I85PREP
⌘ K
Ovlašteni inženjer građevinarstva study materials
Ovlašteni inženjer građevinarstva study resources

Ovlašteni inženjer građevinarstva practice questions

One question at a time. Build your Ovlašteni inženjer građevinarstva understanding.

First 50 of 200 questions. Each one lists the choices, the correct answer, and an explanation. The checker at the top of this page saves progress in this browser when it is available.

Continue in the practice tool above to load more questions, 50 at a time.

Question 1Građevinske konstrukcije (betonske, armiranobetonske, prednapete, metalne, drvene i zidane konstrukcije)

Koja je osnovna razlika između armiranobetonskog i prednapetog betonskog elementa u pogledu stanja naprezanja u betonu pri punom radnom opterećenju?

  1. Kod armiranobetonskog elementa armatura preuzima i tlak i vlak, dok prednapeti element nosi isključivo preko betona bez armature
  2. Kod armiranobetonskog elementa beton preuzima vlak, a armatura tlak, dok prednapeti element radi obrnuto
  3. Kod armiranobetonskog elementa beton preuzima tlačna, a armatura vlačna naprezanja, dok se kod prednapetog elementa u betonu unaprijed stvara tlak koji smanjuje ili eliminira vlak Correct answer.
  4. Kod prednapetog elementa beton je uvijek potpuno bez naprezanja do pojave vanjskog opterećenja, a armatura nosi sve

Explanation

U armiranom betonu beton je tlačno aktivan, a vlak preuzima čelik jer beton ima malu vlačnu čvrstoću. Prednapinjanjem se u beton unosi tlačna sila prije djelovanja opterećenja, pa vanjsko vlačno naprezanje prvo poništava taj tlak, čime se odgađa ili sprječava pojava pukotina.

Question 2Građevinske konstrukcije (betonske, armiranobetonske, prednapete, metalne, drvene i zidane konstrukcije)

Što označava pojam 'granica razvlačenja' kod konstrukcijskog čelika?

  1. Najveće naprezanje koje čelik može podnijeti prije loma
  2. Vrijednost modula elastičnosti čelika pri sobnoj temperaturi
  3. Naprezanje pri kojem se čelik po prvi put plastično deformira bez mogućnosti povrata
  4. Naprezanje pri kojem nastupa prijelaz iz elastičnog u plastično ponašanje uz značajnu deformaciju Correct answer.

Explanation

Granica razvlačenja je naprezanje na prijelazu iz elastičnog u plastično područje, gdje bez povećanja naprezanja nastaju trajne deformacije. Ona je ključni parametar za dimenzioniranje jer ograničava nosivost elemenata u graničnom stanju nosivosti.

Question 3Građevinske konstrukcije (betonske, armiranobetonske, prednapete, metalne, drvene i zidane konstrukcije)

Kod zidanog zida izvedenog od blokova s vertikalnim šupljinama, koja mjera najizravnije povećava otpornost na djelovanje potresa?

  1. Smanjenje visine zida povećanjem broja etaža
  2. Povećanje debljine završne žbuke s jedne strane
  3. Ugradnja horizontalnih i vertikalnih armiranih serklaža te zidnih vezova Correct answer.
  4. Primjena šupljih blokova bez ispune šupljina mortom

Explanation

Serklaži i vezovi povezuju zidove u cjelinu i sprječavaju rasipanje konstrukcije pri potresu, povećavaju duktilnost i spriječavaju prevrtanje zidova izvan ravnine. Ispuna šupljina mortom i armiranje također povećavaju posmičnu nosivost zida.

Question 4Građevinske konstrukcije (betonske, armiranobetonske, prednapete, metalne, drvene i zidane konstrukcije)

Koja je svrha postavljanja vertikalnih rebra na limenom nosaču (limenoj gredi)?

  1. Sprječavanje izvijanja hrpta zbog posmičnih i koncentriranih naprezanja Correct answer.
  2. Smanjenje vlastite težine nosača uklanjanjem materijala hrpta
  3. Povećanje raspona bez promjene visine nosača
  4. Poboljšanje estetskog izgleda donje pojasnice

Explanation

Vertikalna rebra ukrućuju hrbat i povećavaju njegovu otpornost na izvijanje izazvano posmičnim naprezanjima i koncentriranim silama. Bez njih tanki hrbat može lokalno izviti i prije nego što nosač dostigne punu nosivost.

Question 5Građevinske konstrukcije (betonske, armiranobetonske, prednapete, metalne, drvene i zidane konstrukcije)

Zašto se kod drvenih konstrukcija dopuštena naprezanja smanjuju s povećanjem vlažnosti drva?

  1. Vlažnost povećava modul elastičnosti pa se nosivost mora umanjiti
  2. Voda smanjuje čvrstoću i povećava skupljanje/bubrenje te utječe na trajnost i krutost Correct answer.
  3. Vlažnost smanjuje dimenzije elementa i time povećava naprezanje
  4. Vlažnost povećava gustoću drva i time smanjuje nosivost

Explanation

Povećana vlažnost smanjuje čvrstoću i krutost drva te izaziva bubrenje, dok sušenje izaziva skupljanje i pukotine. Zbog toga se proračunske vrijednosti čvrstoće korigiraju faktorima koji ovise o vlažnosti i trajanju opterećenja.

Question 6Građevinske konstrukcije (betonske, armiranobetonske, prednapete, metalne, drvene i zidane konstrukcije)

Što je 'zaštitni sloj betona' i zašto je važan u armiranobetonskim elementima?

