Državna Matura Geography key terms

Oblik površine Zemlje koji nastaje zajedničkim djelovanjem unutrašnjih sila (tektonski pokreti, vulkanizam) i vanjskih sila (erozija, akumulacija). Uključuje planine, nizine, doline i visoravni.

Proces uklanjanja i prenošenja čestica tla i stijena pokretanim medijem (voda, vjetar, led). Djeluje razorno na reljef i oblikuje karakteristične oblike poput jaruga i klisura.

Teorija prema kojoj se litosfera sastoji od krutih ploča koje se kreću po plastičnoj astenosferi. Njihovo razmicanje, podvlačenje i sudaranje uzrokuje potrese, vulkane i nastanak gorja.

Nakupljanje erodiranog materijala na mjestu gdje snaga transportnog medija oslabi. Stvara naslage poput aluvijalnih ravnica, delti, morena i pješčanih dina.

Nizinski oblik nastao taloženjem riječnog nanosa na ušću u more ili jezero, često lepezastog oblika. Nastaje kada je donos materijala veći od snage valova i struja.

Mjerna obilježja klime: temperatura zraka, količina i raspored oborina, tlak zraka, vjetar, vlažnost i insolacija. Njihovo dugogodišnje praćenje omogućuje klasifikaciju klime.

Čimbenici koji oblikuju klimu nekog prostora: geografska širina, nadmorska visina, udaljenost od mora, morske struje, reljef i raspored kopna i mora. Određuju vrijednosti klimatskih elemenata.

Porast godišnjih amplituda temperature i smanjenje oborina s udaljavanjem od mora prema unutrašnjosti kopna. Odražava slabiji utjecaj oceana na temperaturni režim.

Grafički prikaz prosječnih mjesečnih temperatura i oborina za jedno mjesto. Krivulja temperature i stupci oborina omogućuju prepoznavanje tipa klime i usporedbu lokaliteta.

Godišnji raspored protoka i vodostaja rijeke, uvjetovan klimom, reljefom i snježnim pokrivačem u slivu. Razlikuju se kišni, snježni i mješoviti režim.

Odnos između dotoka oborina i gubitaka vode isparavanjem, otjecanjem i procjeđivanjem na nekom području. Pokazuje je li prostor vlažan, sušan ili uravnotežen.

Veliko kopneno ili morsko područje s prepoznatljivom klimom i zajednicom biljaka i životinja, npr. tropska kišna šuma ili tajga. Odražava povezanost klime, tla i živog svijeta.

Površinski sloj rastresite stijene i humusa u kojem se odvijaju procesi raspadanja i kruženja tvari. Nastaje dugotrajnim djelovanjem klime, matične stijene, reljefa i organizama.

Razlika između broja rođenih i umrlih u nekom razdoblju, obično izražena na 1000 stanovnika. Može biti pozitivan, negativan ili nula i ključan je za kretanje broja stanovnika.

Razlika između useljenih i iseljenih osoba na nekom području u promatranom razdoblju. Zajedno s prirodnim prirastom objašnjava ukupno kretanje broja stanovnika.

Grafički prikaz stanovništva prema dobi i spolu, s dobnim skupinama na okomitoj osi. Oblik piramide otkriva natalitetnu povijest, očekivano trajanje života i migracijske utjecaje.

Model promjene nataliteta i mortaliteta tijekom razvoja društva, od visokih prema niskim stopama. Prolazi kroz faze u kojima se najprije smanjuje mortalitet, a zatim natalitet.

Rast udjela gradskog stanovništva i širenje gradskih naselja. Povezana je s migracijama iz sela, gospodarskim razvojem i promjenama u načinu života.

Naselje koje okolnoj regiji pruža usluge i robe, pa ima viši rang u mreži naselja. Njegov doseg ovisi o broju stanovnika i prometnoj dostupnosti.

Prostor iz kojeg stanovništvo gravitira prema nekom središtu radi posla, školovanja ili usluga. Određuje se prometnim vezama i vremenom putovanja.

Redovito putovanje ljudi iz mjesta stanovanja u mjesto rada ili školovanja i natrag. Bitno utječe na prometne tokove i organizaciju gradskih područja.

