Geodetska izmjera i mjerenja
Geodetska izmjera i mjerenja provjerava osnovna načela mjerenja, poznavanje instrumenata, korekcija i računanja te ocjenu točnosti. Ispit traži da postupak obrazložite, a ne samo da navedete formulu.
Od cjeline prema detalju
Svaka izmjera oslanja se na kontrolnu osnovu: GNSS-mrežu, poligonometriju i nivelmansku mrežu. Detalj se mjeri s osloncem na te točke, nikada slobodno sa stajališta bez veze s mrežom.
Instrumenti i njihove pogreške
Total station: kolimaciona pogreška, indeksna pogreška, ekscentricitet durbina i pogreška horizontalne osi. Mjerenje u dva položaja (I. i II.) uklanja dio sustavnih pogrešaka. Kod nivelira vrijedi glavni uvjet: os libele mora biti paralelna vizurnoj osi, a provjera se radi u dva položaja.
Korekcije
Kod čelične vrpce temperatura, napetost i progib; kod elektroničkih daljinomjera temperatura, tlak i vlaga; zatim redukcija kose duljine na horizont, na nadmorsku visinu i na projekcijsku ravninu.
Poligon i zatvaranje
Kutna nesuglasica za unutarnje kutove računa se kao razlika zbroja izmjerenih kutova i teorijskog zbroja (n-2)·180°. Ako je unutar dopuštene granice, raspodjeljuje se na kutove, zatim se računaju koordinate i linearna nesuglasica te relativna točnost.
Primjer s obrazloženjem
Petostrani poligon: zbroj unutarnjih kutova 540°00'40", teorijski 540°, pa je kutna nesuglasica +40". Dopuštena vrijednost 20"·√5 ≈ 45", dakle mjerenje je prihvatljivo i ispravak je -8" po kutu. Linearna nesuglasica fx = +0,05 m, fy = -0,12 m daje f = 0,13 m; na duljini poligona 500 m relativna točnost je 1:3850.
Zamke
Miješanje unutarnjih i vanjskih kutova; zaboravljena redukcija mjerila; orijentacija na nepouzdanu točku; nekontrolirani instrument; prihvaćanje rezultata bez neovisne provjere.