Društvena geografija: stanovništvo, naselja i gospodarstvo
Društvena geografija provjerava stanovništvo, naselja i gospodarstvo kroz pokazatelje, modele i uzroke prostornih razlika. Računanje je jednako važno kao poznavanje pojmova.
Stanovništvo
- Prirodna promjena = rodnost − smrtnost; ukupna promjena = prirodna promjena + migracijski saldo.
- Demografska tranzicija opisuje prijelaz s visokih na niske stope rodnosti i smrtnosti; tranzicijski jaz je razdoblje najbržeg rasta.
- Dobno-spolna piramida pokazuje udjele dobnih skupina; široka baza znači mlado stanovništvo, sužena baza starenje.
- Koeficijent ovisnosti uspoređuje uzdržavane skupine (0–14 i 65+) s radno sposobnima (15–64).
Naselja i gospodarstvo
- Središnja mjesta nude funkcije višeg reda i imaju veće gravitacijsko područje.
- Sektori: primarni, sekundarni, tercijarni i kvartarni; tercijarizacija je rast usluga, deindustrijalizacija pad zaposlenosti u industriji.
- Modeli: von Thünen objašnjava poljoprivrednu lokaciju, Weber industrijsku, Butlerov model razvoj turizma.
Radni primjer
Država ima 3,9 milijuna stanovnika, 38 000 rođenih, 51 000 umrlih, 12 000 useljenih i 15 000 iseljenih. Prirodna promjena je −13 000, migracijski saldo −3 000, ukupna promjena −16 000. Stopa je −16 000 / 3 900 000 × 1000 ≈ −4,1 ‰. Negativan predznak ima dva izvora: prirodni pad i iseljavanje.
Zamke
- Nazvati prirodnu promjenu ukupnom.
- Usporediti apsolutne brojeve bez stopa.
- Čitati piramidu samo po spolu, bez dobi.
- Miješati kvartarni sektor s javnim sektorom.