  1. Sloj betona između armature i vanjske površine koji štiti armaturu od korozije i osigurava prionjivost Correct answer.
  2. Sloj armature postavljen uz samu površinu radi boljeg prianjanja
  3. Dodatni sloj betona na vrhu elementa koji povećava nosivost na savijanje
  4. Sloj morta koji se nanosi nakon uklanjanja oplate radi zaštite od požara

Explanation

Zaštitni sloj je beton između vanjske površine armature i vanjske površine elementa. On štiti armaturu od korozije, osigurava prijenos sila prionjivošću i pridonosi otpornosti na požar.

Question 7Građevinske konstrukcije (betonske, armiranobetonske, prednapete, metalne, drvene i zidane konstrukcije)

Kod čeličnog zglobnog nosača, što znači da je ležaj 'zglobni' u statičkom smislu?

  1. Ležaj prenosi vertikalnu i horizontalnu silu, ali ne prenosi moment savijanja Correct answer.
  2. Ležaj prenosi moment savijanja, ali ne i vertikalnu silu
  3. Ležaj je kruto upet i sprječava svaku rotaciju
  4. Ležaj prenosi samo vertikalnu silu i dopušta slobodnu rotaciju bez horizontalne sile

Explanation

Zglobni ležaj prenosi sile u svim smjerovima, ali ne prenosi moment savijanja, pa se u tom presjeku moment uzima jednak nuli. Time se omogućuje rotacija i pojednostavljuje raspodjela sila u nosaču.

Question 8Građevinske konstrukcije (betonske, armiranobetonske, prednapete, metalne, drvene i zidane konstrukcije)

Koji je glavni razlog primjene armature u tlačnoj zoni armiranobetonskog stupa?

  1. Povećanje nosivosti i duktilnosti te sprječavanje lokalnog izvijanja armature i loma betona Correct answer.
  2. Sprječavanje skupljanja betona u cijelom presjeku
  3. Povećanje vlačne čvrstoće betona u tlačnoj zoni
  4. Smanjenje potrebnog zaštitnog sloja betona

Explanation

Uzdužna armatura u tlačnoj zoni pridonosi nosivosti stupa i, zajedno sa sponama, osigurava duktilno ponašanje i sprječava izvijanje armature. Spone također sputavaju bočno širenje betona i povećavaju njegovu tlačnu nosivost.

Question 9Građevinske konstrukcije (betonske, armiranobetonske, prednapete, metalne, drvene i zidane konstrukcije)

Na jednostavno poduprtoj gredi raspona 6 m djeluje jednoliko raspodijeljeno opterećenje q = 10 kN/m. Koliki je najveći moment savijanja?

  1. 60 kNm
  2. 45 kNm Correct answer.
  3. 30 kNm
  4. 90 kNm

Explanation

Za jednostavno poduprtu gredu s jednolikim opterećenjem najveći moment je M = q·L²/8 = 10·36/8 = 45 kNm u sredini raspona. Reakcije su q·L/2 = 30 kN, a moment u sredini dobije se i kao R·L/2 − q·(L/2)²/2.

Question 10Građevinske konstrukcije (betonske, armiranobetonske, prednapete, metalne, drvene i zidane konstrukcije)

Betonski presjek dimenzija b = 30 cm i h = 50 cm izložen je djelovanju momenta savijanja. Ako je proračunska tlačna čvrstoća betona fcd = 20 MPa, a proračunska vlačna čvrstoća armature fyd = 435 MPa, što određuje potrebnu površinu vlačne armature u graničnom stanju nosivosti za pravokutni presjek?

  1. Samo vlačna čvrstoća armature, jer beton ne sudjeluje u nosivosti
  2. Samo tlačna čvrstoća betona, neovisno o kraku unutarnjih sila
  3. Vlastita težina presjeka bez utjecaja momenta
  4. Ravnoteža tlačne sile u betonu i vlačne sile u armaturi uz krak unutarnjih sila Correct answer.

Explanation

Potrebna armatura proizlazi iz uvjeta da je proračunski moment jednak tlačnoj sili u betonu pomnoženoj s krakom unutarnjih sila, a tlačna sila u betonu mora biti u ravnoteži s vlačnom silom u armaturi. Zato se armatura određuje iz momenta, fcd, fyd i geometrije presjeka, uz kontrolu duktilnosti i položaja neutralne osi.

Question 11Građevinske konstrukcije (betonske, armiranobetonske, prednapete, metalne, drvene i zidane konstrukcije)

Kod prednapetog nosača s naknadnim naknadnim prednapinjanjem, zašto se provodi injektiranje kanala nakon prednapinjanja?

  1. Da bi se smanjio modul elastičnosti betona
  2. Da bi se povećala početna sila prednapinjanja
  3. Da bi se omogućilo slobodno klizanje čelika tijekom uporabe
  4. Da bi se spriječila korozija čelika i osigurala prionjivost između čelika i betona Correct answer.

Explanation

Injektiranje cementnom smjesom ispunjava kanal, štiti čelik od korozije i osigurava prijenos sila prionjivošću između čelika i betona. Time se poboljšava trajnost i ponašanje konstrukcije tijekom uporabe.

Question 12Građevinske konstrukcije (betonske, armiranobetonske, prednapete, metalne, drvene i zidane konstrukcije)

Čelični nosač izložen je djelovanju momenta i posmične sile u istoj ravnini. Prema von Misesovom kriteriju, koja je mjera usporediva s granicom razvlačenja?

