I85PREP
⌘ K
Državna Matura Biology study materials
Državna Matura Biology study resources

Državna Matura Biology practice questions

One question at a time. Build your Državna Matura Biology understanding.

First 50 of 200 questions. Each one lists the choices, the correct answer, and an explanation. The checker at the top of this page saves progress in this browser when it is available.

Continue in the practice tool above to load more questions, 50 at a time.

Question 1Nature and methodology of biology (scientific method, biological investigation, data and experimental design)

Uzorkovanje je ključni korak u biološkom istraživanju. Koji opis uzorka najbolje osigurava da se rezultati istraživanja mogu poopćiti na cijelu populaciju?

  1. Uzorak odabran tako da obuhvati samo jedinke iz jednog dijela staništa
  2. Uzorak sastavljen isključivo od jedinki koje su istraživaču najlakše dostupne
  3. Slučajno odabran uzorak dovoljne veličine koji reprezentira raznolikost populacije Correct answer.
  4. Uzorak sastavljen od jedinki koje pokazuju najizraženija tražena svojstva

Explanation

Reprezentativnost se postiže slučajnim odabirom koji svakoj jedinki populacije daje jednaku vjerojatnost da uđe u uzorak, uz dovoljnu veličinu uzorka koja smanjuje slučajnu pogrešku. Pristrani odabiri sustavno iskrivljuju procjenu i onemogućuju poopćavanje rezultata na cijelu populaciju.

Question 2Nature and methodology of biology (scientific method, biological investigation, data and experimental design)

U pokusu se ispituje utjecaj temperature na brzinu fotosinteze u vodenoj biljci. Koja je nezavisna varijabla u tom pokusu?

  1. Broj mjehurića kisika
  2. Brzina fotosinteze
  3. Količina svjetlosti
  4. Temperatura vode Correct answer.

Explanation

Nezavisna varijabla je čimbenik koji istraživač namjerno mijenja kako bi promatrao njegov učinak. U ovom pokusu to je temperatura, dok se brzina fotosinteze mjeri kao zavisna varijabla.

Question 3Nature and methodology of biology (scientific method, biological investigation, data and experimental design)

Istraživač želi provjeriti hipotezu da dodatak mineralnog gnojiva povećava visinu biljaka. Koji je najprikladniji dizajn pokusa?

  1. Visina se mjeri na biljkama iz različitih vrtova bez bilježenja uvjeta uzgoja
  2. Sve biljke dobivaju gnojivo, a visina se mjeri samo na kraju pokusa
  3. Dvije skupine biljaka uzgajane u istim uvjetima, pri čemu jedna dobiva gnojivo, a druga ne Correct answer.
  4. Biljke s gnojivom uzgajaju se na suncu, a biljke bez gnojiva u sjeni

Explanation

Valjan pokus zahtijeva kontrolnu skupinu koja se od pokusne razlikuje samo u ispitivanom čimbeniku, dok su svi ostali uvjeti isti. Tako se promjena visine može pripisati gnojivu, a ne svjetlosti, tlu ili drugim čimbenicima.

Question 4Nature and methodology of biology (scientific method, biological investigation, data and experimental design)

U pokusu s uzgojem bakterija istraživač postavlja tri paralelne Petrijeve zdjelice s istim sojem i hranjivom podlogom. Zašto se u pokusu koriste paralelne (ponovljene) probe?

  1. Kako bi se skratilo trajanje pokusa
  2. Kako bi se povećala koncentracija hranjivih tvari u podlozi
  3. Kako bi se smanjio utjecaj slučajnih odstupanja na zaključak Correct answer.
  4. Kako bi se izbjegla potreba za kontrolnom skupinom

Explanation

Ponavljanje pokusa u više paralelnih proba omogućuje procjenu prirodne varijabilnosti i smanjuje utjecaj slučajnih pogrešaka na konačni zaključak. Što je veći broj neovisnih ponavljanja, to je pouzdanija srednja vrijednost i procijenjena pogreška.

Question 5Nature and methodology of biology (scientific method, biological investigation, data and experimental design)

U tablici su prikazani rezultati mjerenja brzine fotosinteze pri različitim jakostima svjetlosti. Koji zaključak najbolje proizlazi iz podataka ako se brzina povećava do određene jakosti svjetlosti, a zatim prestaje rasti?

