Silazak od 6 km na 8,5 %: propadanje kočnica
Vozač s 38 tona ukupne mase (tegljač 4x2 i troosovinska poluprikolica) kreće u silazak od 6 km s prosječnim nagibom 8,5 % prema Jadranu. Vanjska temperatura je 31 °C, asfalt je suh. Na ulazu u silazak stoji znak „obavezna uporaba niže brzine“ i ograničenje 40 km/h za vozila preko 7,5 t, a uz cestu je pobjegna traka s nasipom šljunka. Vozač je uključio usporivač na razinu 1 od 3, odabrao 9. brzinu i održava 45 km/h stalnim pritiskom na papučicu radne kočnice. Nakon 3 km brzina raste na 62 km/h uz pun pritisak na papučicu koja propadne do poda, osjeti se miris izgorjele obloge i dim iz stražnjih kotača tegljača.
1. Objasnite što se fizički dogodilo s kočnicama i što vozač mora učiniti u sljedećih nekoliko sekundi.
Read the worked answer
Što se dogodilo. Stalnim kočenjem kinetička energija sastava od 38 t pretvara se u toplinu u tarnim oblogama i diskovima. Kad se toplina ne stigne odvesti (31 °C, dugi silazak, mala brzina strujanja zraka), obloga i disk pregrijavaju se, tarni koeficijent pada i nastaje „fade“ - kočnice slabe upravo kad su najpotrebnije. Papučica koja propada do poda znak je i pregrijanog kočnog ulja (moguće stvaranje mjehurića) i gubitka kočnog učinka. Dim i miris izgorjele obloge potvrđuju pregrijavanje; usporivač na razini 1 i 9. brzina daju premalo trajnog kočenja motornim kočenjem.
Sljedeće sekunde. Ne držati papučicu do poda i ne 'pumpati' - time se samo dodaje toplina. Odmah prebaciti u nižu brzinu (uz usporivač na najvišu razinu) kako bi motorno kočenje preuzelo što više opterećenja, povećati pritisak na papučicu samo koliko treba za kontrolu brzine i pripremiti se za pobjegnu traku. Ako brzina i dalje raste, skrenuti u pobjegnu traku s nasipom šljunka, držati volan ravno, pustiti vozilo da se zaustavi i ne pokušavati se vratiti na cestu dok se kočnice ne ohlade i ne pregledaju. Motor se ne gasi - servo i kočni sustav ovise o njemu.
2. Kako je vozač trebao odraditi ovaj silazak i što mu nalažu znakovi na ulazu?
Read the worked answer
Priprema prije silaska. Na vrhu se provjerava radna i parkirna kočnica, stanje guma i tlaka, te se vozilo zaustavlja ako postoji sumnja u kočnice. Uključuje se usporivač (retarder) na najvišu razinu i bira brzina u kojoj motor sam drži ograničenje - u pravilu ista brzina u kojoj bi se isti teret uspinjao. Za 8,5 % i 38 t to znači znatno niži stupanj prijenosa od 9. i brzinu na ulazu nižu od dopuštene, kako bi se izbjeglo dodavanje energije kočenjem.
Tehnika. Kočiti kratko i odlučno, pa pustiti da motorno kočenje i usporivač preuzmu posao; nikada neprekinuto držanje radne kočnice. Brzina se drži na ulazu u zavoje, ne u njima.
Znakovi. „Obavezna uporaba niže brzine“ je naredba, ne savjet: njome se vozača obvezuje da odabere prijenos i način vožnje koji štede kočnice. Ograničenje 40 km/h za vozila preko 7,5 t konkretan je zakonski limit, bez obzira na to što je opći limit na cesti viši. Pobjegna traka je posljednja mjera i ne smije se koristiti za zaustavljanje u nuždi ako se kočnice mogu ohladiti na sigurnom mjestu.
3. Što vozač mora učiniti nakon zaustavljanja i kada smije nastaviti vožnju?
Read the worked answer
Nakon zaustavljanja: postaviti trokut i uključiti žmigavce, ne izlaziti na prometnu traku bez prsluka, provjeriti da nema požara (pregrijane kočnice mogu zapaliti gume, a u blizini je i gorivo). Kočnice se hlade na zraku - nikada se ne polijevaju vodom, jer naglo hlađenje može iskriviti disk i popucati bubanj. Provjeriti ima li dima, ulja na disku, oštećenih brtvi i guma.
Pregled. Pregledati debljinu obloga, stanje diskova, crijeva i spojeva; provjeriti razinu kočnog ulja i ima li znakova pregrijavanja. Ako postoji bilo kakva sumnja u kočni učinak, vozilo se ne pomiče - poziva se servis ili se teret prebacuje. Nakon hlađenja napraviti probno kočenje na maloj brzini na ravnom dijelu prije nastavka.
Evidencija i odgovornost. Kvar i pregrijavanje upisuju se u evidenciju o kvarovima, obavještava se prijevoznik; ako je došlo do oštećenja kočnica, vozilo je tehnički neispravno do popravka. Vozač treba procijeniti i alternativni pravac s manjim nagibom. Ispravna tehnika kočenja motornim kočenjem nije samo sigurnosna mjera - ona čuva obloge, diskove i gume te smanjuje potrošnju goriva, pa je istovremeno i mjera zaštite okoliša.