  1. Ekvivalentno naprezanje izračunato iz komponenti naprezanja Correct answer.
  2. Srednje glavno naprezanje
  3. Najveće glavno naprezanje
  4. Najveće posmično naprezanje pomnoženo s dva

Explanation

Von Misesov kriterij uspoređuje ekvivalentno naprezanje, izračunato iz normalnih i posmičnih komponenti, s granicom razvlačenja. Time se uzima u obzir kombinirano djelovanje naprezanja u složenom stanju.

Question 13Građevinske konstrukcije (betonske, armiranobetonske, prednapete, metalne, drvene i zidane konstrukcije)

Zidani zid debljine 25 cm i visine 3,0 m izložen je djelovanju tlaka vjetra okomito na svoju ravninu. Koja je posljedica povećanja visine zida na istu debljinu?

  1. Smanjuje se vitkost i time opasnost od izvijanja
  2. Nosivost ostaje nepromijenjena jer tlak vjetra ne ovisi o visini
  3. Povećava se vitkost i rizik od gubitka stabilnosti izvan ravnine Correct answer.
  4. Povećava se otpornost na savijanje jer je veći krak

Explanation

Povećanjem visine uz istu debljinu raste vitkost zida, pa se smanjuje njegova otpornost na bočno opterećenje i povećava opasnost od izvijanja ili prevrtanja izvan ravnine. Zato su potrebna rebra, serklaži ili veća debljina.

Question 14Građevinske konstrukcije (betonske, armiranobetonske, prednapete, metalne, drvene i zidane konstrukcije)

Drveni nosač pravokutnog presjeka b/h = 10/20 cm izložen je savijanju. Ako se visina presjeka udvostruči na 40 cm uz istu širinu, koliko se približno poveća otporni moment presjeka?

  1. Četverostruko Correct answer.
  2. Dvostruko
  3. Osmerostruko
  4. Šesnaesterostruko

Explanation

Otporni moment pravokutnog presjeka razmjeran je s b·h²/6, pa udvostručenje visine povećava otporni moment četiri puta. Širina ostaje ista, a utjecaj visine je kvadratan.

Question 15Građevinske konstrukcije (betonske, armiranobetonske, prednapete, metalne, drvene i zidane konstrukcije)

Kod armiranobetonske grede, što označava pojam 'uravnoteženi presjek' u kontekstu duktilnosti?

  1. Presjek u kojem je armatura postavljena simetrično u tlačnoj i vlačnoj zoni
  2. Presjek u kojem beton i armatura istodobno dosežu granične deformacije Correct answer.
  3. Presjek u kojem nema tlačne armature
  4. Presjek u kojem je neutralna os u sredini visine presjeka

Explanation

Uravnoteženi presjek je onaj u kojem beton dostiže graničnu tlačnu deformaciju istodobno kad i armatura graničnu vlačnu deformaciju. Takav presjek služi kao granica između duktilnog i krhkog sloma, a u praksi se teži manjoj količini armature radi duktilnosti.

Question 16Građevinske konstrukcije (betonske, armiranobetonske, prednapete, metalne, drvene i zidane konstrukcije)

Metalna konstrukcija izložena je naizmjeničnom opterećenju s velikim brojem ciklusa. Koji je najvažniji parametar za procjenu opasnosti od zamora?

  1. Debljina zaštitne boje
  2. Raspon ili amplituda naprezanja i broj ciklusa Correct answer.
  3. Granica razvlačenja pri jednokratnom opterećenju
  4. Modul elastičnosti čelika

Explanation

Zamor materijala ovisi prvenstveno o amplitudi naprezanja i broju ciklusa, pri čemu koncentracije naprezanja u detaljima ubrzavaju nastanak pukotina. Zato se umornost provjerava preko S-N krivulja i kategorija detalja.

Question 17Građevinske konstrukcije (betonske, armiranobetonske, prednapete, metalne, drvene i zidane konstrukcije)

Kod zidane konstrukcije, koja vrsta morta i blokova daje veću posmičnu otpornost zida?

  1. Mort niže čvrstoće i blokovi veće šupljine
  2. Mort više čvrstoće i blokovi s ispunjenim šupljinama Correct answer.
  3. Mort više čvrstoće i blokovi bez ikakve ispune
  4. Mort niže čvrstoće i šuplji blokovi bez ispune

Explanation

Viša čvrstoća morta i ispunjene šupljine povećavaju posmičnu otpornost zida jer poboljšavaju prionjivost i nosivu površinu. Time se povećava i otpornost na potresna djelovanja.

Question 18Građevinske konstrukcije (betonske, armiranobetonske, prednapete, metalne, drvene i zidane konstrukcije)

Kod armiranobetonske ploče, zašto se raspodjelna armatura postavlja okomito na glavnu armaturu?

  1. Da bi povećala debljinu ploče
  2. Da bi zamijenila glavnu armaturu u sredini raspona
  3. Da bi spriječila pukotine zbog skupljanja i raspodijelila opterećenje te preuzela sekundarne momente Correct answer.
  4. Da bi preuzela savijanje u smjeru glavne armature

Explanation

Raspodjelna armatura preuzima sekundarne momente, spriječava širenje pukotina zbog skupljanja i temperature te raspodjeljuje koncentrirana opterećenja. Ona ne zamjenjuje glavnu armaturu za preuzimanje glavnog momenta savijanja.