  1. Fotosinteza prestaje potpuno iznad te jakosti svjetlosti
  2. Svjetlost više nije ograničavajući čimbenik iznad te jakosti Correct answer.
  3. Temperatura nema utjecaja na fotosintezu
  4. Biljka troši više kisika nego što ga proizvodi

Explanation

Kada povećanje jakosti svjetlosti više ne povećava brzinu fotosinteze, svjetlost prestaje biti ograničavajući čimbenik, a brzinu tada ograničava neki drugi čimbenik, primjerice koncentracija ugljikova dioksida ili temperatura. To je klasičan primjer platoa na grafu zasićenja.

Question 6Nature and methodology of biology (scientific method, biological investigation, data and experimental design)

Koja je glavna uloga hipoteze u znanstvenom istraživanju u biologiji?

  1. Da zamijeni potrebu za prikupljanjem podataka
  2. Da bude konačni dokaz koji se više ne provjerava
  3. Da posluži kao provjerljivo predviđanje koje se može potvrditi ili odbaciti Correct answer.
  4. Da trajno potvrdi točnost rezultata pokusa

Explanation

Hipoteza je provjerljivo predviđanje izvedeno iz postojećeg znanja koje pokus može potvrditi ili odbaciti. Znanstveni status hipoteze uvijek ostaje privremen jer je daljnja opažanja mogu poduprijeti ili opovrgnuti.

Question 7Nature and methodology of biology (scientific method, biological investigation, data and experimental design)

Istraživač mjeri sadržaj klorofila u listovima iste vrste biljke na osunčanom i zasjenjenom staništu. Koja vrsta istraživanja najbolje opisuje takav pristup?

  1. Eksperimentalno istraživanje s nasumičnom raspodjelom jedinki u skupine
  2. Kontrolirani laboratorijski pokus s umjetnim varijablama
  3. Terensko opažajno istraživanje s usporedbom prirodnih uvjeta Correct answer.
  4. Matematičko modeliranje bez prikupljanja podataka

Explanation

Kada istraživač uspoređuje jedinke u postojećim prirodnim uvjetima bez namjernog mijenjanja čimbenika, riječ je o opažajnom terenskom istraživanju. Ono može otkriti korelacije, ali slabije dokazuje uzročnost od kontroliranog pokusa.

Question 8Nature and methodology of biology (scientific method, biological investigation, data and experimental design)

U pokusu s enzimom katalazom mjeri se količina kisika oslobođena tijekom 60 sekundi pri različitim pH vrijednostima. Koja je najprikladnija zavisna varijabla?

  1. Količina enzima dodana u svaku epruvetu
  2. Volumen oslobođenog kisika u zadanom vremenu Correct answer.
  3. pH otopine u kojoj se nalazi enzim
  4. Vrijeme od 60 sekundi tijekom kojeg se provodi mjerenje

Explanation

Zavisna varijabla je veličina koja se mjeri kao odgovor na promjenu nezavisne varijable. Ovdje se mijenja pH, a kao odgovor mjeri se volumen oslobođenog kisika, što je mjera aktivnosti enzima.

Question 9Nature and methodology of biology (scientific method, biological investigation, data and experimental design)

U istraživanju je izmjereno da biljke uzgajane uz više svjetlosti imaju veću masu od biljaka uz manje svjetlosti. Koja tvrdnja o uzročnosti najbolje odgovara rezultatima?

  1. Rezultat je valjan samo ako su biljke uzgajane u istoj prostoriji
  2. Razlika u masi ne može se pripisati svjetlosti jer masa nije mjerljiva veličina
  3. Korelacija između svjetlosti i mase dokazuje da je svjetlost jedini uzrok razlike
  4. Uzrok razlike može biti svjetlost, ali i neki drugi čimbenik koji se mijenjao zajedno s njom Correct answer.

Explanation

Korelacija sama po sebi ne dokazuje uzročnost jer razlika može proizaći iz zbunjujuće varijable koja se mijenja zajedno sa svjetlošću, primjerice temperature ili količine vode. Uzročnost se pouzdano utvrđuje kontroliranim pokusom u kojem se mijenja samo jedan čimbenik.

Question 10Nature and methodology of biology (scientific method, biological investigation, data and experimental design)

Istraživač želi ispitati utjecaj koncentracije ugljikova dioksida na brzinu fotosinteze, ali sumnja da temperatura također utječe na rezultat. Koji postupak najbolje uklanja zbunjujući učinak temperature?

