Umjetnost 19. i prve polovice 20. stoljeća
Od kraja 18. stoljeća do 1945. stilovi se smjenjuju brže nego ikad. Ispit traži da uz djelo prepoznaš stil, ključnu ideju i autora te da objasniš što je novo u odnosu na prethodnu fazu.
Od klasicizma do realizma
- Neoklasicizam: crtež iznad boje, antika kao uzor, moralna tema (David, Ingres).
- Romantizam: emocija, burne scene, pejzaž kao stanje duše (Friedrich, Turner, Delacroix, Géricault).
- Realizam: suvremena i neuljepšana tema (Courbet, Millet, Daumier).
Impresionizam i postimpresionizam
- Prva izložba 1874.; Monetova Impresija, izlazak sunca dala je ime pokretu. Plenerizam, kratki potezi, optičko miješanje boja, sjene u boji, serije (Rouen, lokvanji). Renoir, Degas, Pissarro, Morisot.
- Postimpresionizam: Cézanne geometrizira (kugla, stožac, valjak), Seurat pointilizam, Van Gogh emocionalni potez, Gauguin sintetizam i plošna boja. Secesija njeguje ornament, liniju i Gesamtkunstwerk (Klimt, Mucha, Gaudí).
Avangarde
- Fovizam (Matisse), ekspresionizam (Munch, Kirchner, Der Blaue Reiter), kubizam (Picasso, Braque, 1907., više gledišta, kolaž), futurizam (Boccioni, pokret), apstrakcija (Kandinsky, Mondrianov neoplasticizam, Malevičev suprematizam i Crni kvadrat 1915.).
- Dadaizam (Duchampov ready-made), nadrealizam (Bretonov manifest 1924., Dalí, Magritte, automatsko crtanje), Bauhaus (1919., Gropius).
Primjer s obrazloženjem
Slika na kojoj su sjene plave i ljubičaste, potezi kratki i vidljivi, a motiv običan krajolik bez crnih obrisa, upućuje na impresionizam. Ako su boje proizvoljno intenzivne, potez vijugav i emotivan, a prostor plošan, riječ je o postimpresionizmu ili ekspresionizmu: impresionist bilježi dojam svjetla, a postimpresionist gradi strukturu ili izražava osjećaj.
Zamke
Van Gogha nazvati impresionistom; reći da je Impresija naslikana 1874. (naslikana je 1872., izložena 1874.); poistovjetiti futurizam i kubizam; zaboraviti da je Crni kvadrat iz 1915.; svesti nadrealizam na san bez automatizma i Bretona.