Question 19Građevinske konstrukcije (betonske, armiranobetonske, prednapete, metalne, drvene i zidane konstrukcije)

Kod prednapetog elementa s prednapinjanjem prije očvršćivanja betona, koja je glavna razlika u prijenosu sile u odnosu na naknadno prednapinjanje?

  1. Sila se prenosi prionjivošću između čelika i betona duž elementa, a ne preko ankera na krajevima Correct answer.
  2. Sila se uopće ne prenosi na beton do uporabe
  3. Sila se prenosi preko dodanih spona u sredini raspona
  4. Sila se prenosi isključivo preko ankera na krajevima

Explanation

Kod prednapinjanja prije očvršćivanja betona čelik je u kontaktu s betonom prije stvrdnjavanja, pa se sila prenosi prionjivošću duž prijenosne duljine. Kod naknadnog prednapinjanja sila se prenosi preko ankera, a kanali se naknadno injektiraju.

Question 20Građevinske konstrukcije (betonske, armiranobetonske, prednapete, metalne, drvene i zidane konstrukcije)

Čelični stup je na vrhu pridržan protiv bočnog pomaka, a na dnu je zglobno oslonjen. Koja je duljina izvijanja najbliža stvarnoj za ovaj slučaj?

  1. 2,0·L
  2. 1,0·L Correct answer.
  3. 0,5·L
  4. 0,7·L

Explanation

Za stup zglobno oslonjen na dnu i bočno pridržan na vrhu, bez sprječavanja rotacije na vrhu, duljina izvijanja približno je jednaka stvarnoj duljini L. Faktor 0,7 vrijedi za jedan kraj upet, a 0,5 za oba kraja upeta.

Question 21Građevinske konstrukcije (betonske, armiranobetonske, prednapete, metalne, drvene i zidane konstrukcije)

Kod drvene krovne konstrukcije, zašto se preporučuje zaštita čela i spojeva od oborinske vode?

  1. Da bi se smanjilo širenje drva zbog vlage
  2. Da bi se povećao modul elastičnosti drva
  3. Da bi se spriječilo truljenje i smanjenje nosivosti zbog biološke razgradnje Correct answer.
  4. Da bi se povećala nosivost drva na tlak

Explanation

Čela i spojevi su najosjetljiviji na prodiranje vode, što pogoduje gljivicama i truljenju te smanjuje nosivost i trajnost konstrukcije. Zato se izvode detalji koji omogućuju odvodnju i zaštitu od vlage.

Question 22Građevinske konstrukcije (betonske, armiranobetonske, prednapete, metalne, drvene i zidane konstrukcije)

Betonski element izložen je djelovanju momenta i uzdužne tlačne sile. Kako se mijenja potrebna vlačna armatura u odnosu na čisto savijanje?

  1. Povećava se jer tlačna sila povećava vlačno naprezanje
  2. Ostaje potpuno nepromijenjena
  3. Smanjuje se jer tlačna sila smanjuje vlačno naprezanje u presjeku Correct answer.
  4. Postaje nula jer tlačna sila preuzima cijeli moment

Explanation

Uzdužna tlačna sila stvara tlačno naprezanje koje se oduzima od vlačnog naprezanja izazvanog momentom, pa se potrebna vlačna armatura smanjuje. To je osnova djelovanja lučnih i prednapetih konstrukcija.

Question 23Građevinske konstrukcije (betonske, armiranobetonske, prednapete, metalne, drvene i zidane konstrukcije)

Kod čeličnog nosača s velikim rasponom i tankim hrptom, koja je posljedica izvijanja hrpta na nosivost na savijanje?

  1. Nosivost se povećava jer hrbat postaje duktilniji
  2. Nosivost se smanjuje jer se mijenja raspodjela naprezanja i može nastupiti lokalni slom Correct answer.
  3. Nosivost ostaje ista jer izvijanje hrpta utječe samo na estetiku
  4. Nosivost se povećava jer se smanjuje vlastita težina

Explanation

Lokalno izvijanje hrpta mijenja raspodjelu naprezanja i može dovesti do prijevremenog lokalnog sloma prije dostizanja pune plastične nosivosti. Zato se primjenjuju vertikalna i horizontalna rebra te odgovarajući omjeri dimenzija hrpta.

Question 24Građevinske konstrukcije (betonske, armiranobetonske, prednapete, metalne, drvene i zidane konstrukcije)

Kod zidane zgrade, koja kombinacija mjera najbolje sprječava rasipanje zidova izvan ravnine tijekom potresa?

  1. Povećanje visine zidova bez pridržanja
  2. Uklanjanje krovne konstrukcije radi smanjenja mase
  3. Povećanje debljine žbuke i smanjenje broja vezova
  4. Armirani serklaži, vezovi i kruta međukatna konstrukcija Correct answer.

Explanation

Armirani serklaži, vezovi i kruta međukatna konstrukcija povezuju zidove u cjelinu i sprječavaju njihovo izvijanje i prevrtanje izvan ravnine. Time se povećava duktilnost i cjelovitost zgrade pri potresu.

Question 25Građevinske konstrukcije (betonske, armiranobetonske, prednapete, metalne, drvene i zidane konstrukcije)

Kod prednapetog nosača, što se događa s gubitkom sile prednapinjanja zbog puzanja i skupljanja betona tijekom vremena?