  1. Zanemariti temperaturu jer je ugljikov dioksid važniji čimbenik
  2. Mijenjati i temperaturu i koncentraciju ugljikova dioksida istodobno
  3. Provoditi pokuse samo pri najvišoj mogućoj temperaturi
  4. Držati temperaturu jednakom u svim pokusima i mijenjati samo koncentraciju ugljikova dioksida Correct answer.

Explanation

Zbunjujuća varijabla uklanja se tako da se drži konstantnom u svim pokusima dok se mijenja samo nezavisna varijabla. Time se svaka promjena zavisne varijable može pripisati isključivo koncentraciji ugljikova dioksida.

Question 11Nature and methodology of biology (scientific method, biological investigation, data and experimental design)

U biološkom istraživanju koristi se kontrolna skupina. Koja je glavna svrha kontrolne skupine?

  1. Da omogući usporedbu i procijenu učinka nezavisne varijable. Correct answer.
  2. Da zamijeni slučajno uzorkovanje iz populacije.
  3. Da poveća broj jedinki u pokusu i time statističku snagu.
  4. Da se na njoj primijeni ista razina nezavisne varijable kao u pokusnoj skupini.

Explanation

Kontrolna skupina služi kao referentna vrijednost jer na njoj nije primijenjena nezavisna varijabla ili je primijenjena nulta razina. Usporedbom pokusne i kontrolne skupine može se procijeniti je li promjena posljedica nezavisne varijable, a ne nekog drugog čimbenika. Bez kontrolne skupine nije moguće pouzdano pripisati učinak ispitivanoj varijabli.

Question 12Nature and methodology of biology (scientific method, biological investigation, data and experimental design)

U istraživanju se želi utvrditi utječe li gnojidba dušikom na broj listova biljke. Koja je najprikladnija zavisna varijabla?

  1. Trajanje pokusa.
  2. Količina dušika u gnojivu.
  3. Broj listova po biljci. Correct answer.
  4. Vrsta tla u kojem biljka raste.

Explanation

Zavisna varijabla je ona koju istraživač mjeri, a u ovom istraživanju to je broj listova jer se ispituje njegova promjena pod utjecajem gnojidbe. Količina dušika je nezavisna varijabla kojom istraživač upravlja, dok su vrsta tla i trajanje pokusa kontrolirani čimbenici koje treba držati stalnima.

Question 13Nature and methodology of biology (scientific method, biological investigation, data and experimental design)

U pokusu se mjeri aktivnost enzima pri različitim temperaturama. Koja je najvažnija mjera za smanjenje slučajne pogreške mjerenja?

  1. Povećati koncentraciju enzima u svim uzorcima.
  2. Odabrati samo najviše izmjerene vrijednosti.
  3. Ponoviti mjerenja više puta i izračunati srednju vrijednost. Correct answer.
  4. Provoditi mjerenja samo pri jednoj temperaturi.

Explanation

Slučajna pogreška proizlazi iz nepredvidivih kolebanja pri mjerenju i smanjuje se ponavljanjem mjerenja te izračunom srednje vrijednosti. Više ponovljenih mjerenja daje pouzdaniju procjenu stvarne aktivnosti enzima. Odabir samo najviših vrijednosti ili mjerenje pri jednoj temperaturi ne uklanja slučajnu pogrešku.

Question 14Nature and methodology of biology (scientific method, biological investigation, data and experimental design)

Istraživač želi ispitati utjecaj pH na aktivnost enzima. U pokusu održava stalnu temperaturu, koncentraciju enzima i supstrata. Zašto je važno da ti čimbenici budu stalni?

  1. Da bi se skratilo trajanje pokusa i smanjio trošak.
  2. Da bi se povećala raznolikost rezultata među ponavljanjima.
  3. Da bi se izbjegla potreba za kontrolnom skupinom.
  4. Da bi se osiguralo da promjena aktivnosti bude posljedica samo promjene pH. Correct answer.

Explanation

Održavanjem stalnih svih čimbenika osim pH osigurava se da je promjena zavisne varijable posljedica isključivo nezavisne varijable. Time se povećava unutarnja valjanost pokusa i omogućuje pouzdan zaključak o uzročno-posljedičnoj vezi. Bez toga bi različiti čimbenici mogli istodobno djelovati i zamaskirati pravi učinak pH.

Question 15Nature and methodology of biology (scientific method, biological investigation, data and experimental design)

U uzorku od 200 učenika mjeri se visina i bilježi spol. Koja vrsta grafičkog prikaza najbolje prikazuje raspodjelu visine zasebno za učenike i učenice?

