Državni stručni ispit study materials
Državni stručni ispit study resources

Provjera vjerodostojnosti isprave i ovrha na temelju javne isprave

Državni stručni ispit · Put your knowledge to work in context.

All case studies

Provjera vjerodostojnosti isprave i ovrha na temelju javne isprave

Stranka je podnijela zahtjev za izdavanje potvrde o statusu i priložila rješenje drugog tijela kao dokaz. Rješenje nosi pečat, ali datum prijema je 2024., broj predmeta ima prefiks koji to tijelo ne koristi, a potpis je nečitak. Stranka tvrdi da je isprava izdana „prije dvije godine“ i da je izgubila izvornik, pa prilaže presliku. U međuvremenu se pojavljuje druga stranka koja tvrdi da je ista isprava već iskorištena u drugom postupku i da je tamo odbijena. Službenik koji vodi predmet nema pristup matičnom uredu drugog tijela do ponedjeljka, a rok za odluku je petak. Stranka pritišće telefonom i prijeti pritužbom ako se ne odluči odmah.

1. Kako ocjenjujete vjerodostojnost isprave i koje korake poduzimate prije odluke?

Read the worked answer

Isprava ima više znakova koji zahtijevaju provjeru: datum prijema ne odgovara tvrdnji stranke, prefiks predmeta nije tipičan za navedeno tijelo, potpis je nečitak, a dostavljena je samo preslika. Nijedan od tih znakova sam po sebi ne dokazuje da je isprava lažna, ali zajedno opravdavaju sumnju. Službenik ne smije odmah prihvatiti ispravu kao dokaz, ali ni odbiti zahtjev bez provjere. Koraci: (1) zabilježiti u spis sve uočene nedosljednosti; (2) zatražiti od stranke izvornik ili ovjerenu presliku i objašnjenje datuma; (3) provjeriti kod tijela koje je ispravu izdalo, čim to bude moguće, putem službene provjere; (4) provjeriti tvrdnju druge stranke o prethodnoj uporabi isprave, jer to može biti relevantno za meritum i za moguću zlouporabu. Do tada se ne donosi konačna odluka. Ako rok istječe u petak, treba razmotriti je li moguće produljenje ili prekid postupka zbog provjere, ako propis to dopušta, i o tome obavijestiti stranku.

2. Kako reagirate na pritisak stranke i prijetnju pritužbom?

Read the worked answer

Pritiskom se ne mijenja zakonitost postupanja. Stranci treba mirno i jasno objasniti da se odluka ne može donijeti dok se ne provjere činjenice, da pritužba neće usporiti niti ubrzati postupak te da ima pravo na pritužbu. Komunikaciju treba dokumentirati: datum, sadržaj razgovora i što je stranci rečeno. Ako stranka zahtijeva hitnu odluku, treba joj objasniti koje su posljedice odluke donesene na temelju neprovjerene isprave - takva odluka bila bi nepouzdana i mogla bi biti poništena. Službenik ne smije obećati povoljan ishod. Ako stranka zaprijeti pritužbom, to se ne smatra neprijateljskim činom; pritužba je zakonito sredstvo. Treba je uputiti na način podnošenja i nastaviti s provjerama. Ako pritisak preraste u prijetnju, o tome treba obavijestiti rukovoditelja i zaštititi zapisnik. Ključno je da se ne donosi odluka „da se riješi problem“, jer bi to bilo populštanje pod pritiskom.

3. Što ako se nakon provjere utvrdi da je isprava vjerodostojna, ali je već iskorištena u drugom postupku?

Read the worked answer

Vjerodostojnost isprave i njezina pravna učinkovitost u konkretnom predmetu dvije su različite stvari. Ako je isprava vjerodostojna, to znači da ju je izdalo navedeno tijelo i da sadržaj odgovara izdanom aktu. No ako je već iskorištena u drugom postupku i tamo je odbijena, treba utvrditi je li riječ o istoj pravnoj stvari, je li nastupila pravomoćnost i je li isprava izgubila učinak. Ako je o istom zahtjevu već pravomoćno odlučeno, novi postupak može biti nedopušten zbog stvari pravomoćno presuđene; tada se zahtjev odbija, uz obrazloženje. Ako je riječ o drugom predmetu, isprava može biti relevantna, ali se ocjenjuje zajedno s ostalim dokazima. Službenik treba pribaviti podatke o prethodnom postupku, ne samo tvrdnju druge stranke. Ako se potvrdi zlouporaba, treba razmotriti prijavu nadležnima. Stranku treba obavijestiti o nalazu i omogućiti joj očitovanje prije odluke.