Količina uloženog rada, kapitala i tehnologije po jedinici poljoprivrednog zemljišta. Razlikuje ekstenzivnu i intenzivnu proizvodnju te objašnjava razlike u prinosima.

Uzgoj jedne kulture na velikim površinama tijekom više godina. Povećava učinkovitost, ali smanjuje bioraznolikost i povećava osjetljivost na bolesti i štetnike.

Grana koja prerađuje poljoprivredne proizvode i povezuje selo s tržištem. Obuhvaća mljekare, mlinsku i mesnu industriju te proizvodnju pića.

Koncentracija turističkog prometa u određenim mjesecima, najčešće ljeti u sredozemnim krajevima. Uzrokuje neravnomjerno korištenje kapaciteta i sezonsko zapošljavanje.

Najveći broj posjetitelja koje neko područje može primiti bez trajnog oštećenja okoliša i lokalne zajednice. Prekoračenje dovodi do zagađenja, gužvi i pada kvalitete.

Jačanje gospodarske i demografske važnosti obalnog pojasa na račun unutrašnjosti. Potiču je turizam, promet i trgovina, a često uzrokuje pritisak na obalni prostor.

Smanjeni, poopćeni i matematički definirani prikaz Zemljine površine na ravnini. Sadrži kartografsku mrežu, mjerilo, legendu i naslov koji omogućuju čitanje sadržaja.

Odnos udaljenosti na karti i stvarne udaljenosti u prirodi, izražen brojem ili grafički. Manje mjerilo prikazuje veće područje uz manje detalja.

Matematički postupak prenošenja točaka s plohe Zemlje na ravninu karte. Svaka projekcija unosi iskrivljenja oblika, površina, udaljenosti ili kutova.

Namjerno pojednostavljivanje sadržaja karte pri smanjivanju mjerila, uz zadržavanje bitnih obilježja prostora. Uklanja sitne objekte i spaja slične pojave.

Crta koja na karti spaja točke jednake vrijednosti nekog obilježja, npr. izohipsa za visinu ili izoterma za temperaturu. Omogućuje brzo čitanje prostorne raspodjele.

Računalni sustav za prikupljanje, pohranu, analizu i prikaz prostornih podataka u slojevima. Povezuje kartografske objekte s atributima i omogućuje prostorne analize.

Prikupljanje podataka o površini Zemlje bez neposrednog kontakta, pomoću satelita, zrakoplova ili dronova. Snimke u različitim dijelovima spektra služe za praćenje vegetacije, vode i promjena u prostoru.

Računalni prikaz visina terena u pravilnoj mreži točaka. Služi za izradu slojeva nagiba, analizu vidljivosti i trodimenzionalni prikaz krajolika.

Neposredno prikupljanje podataka na odabranom lokalitetu pomoću mjerenja, opažanja, ankete ili kartiranja. Rezultati se obrađuju i uspoređuju s literaturom i kartama.

Metoda prikupljanja podataka postavljanjem pitanja odabranom uzorku ispitanika. Kvaliteta rezultata ovisi o reprezentativnosti uzorka i jasnoći pitanja.

Skup postupaka kojima se ispituje raspored, blizina i povezanost pojava u prostoru. Koristi karte, statistiku i GIS alate za otkrivanje obrazaca i uzroka.

Razvoj koji zadovoljava potrebe sadašnjih naraštaja bez ugrožavanja mogućnosti budućih. Uravnotežuje gospodarske, socijalne i ekološke ciljeve.

Površina produktivnog zemljišta i mora potrebna za zadovoljenje potrošnje i apsorpciju otpada neke populacije. Usporedba s biokapacitetom pokazuje ekološki dug ili rezervu.

Izvori koji se prirodno obnavljaju u ljudskom vremenskom okviru: sunčeva energija, vjetar, voda, biomasa i geotermalna toplina. Zamjenjuju fosilna goriva i smanjuju emisije stakleničkih plinova.

Proces jačanja gospodarskih, kulturnih i političkih veza među dijelovima svijeta. Očituje se u trgovini, ulaganjima, migracijama i širenju informacija, uz nejednake koristi.