  1. Dvostruki stupčasti histogram ili kutijasti dijagram po spolu. Correct answer.
  2. Tortni dijagram koji prikazuje samo prosječnu visinu.
  3. Linijski grafikon s visinom na osi x i brojem učenika na osi y.
  4. Kružni dijagram za svaki spol zasebno.

Explanation

Visina je kontinuirana numerička varijabla, pa je za prikaz njezine raspodjele najprikladniji histogram ili kutijasti dijagram. Usporedba dviju skupina (učenika i učenica) najbolje se vidi ako su prikazi postavljeni jedan uz drugi ili na istom grafikonu. Kružni i tortni dijagrami prikladni su za kategorijske udjele, a ne za raspodjelu kontinuirane varijable.

Question 16Nature and methodology of biology (scientific method, biological investigation, data and experimental design)

U pokusu se ispituje utjecaj svjetlosti na klijanje sjemena. Postavljene su dvije skupine: jedna na svjetlu, druga u mraku. Sve ostale uvjete istraživač drži jednakima. Koji je najveći nedostatak takvog dizajna?

  1. Nema kontrolne skupine jer su obje skupine izložene nekom tretmanu.
  2. Svjetlost je zavisna varijabla pa se rezultat ne može pripisati njoj.
  3. Pokus ne može razlikovati klijanje od rasta klijanaca.
  4. Nedostaje ponavljanje unutar svake skupine pa se ne može procijeniti varijabilnost. Correct answer.

Explanation

Iako su dvije skupine izložene različitim razinama svjetlosti, bez ponavljanja unutar svake skupine nije moguće procijeniti prirodnu varijabilnost i pouzdanost razlika. Ponavljanja omogućuju statističku analizu i smanjuju rizik da je uočena razlika slučajna. Zato je nedostatak ponavljanja ozbiljan nedostatak dizajna.

Question 17Nature and methodology of biology (scientific method, biological investigation, data and experimental design)

U istraživanju se uspoređuje učinak dvaju gnojiva na prinos pšenice. Istraživač želi smanjiti pristranost pri raspodjeli biljaka u skupine. Koji postupak je najprikladniji?

  1. Biljke rasporediti u skupine prema redoslijedu kojim su izrasle.
  2. Sve biljke s većim početnim listom staviti u skupinu s gnojivom A.
  3. Biljke nasumično rasporediti u skupine neovisno o njihovim početnim svojstvima. Correct answer.
  4. Biljke iz istog dijela polja staviti u istu skupinu.

Explanation

Nasumična raspodjela u skupine sprječava da početne razlike među biljkama budu sustavno povezane s jednom skupinom. Time se smanjuje pristranost i povećava vjerojatnost da su skupine usporedive. Raspoređivanje prema veličini ili položaju može unijeti sustavnu pogrešku.

Question 18Nature and methodology of biology (scientific method, biological investigation, data and experimental design)

U pokusu se mjeri brzina fotosinteze pri različitim koncentracijama ugljikova dioksida. Rezultati su prikazani kao prosjek triju mjerenja sa standardnom devijacijom. Što standardna devijacija pokazuje u ovom kontekstu?

  1. Razliku između najviše i najniže izmjerene vrijednosti.
  2. Vrijednost koja se najčešće pojavljuje u uzorku.
  3. Postotak ugljikova dioksida koji je biljka iskoristila.
  4. Prosječno odstupanje pojedinačnih mjerenja od srednje vrijednosti. Correct answer.

Explanation

Standardna devijacija mjeri raspršenje podataka oko srednje vrijednosti i izražava prosječno odstupanje pojedinačnih mjerenja od prosjeka. Veća standardna devijacija znači veću varijabilnost među ponovljenim mjerenjima. Ona nije raspon, postotak iskorištenja ni najčešća vrijednost.

Question 19Nature and methodology of biology (scientific method, biological investigation, data and experimental design)

Istraživač je izmjerio da je prosječna visina biljaka uz dodatak gnojiva 25 cm, a bez gnojiva 20 cm. Standardna devijacija u obje skupine iznosi 6 cm. Koji je najopravdaniji zaključak?

  1. Gnojivo nije imalo nikakvog učinka jer su standardne devijacije jednake.
  2. Razlika od 5 cm manja je od standardne devijacije pa je učinak gnojiva upitan. Correct answer.
  3. Razlika od 5 cm je velika i pouzdano dokazuje učinak gnojiva.
  4. Potrebno je povećati standardnu devijaciju da bi se dokazao učinak.