  1. Sila prednapinjanja se smanjuje, što treba uzeti u obzir pri proračunu gubitaka Correct answer.
  2. Sila prednapinjanja se povećava jer se beton skuplja i dodatno zateže čelik
  3. Sila prednapinjanja ostaje nepromijenjena jer je čelik elastičan
  4. Sila prednapinjanja se smanjuje samo zbog temperature, a ne zbog puzanja

Explanation

Puzanje i skupljanje betona skraćuju element i smanjuju rastegnutost čelika, pa se sila prednapinjanja smanjuje. Ti se gubici procjenjuju i uzimaju u obzir pri proračunu početne sile prednapinjanja.

Question 26Građevinske konstrukcije (betonske, armiranobetonske, prednapete, metalne, drvene i zidane konstrukcije)

Koji je osnovni mehanički nedostatak betona zbog kojeg se gotovo uvijek armira u vlačnoj zoni greda?

  1. Nedostatak prianjanja s betonom iste klase
  2. Sklonost koroziji u suhoj sredini
  3. Mala vlačna čvrstoća u odnosu na tlačnu Correct answer.
  4. Velika deformabilnost pri tlačnom opterećenju

Explanation

Beton ima visoku tlačnu, ali relativno nisku vlačnu čvrstoću, približno desetak puta manju od tlačne. Čelik preuzima vlačne naprezanja pa se armatura postavlja u zonu vlačnih naprezanja presjeka. Bez armature greda bi popustila krhkim lomom pri malom momentu.

Question 27Građevinske konstrukcije (betonske, armiranobetonske, prednapete, metalne, drvene i zidane konstrukcije)

Što označava pojam granično stanje nosivosti (GSN) u proračunu betonskih konstrukcija?

  1. Stanje puzanja betona tijekom vremena
  2. Stanje uporabljivosti s ograničenim progibom i širinom pukotina
  3. Stanje pune prednapetosti presjeka
  4. Stanje otkazivanja nosivosti ili gubitka stabilnosti konstrukcije Correct answer.

Explanation

Granično stanje nosivosti obuhvaća slučajeve loma, otkazivanja nosivosti i gubitka stabilnosti koji ugrožavaju sigurnost ljudi. Dokazuje se s proračunskim vrijednostima djelovanja i otpornosti uz odgovarajuće parcijalne koeficijente. Progibi i pukotine pripadaju graničnom stanju uporabljivosti.

Question 28Građevinske konstrukcije (betonske, armiranobetonske, prednapete, metalne, drvene i zidane konstrukcije)

Kod drvenog elementa izloženog savijanju, što je karakteristično za krhki lom na vlačnoj strani presjeka?

  1. Nastupa naglo bez prethodnog popuštanja Correct answer.
  2. Nastupa nakon velikih plastičnih deformacija
  3. Dogodit će se samo u tlačnoj zoni
  4. Uvijek je popraćen izvijanjem elementa

Explanation

Drvo se pri vlačnom naprezanju ponaša gotovo linearno elastično do loma, bez izraženog popuštanja. Zato lom na vlačnoj strani nastupa naglo i krhko, bez upozoravajućih deformacija. Tlačna zona pokazuje veću duktilnost zbog gnječenja vlakana.

Question 29Građevinske konstrukcije (betonske, armiranobetonske, prednapete, metalne, drvene i zidane konstrukcije)

Koja je uloga vijaka ili moždanika u spoju drvenog i čeličnog elementa u spregnutoj konstrukciji?

  1. Povećavaju vlačnu čvrstoću drva uzduž vlakana
  2. Sprječavaju vlagu da prodre u drvo
  3. Zamjenjuju potrebu za ljepilom u svim spojevima
  4. Osiguravaju prijenos posmične sile između drva i čelika Correct answer.

Explanation

Spojna sredstva prenose posmične sile između drva i čelika te tako osiguravaju spregnuto djelovanje presjeka. Bez njih bi elementi klizili jedan po drugom i nosivost bi bila manja od zbroja pojedinačnih nosivosti. Raspored i broj spojnih sredstava određuje se proračunom.

Question 30Građevinske konstrukcije (betonske, armiranobetonske, prednapete, metalne, drvene i zidane konstrukcije)

Kod armiranobetonskog stupa izloženog uzdužnoj tlačnoj sili i momentu savijanja, kako se određuje potrebna površina armature?

  1. Samo iz uzdužne sile, jer moment ne utječe na armaturu
  2. Iz interakcijskog dijagrama nosivosti za zadani presjek i ekscentricitet Correct answer.
  3. Iz samo vlačne čvrstoće betona
  4. Iz najvećeg dopuštenog progiba stupa

Explanation

Kod ekscentričnog tlaka nosivost presjeka ovisi o kombinaciji uzdužne sile i momenta, pa se proračun provodi pomoću interakcijskog dijagrama. Za zadani ekscentricitet očitava se potrebna armatura koja osigurava da točka djelovanja ostane unutar granične krivulje. Time se istovremeno zadovoljava i nosivost i duktilnost.

Question 31Građevinske konstrukcije (betonske, armiranobetonske, prednapete, metalne, drvene i zidane konstrukcije)

Zašto se kod čeličnog nosača s tankim hrptom provjerava lokalno izvijanje hrpta u području tlačne zone?

