Rimska civilizacija, povijest i svakodnevni život
Što se ispituje
Domena obuhvaća rimsko društvo, političke ustanove, vojsku, obitelj, svakodnevni život i prostor. Ispit traži poznavanje naziva i njihovih funkcija, a ne samo prijevoda: treba razlikovati konzula od prokonzula, imperium od potestas, legiju od kohorte.
Političke ustanove
Rimska je država imala magistrate, senat i pučke skupštine. Cursus honorum redovito je išao kvestor, edil, pretor, konzul; cenzor i diktator bili su posebne funkcije. Konzuli su imali imperium i zapovijedali vojskom, tribuni pučki imali su ius intercessionis, a senat je vodio financije i vanjsku politiku. Skupštine su birale magistrate i donosile zakone.
Vojska i provincije
Legija se sastojala od kohorti, kohorta od centurija, a zapovijedali su legati i centurioni. Rimske ceste, miljokazi i provincijska uprava omogućavali su nadzor. Namjesnik provincije imao je široke ovlasti, ali se morao bojati tužbe nakon mandata.
Obitelj i svakodnevica
Pater familias imao je pravnu vlast nad obitelji; domus je bila gradska kuća, insula najamna zgrada. Forum je bio političko i trgovačko središte, terme društveni prostor, a igre i kazalište zabava. Gladijatorske igre nisu bile samo sport; imale su društvenu i političku funkciju.
Primjer
Ako se pita za redoslijed cursus honorum, ne stavljaj konzula prije pretora. Kvestor je ulazio u senat, pretor je sudio i mogao zapovijedati vojskom, konzul je bio najviši redoviti magistrat. Tek nakon konzulata slijedile su promagistratske dužnosti, npr. prokonzul u provinciji.
Zamke
Ne miješaj patricije i plebejce sa senatorima i vitezovima; to su različite društvene oznake. Ne nazivaj svaku rimsku kuću vilom. Ne pripisuj tribunu pučkom konzulski imperium. Ne svodi rimsku religiju na mitologiju: pontifex maximus bio je svećenička, ne kraljevska funkcija.