Državna Matura Geography study materials
Državna Matura Geography study resources

Odlagalište po mjeri rasterskog overlaya: zašto su svi kandidati u jednom kutu županije?

Državna Matura Geography · Put your knowledge to work in context.

All case studies

Odlagalište po mjeri rasterskog overlaya: zašto su svi kandidati u jednom kutu županije?

Županija površine 1 600 km² mora odabrati lokaciju za sanitarno odlagalište i reciklažno dvorište. Analitičar je u GIS-u izradio kartu prikladnosti tako da je u rasterskom formatu s ćelijom od 30 m zbrojio jednake težine za: udaljenost od naselja veću od 1 000 m, udaljenost od vodotoka veću od 500 m, nagib manji od 12 %, udaljenost od cesta manju od 2 km, izostanak područja Natura 2000 i nepropusnost geološke podloge. Kao ulaze koristio je digitalni model reljefa od 30 m, CORINE Land Cover, kartu geološke propusnosti 1:100 000, slojeve iz prostornog plana i klasifikaciju satelitske snimke s ukupnom točnošću 78 % i kappa 0,62. Rezultat je 14 kandidata, ali svi su u uskom pojasu uz istočni rub županije, uz granicu sa susjednom županijom. Dva kandidata padaju na parcele u privatnom vlasništvu, a jedan na seosko naselje koje u CORINE-u nije evidentirano. Skupština traži provjeru prije javne rasprave.

1. Identificirajte najmanje pet izvora pogreške koji su mogli dovesti do ovakvog rezultata i objasnite kako se svaki očituje u opisanim simptomima.

Read the worked answer
  1. Projekcija i datum: ako su neki slojevi u starom koordinatnom sustavu (Gauss-Krügerova zona 5 ili 6), a drugi u HTRS96/TM, bez ispravne transformacije nastaje pomak od nekoliko desetaka do nekoliko stotina metara. Simptom je upravo grupiranje uz jedan rub i nepodudaranje granica - slojevi se ne preklapaju tamo gdje bi trebali.
  2. Mjerilo i minimalna kartirna jedinica: CORINE bilježi jedinice od 25 ha i širine najmanje 100 m, pa sela manja od toga nisu na karti. Zato je jedno naselje prošlo kao prikladno, a udaljenost od naselja pogrešno je izračunata za mnoga manja naselja.
  3. Razlučivost DEM-a: s ćelijom od 30 m nagib je izglađen, a vodna se sliva ne poklapaju s terenom. Kandidat može izgledati ravan, a zapravo ležati na rubu vrtače ili u mikroslivu.
  4. Točnost klasifikacije: ukupna točnost 78 % i kappa 0,62 nedovoljni su za odluku o odlagalištu; pogreške su upravo u klasama koje se koriste kao kriterij (šuma, travnjak, izgrađeno).
  5. Korelacija kriterija i težine: udaljenost od cesta i udaljenost od naselja međusobno su povezane, pa se jednakim težinama ista stvar broji dvaput. Težine su proizvoljne i nema analize osjetljivosti.
  6. Rubni učinak i MAUP: županijska granica presijeca slivove, pa dio vode i zagađenja odlazi izvan jedinice analize. Rezultat ovisi o veličini ćelije i o tome gdje je postavljena granica.

2. Predložite ispravan postupak odabira lokacije i navedite koje provjere moraju proći najbolji kandidati.

Read the worked answer

Redoslijed je ključan: prvo isključivanje, potom težinsko vrednovanje.

Korak 1 - usklađivanje podataka: svi slojevi u isti datum i projekciju (HTRS96/TM), provjera pomaka na kontrolnim točkama, zapis o izvoru i mjerilu svakog sloja.

Korak 2 - tvrdi kriteriji (logička ograničenja): izbacuju se područja Natura 2000, zone sanitarne zaštite izvorišta, poplavna područja, nagibi veći od 12 %, udaljenost manja od 1 000 m od naselja i 500 m od vodotoka, nestabilna geološka podloga i koridori infrastrukture. Time se broj mogućih lokacija najviše smanjuje i to bez proizvoljnih težina.

Korak 3 - težinsko vrednovanje preostalih površina: kriteriji koji nisu tvrdi (prijevoz, geologija, vidljivost, vlasništvo) vrednuju se metodom usporedbe parova, uz provjeru korelacije i uklanjanje dvostrukih kriterija. Obavezno napraviti analizu osjetljivosti s najmanje tri varijante težina i prikazati stabilnost rangiranja.

Korak 4 - terenska provjera 3–5 najboljih: geotehnička i hidrogeološka bušenja, ispitivanje propusnosti, provjera vlasništva u katastru i zemljišnim knjigama, razgovor s lokalnim stanovništvom, provjera pristupne ceste.

Korak 5 - dokumentacija: karta ograničenja, karta prikladnosti, tablica kriterija i težina, zapis o nesigurnosti i razlozima odbačenih lokacija. Time se odluka može braniti na javnoj raspravi, a ne samo prikazati kao rezultat računala.

3. Objasnite kako daljinska istraživanja mogu pomoći u odabiru i kasnijem nadzoru odlagališta te koja su im ograničenja.

Read the worked answer

U odabiru: satelitske snimke daju ažuran zemljišni pokrov, otkrivaju nezakonita odlagališta i promjene nastale nakon izrade karata, a digitalni model reljefa iz LiDAR-a omogućuje točan nagib i analizu mikroslivova. Time se ispravljaju nedostaci CORINE-a i DEM-a od 30 m.

U nadzoru:

  1. Sentinel-2 snimke (ponavljanje oko 5 dana, prostorna razlučivost 10 m) služe za praćenje širenja odlagališta, novih površina i promjena vegetacije; indeks NDVI pokazuje stres vegetacije koji može upućivati na procjedne vode.
  2. Sentinel-1 radar prolazi kroz oblake i koristan je za vlažnost tla i otkrivanje slijeganja.
  3. Bespilotne letjelice daju centimetarsku razlučivost za volumen i stanje pokrova.

Ograničenja: razlučivost od 10 m ne vidi pojedinačno odbačeni otpad; klasifikacija nosi pogrešku i traži terensku provjeru; radar je osjetljiv na obradu i vlagu, a optika na oblake. Nijedna snimka ne dokazuje onečišćenje - to čine uzorci tla i vode.

Pravilo: ako se klasifikacija koristi u odluci, tražiti kappa najmanje 0,8 i neovisni skup kontrolnih točaka, a sve rezultate prikazati s navedenom nesigurnošću. Daljinsko istraživanje skriva pogrešku ako se prikaže kao konačna karta, a ne kao dokaz s granicom pouzdanosti.