  1. Da bi se spriječio gubitak nosivosti prije postizanja pune plastične nosivosti presjeka Correct answer.
  2. Da bi se povećala korozijska otpornost hrpta
  3. Da bi se smanjilo skupljanje čelika tijekom vremena
  4. Da bi se spriječilo pucanje zavarenih spojeva

Explanation

Tanki hrptovi mogu lokalno izvijati u tlačnoj zoni prije nego presjek postigne punu plastičnu nosivost na savijanje. Zato se provodi provjera s efektivnom širinom tlačne zone ili se postavljaju ukrućenja. Time se osigurava da se ostvari očekivana nosivost nosača.

Question 32Građevinske konstrukcije (betonske, armiranobetonske, prednapete, metalne, drvene i zidane konstrukcije)

Kod zidanog zida izloženog potresu, koja mjera najizravnije povećava duktilnost i sprječava krhki lom?

  1. Povećanje debljine morta u ležajnicama
  2. Smanjenje visine zida povećanjem broja etaža
  3. Ugradnja horizontalnih i vertikalnih armiranih serklaža Correct answer.
  4. Primjena mekšeg morta niže čvrstoće

Explanation

Serklaži povezuju zid u cjelinu, preuzimaju vlačne sile i ograničavaju otvaranje pukotina, čime se povećava duktilnost zidane konstrukcije. Oni sprječavaju krhko rasipanje zida izvan ravnine i poboljšavaju ponašanje pri potresu. Zato su obvezni u seizmičkim područjima.

Question 33Građevinske konstrukcije (betonske, armiranobetonske, prednapete, metalne, drvene i zidane konstrukcije)

Kod prednapetog nosača, kako se gubitak sile prednapinjanja zbog opuštanja čelika razlikuje od gubitka zbog skupljanja betona?

  1. Opuštanje čelika nastaje samo pri prednapinjanju prije očvršćivanja
  2. Opuštanje čelika ovisi o razini naprezanja i vremenu, a skupljanje betona o vlazi i dimenzijama elementa Correct answer.
  3. Skupljanje betona ne utječe na silu prednapinjanja
  4. Opuštanje čelika je vremenski neovisno, a skupljanje betona vremenski ovisno

Explanation

Opuštanje čelika je vremenski ovisan proces koji ovisi o početnoj razini naprezanja i trajanju, a skupljanje betona ovisi o vlažnosti okoline i dimenzijama elementa. Oba gubitka smanjuju silu prednapinjanja tijekom vremena, ali imaju različite mehanizme i proračunske izraze. Zato se u proračunu razmatraju odvojeno.

Question 34Građevinske konstrukcije (betonske, armiranobetonske, prednapete, metalne, drvene i zidane konstrukcije)

Kod armiranobetonske grede, što znači da je presjek duktilan u području graničnog stanja nosivosti?

  1. Da lom nastupa naglo bez upozoravajućih deformacija
  2. Da se nosivost postiže uz velike plastične deformacije prije loma Correct answer.
  3. Da se beton u tlačnoj zoni ne drobi
  4. Da je vlačna armatura manja od minimalne

Explanation

Duktilni presjek popušta postupno, s velikim plastičnim deformacijama i izraženim progibom prije loma, što daje upozorenje i omogućuje preraspodjelu naprezanja. To se postiže ograničavanjem relativne visine tlačne zone i osiguranjem dovoljne vlačne armature. Krhki lom nastupa bez najave i izbjegava se proračunom.

Question 35Građevinske konstrukcije (betonske, armiranobetonske, prednapete, metalne, drvene i zidane konstrukcije)

Kod čeličnog elementa izloženog zamoru, što najviše utječe na vijek trajanja pri velikom broju ciklusa?

  1. Ukupna masa elementa
  2. Toplinska vodljivost čelika
  3. Vrsta zaštitne boje na površini
  4. Koncentracija naprezanja na detaljima spoja i geometriji Correct answer.

Explanation

Pri zamoru s velikim brojem ciklusa lom započinje na mjestima koncentracije naprezanja, kao što su zavareni spojevi, rupe i nagle promjene presjeka. Zato kategorija detalja i geometrija spoja određuju zamornu čvrstoću. Zaštita površine i masa elementa nemaju odlučujuću ulogu.

Question 36Građevinske konstrukcije (betonske, armiranobetonske, prednapete, metalne, drvene i zidane konstrukcije)

Kod zidane konstrukcije, koja kombinacija blokova i morta daje veću posmičnu otpornost zida?

  1. Blokovi visoke čvrstoće i mort niske čvrstoće
  2. Blokovi niske čvrstoće i mort niske čvrstoće
  3. Blokovi niske čvrstoće i mort visoke čvrstoće
  4. Blokovi visoke tlačne čvrstoće i mort visoke čvrstoće Correct answer.

Explanation

Posmična otpornost zida ovisi o čvrstoći složene jedinice i morta te o prianjanju na spojnicama. Kombinacija blokova i morta visoke čvrstoće daje veću posmičnu nosivost i manju osjetljivost na raspucavanje. Slabije komponente smanjuju nosivost i povećavaju krhkost.

Question 37Građevinske konstrukcije (betonske, armiranobetonske, prednapete, metalne, drvene i zidane konstrukcije)

Zašto se kod armiranobetonske ploče raspodjelna armatura postavlja okomito na glavnu armaturu?

  1. Da zamijeni potrebu za glavnom armaturom
  2. Da poveća tlačnu čvrstoću betona u gornjoj zoni
  3. Da preuzme skupljanje i temperaturne promjene te raspodijeli opterećenje na glavnu armaturu Correct answer.
  4. Da spriječi koroziju glavne armature

Explanation

Raspodjelna armatura preuzima naprezanja od skupljanja i temperaturnih promjena okomito na glavni smjer i pomaže raspodjelu koncentriranih opterećenja. Time se ograničava širina pukotina i osigurava cjelovitost ploče. Ona ne zamjenjuje glavnu armaturu, koja preuzima moment savijanja.

Question 38Građevinske konstrukcije (betonske, armiranobetonske, prednapete, metalne, drvene i zidane konstrukcije)

Kod prednapetog elementa s prednapinjanjem prije očvršćivanja betona, kako se sila prednapinjanja prenosi na beton?

  1. Isključivo preko sidrenih ploča na krajevima
  2. Preko kanala i injektiranog morta nakon očvršćivanja
  3. Preko mehaničkih spojnica u sredini raspona
  4. Preko prianjanja između čelika i betona duž elementa Correct answer.

Explanation

Kod prednapinjanja prije očvršćivanja čelik se nalazi u kontaktu s betonom već pri betoniranju, pa se sila prenosi prianjanjem duž prijelazne duljine. Zato se koriste užad s dobrom prionjivošću i kontrolira se prijelazna zona. Kod naknadnog prednapinjanja prijenos ide preko sidara i injektiranih kanala.

Question 39Građevinske konstrukcije (betonske, armiranobetonske, prednapete, metalne, drvene i zidane konstrukcije)

Kod čeličnog stupa zglobno oslonjenog na dnu i bočno pridržanog na vrhu, koja je duljina izvijanja najbliža stvarnoj?

  1. 0,7 · L
  2. 2,0 · L
  3. 1,0 · L Correct answer.
  4. 0,5 · L

Explanation

Za stup zglobno oslonjen na dnu i bočno pridržan na vrhu bez sprječavanja zakretanja, oblik izvijanja odgovara polovici sinusnog vala, pa je duljina izvijanja jednaka geometrijskoj duljini L. Koeficijent je zato približno 1,0. Uklještenje na dnu dalo bi manji koeficijent.

Question 40Građevinske konstrukcije (betonske, armiranobetonske, prednapete, metalne, drvene i zidane konstrukcije)

Kod prednapetog nosača, kako prednapinjanje utječe na nosivost na savijanje u odnosu na armiranobetonski nosač istih dimenzija i iste količine čelika?

  1. Nosivost je jednaka jer je količina čelika ista
  2. Prednapeti nosač ne može preuzeti moment savijanja
  3. Prednapeti nosač ima veću nosivost jer čelik visoke čvrstoće radi pri velikim naprezanjima i odgađa raspucavanje Correct answer.
  4. Prednapeti nosač ima manju nosivost jer je beton prethodno tlačno napregnut

Explanation

Prednapinjanjem se u beton unosi tlačna sila koja odgađa raspucavanje i omogućuje primjenu čelika visoke čvrstoće pri velikim vlačnim naprezanjima. Time prednapeti presjek postiže veću nosivost i manje progibe od armiranog presjeka sličnih dimenzija. Tlačno prednaprezanje djeluje povoljno na vlačnu zonu.

Question 41Geotehnika i temeljenje (mehanika tla, istraživanja, temelji, potporni objekti, poboljšanje tla)

Koliki je koeficijent propusnosti (k) pijeska ako kroz uzorak površine 100 cm² i visine 20 cm pod hidrauličkim gradijentom i = 0,5 proteče 2,0 cm³/s vode (Darcyjev zakon)?

  1. k = 0,20 cm/s
  2. k = 0,01 cm/s
  3. k = 0,10 cm/s
  4. k = 0,04 cm/s Correct answer.

Explanation

Po Darcyjevom zakonu protok je Q = k·i·A, pa je k = Q/(i·A) = 2,0/(0,5·100) = 0,04 cm/s. Visina uzorka ne ulazi u izračun jer je gradijent već zadan.

Question 42Geotehnika i temeljenje (mehanika tla, istraživanja, temelji, potporni objekti, poboljšanje tla)

Koji pokus u laboratoriju standardno služi za određivanje koeficijenta propusnosti sitnozrnog, slabo propusnog tla?

  1. Pokus s promjenjivim padom tlaka (falling head) Correct answer.
  2. Pokus s konstantnim padom tlaka
  3. Pokus jednoosne čvrstoće na pritisak
  4. Pokus standardne Proctorove zbijenosti

Explanation

Kod sitnozrnih tla protok je vrlo malen pa se koristi pokus s promjenjivim padom tlaka, gdje se mjeri sniženje razine vode u cjevčici tijekom vremena. Pokus s konstantnim padom prikladan je za krupnozrna, propusna tla.

Question 43Geotehnika i temeljenje (mehanika tla, istraživanja, temelji, potporni objekti, poboljšanje tla)

Granica tečenja (wL) i granica plastičnosti (wP) nekog tla iznose 45 % i 22 %. Koliki je indeks plastičnosti Ip i kako se tlo klasificira prema plastičnosti?

  1. Ip = 23 %; srednje plastično tlo Correct answer.
  2. Ip = 67 %; vrlo visoko plastično tlo
  3. Ip = 11,5 %; nisko plastično tlo
  4. Ip = 23 %; neplastično tlo

Explanation

Indeks plastičnosti je razlika granica: Ip = wL − wP = 45 − 22 = 23 %. Vrijednost između 10 i 30 % odgovara srednje plastičnom tlu.

Question 44Geotehnika i temeljenje (mehanika tla, istraživanja, temelji, potporni objekti, poboljšanje tla)

Koja veličina čestica razdvaja sitnozrno tlo (prah i glina) od krupnozrnog tla (pijesak i šljunak) u uobičajenoj granulometrijskoj klasifikaciji?

  1. 0,063 mm Correct answer.
  2. 0,002 mm
  3. 60 mm
  4. 2,0 mm

Explanation

Granica od 0,063 mm razdvaja sitnozrni od krupnozrnog dijela prema uobičajenim klasifikacijama tla. Čestice manje od te granice ne mogu se prosijati standardnim sitima i određuju se sedimentacijom.

Question 45Geotehnika i temeljenje (mehanika tla, istraživanja, temelji, potporni objekti, poboljšanje tla)

Terenski pokus standardnim penetracijskim pokusom (SPT) daje broj udaraca N. Što taj rezultat primarno opisuje?

  1. Sadržaj organskih tvari u tlu
  2. Vlačnu čvrstoću stijenske mase
  3. Koeficijent propusnosti šljunka
  4. Otpornost tla na prodiranje standardiziranog uzorkivača pri dinamičkom udaranju Correct answer.

Explanation

SPT mjeri broj udaraca potrebnih da standardizirani uzorkivač prodre određenu dubinu, što je mjera otpornosti tla na prodiranje. Iz tog se broja koreliraju parametri kao što su relativna zbijenost i kut unutarnjeg trenja.

Question 46Geotehnika i temeljenje (mehanika tla, istraživanja, temelji, potporni objekti, poboljšanje tla)

Koja je svrha izrade geotehničkog istražnog programa s bušenjem i uzimanjem neporemećenih uzoraka prije projektiranja temelja?

  1. Određivanje parametara posmične čvrstoće i stišljivosti za proračun nosivosti i slijeganja Correct answer.
  2. Dokazivanje da tlo nije onečišćeno
  3. Određivanje cijene izvođača radova
  4. Utvrđivanje roka izgradnje objekta

Explanation

Neporemećeni uzorci čuvaju strukturu i vlažnost tla pa laboratorijski pokusi daju realne parametre čvrstoće i deformabilnosti. Ti su parametri nužni za proračun nosivosti i slijeganja temelja.

Question 47Geotehnika i temeljenje (mehanika tla, istraživanja, temelji, potporni objekti, poboljšanje tla)

Što označava pojam efektivnog naprezanja σ' u mehanici tla?

  1. Ukupno naprezanje uvećano za porni tlak vode
  2. Ukupno naprezanje umanjeno za porni tlak vode Correct answer.
  3. Naprezanje koje prenosi samo čvrsta faza bez pornog tlaka i bez ukupnog naprezanja
  4. Samo porni tlak vode u porama

Explanation

Efektivno naprezanje definirano je kao σ' = σ − u, gdje je σ ukupno naprezanje, a u porni tlak. Ono upravlja čvrstoćom i deformacijama tla jer se prenosi preko kontakata između čestica.

Question 48Geotehnika i temeljenje (mehanika tla, istraživanja, temelji, potporni objekti, poboljšanje tla)

Kod proračuna nosivosti plitkog temelja prema graničnom stanju nosivosti, što predstavlja faktor sigurnosti u odnosu na opterećenje?

  1. Omjer između graničnog i dopuštenog opterećenja Correct answer.
  2. Zbroj graničnog i dopuštenog opterećenja
  3. Omjer između dopuštenog i graničnog opterećenja
  4. Razlika između graničnog i dopuštenog opterećenja

Explanation

Faktor sigurnosti definira se kao omjer granične nosivosti i djelujućeg (dopuštenog) opterećenja i mora biti veći od jedan. Njime se osigurava rezerva prema slomu tla pod temeljem.

Question 49Geotehnika i temeljenje (mehanika tla, istraživanja, temelji, potporni objekti, poboljšanje tla)

Temeljna traka širine B = 1,5 m prenosi dodatno naprezanje q = 150 kPa na homogeni sloj gline. Za procjenu slijeganja koristi se linearna teorija elastičnosti. Što će se dogoditi sa slijeganjem ako se širina trake udvostruči uz isto kontaktno naprezanje?

  1. Slijeganje će se smanjiti jer je temelj veći
  2. Slijeganje će ostati potpuno nepromijenjeno
  3. Slijeganje će se povećati jer zona utjecaja naprezanja seže dublje Correct answer.
  4. Slijeganje će se smanjiti na polovicu

Explanation

Dublja i šira zona naprezanja zahvaća veći volumen stišljivog tla pa se ukupno slijeganje povećava. Slijeganje ovisi o širini temelja i debljini stišljivog sloja, a ne samo o kontaktnom naprezanju.

Question 50Geotehnika i temeljenje (mehanika tla, istraživanja, temelji, potporni objekti, poboljšanje tla)

Koja je glavna funkcija drenažnog jastuka od šljunka ispod temeljne ploče na slabo propusnom tlu?

  1. Smanjenje kuta unutarnjeg trenja tla
  2. Skraćivanje drenažnog puta i brže odvođenje pornog tlaka tijekom konsolidacije Correct answer.
  3. Sprječavanje zbijanja temeljnog tla
  4. Povećanje pornog tlaka u temeljnom tlu

Explanation

Drenažni jastuk omogućuje brzo odvođenje vode iz tla i time skraćuje put dreniranja, pa se konsolidacijsko slijeganje odvija brže. Istodobno jastuk ravnomjerno raspoređuje naprezanja na temeljno tlo.