Explanation

Razlika između prosjeka (5 cm) manja je od standardne devijacije unutar skupina (6 cm), što upućuje na veliko preklapanje vrijednosti i slabu pouzdanost razlike. Bez statističkog testa i podataka o veličini uzorka ne može se tvrditi da je učinak dokazan. Opravdan je oprezan zaključak da je učinak upitan.

Question 20Nature and methodology of biology (scientific method, biological investigation, data and experimental design)

U istraživanju se ispituje utjecaj temperature na brzinu disanja kvasaca. Istraživač postavi hipotezu da će se brzina disanja povećavati s porastom temperature do 40 °C, a zatim smanjivati. Koji rezultat bi najviše podupirao tu hipotezu?

  1. Brzina disanja jednaka je pri svim ispitanim temperaturama.
  2. Brzina disanja najveća je pri 20 °C i stalno opada do 50 °C.
  3. Brzina disanja linearno raste s temperaturom od 20 °C do 50 °C.
  4. Brzina disanja najveća je pri 40 °C, a niža pri 30 °C i 50 °C. Correct answer.

Explanation

Hipoteza predviđa porast do 40 °C i zatim pad, što odgovara obliku optimalne krivulje s maksimumom pri 40 °C. Rezultat u kojem je brzina najveća pri 40 °C, a niža i pri nižoj i pri višoj temperaturi, izravno podupire takvo predviđanje. Linearni rast ili stalni pad ne odgovaraju predviđenom obliku.

Question 21Cell biology (cell structure and function, membranes, transport, enzymes, cell division)

Koja od navedenih struktura sudjeluje u sintezi ATP-a oksidativnom fosforilacijom u eukariotskoj stanici?

  1. Lizosom
  2. Golgljev aparat
  3. Unutarnja membrana mitohondrija Correct answer.
  4. Gruba endoplazmatska mrežica

Explanation

Oksidativna fosforilacija odvija se na unutarnjoj membrani mitohondrija, gdje se nalaze kompleksi respiratornog lanca i ATP-sintaza. Protoni se pumpaju u međumembranski prostor, a njihov povratak kroz ATP-sintazu pokreće sintezu ATP-a. Ostale navedene strukture nemaju ulogu u prijenosu elektrona ni u stvaranju protonskog gradijenta.

Question 22Cell biology (cell structure and function, membranes, transport, enzymes, cell division)

Koja je glavna uloga kolesterolskih molekula u životinjskoj staničnoj membrani pri umjerenim temperaturama?

  1. Služe kao receptori za vezanje signalnih molekula.
  2. Povećavaju fluidnost membrane bez utjecaja na njezinu propusnost.
  3. Djeluju kao transmembranski kanali za ione natrija.
  4. Smanjuju fluidnost membrane i stabiliziraju je između fosfolipidnih repova. Correct answer.

Explanation

Kolesterol se ugrađuje između fosfolipida i pri umjerenim temperaturama ograničava njihovo kretanje, pa smanjuje fluidnost i stabilizira membranu. Istodobno sprječava pretjerano zbijanje lanaca pri niskim temperaturama. Kolesterol nije kanal ni receptor, nego modulira fizikalna svojstva lipidnog dvosloja.

Question 23Cell biology (cell structure and function, membranes, transport, enzymes, cell division)

Enzim katalizira reakciju pri 37 °C. Kada se temperatura povisi na 60 °C, brzina reakcije naglo padne. Koje je najvjerojatnije objašnjenje?

  1. Enzim je postao specifičniji za supstrat.
  2. Enzim je denaturirao i izgubio oblik aktivnog mjesta. Correct answer.
  3. Supstrat se razgradio prije dolaska do enzima.
  4. Povećana temperatura smanjila je energiju aktivacije.

Explanation

Povišenje temperature najprije ubrzava reakciju, ali iznad optimalne temperature dolazi do kidanja slabih veza koje održavaju tercijarnu strukturu enzima. Aktivno mjesto mijenja oblik i supstrat se više ne može vezati, pa brzina naglo pada. To je denaturacija, a ne promjena specifičnosti ni smanjenje energije aktivacije.

Question 24Cell biology (cell structure and function, membranes, transport, enzymes, cell division)

Koji proces omogućuje prijenos molekula glukoze u crijevnu epitelnu stanicu protiv koncentracijskog gradijenta?

  1. Prosta difuzija kroz lipidni dvosloj
  2. Olakšana difuzija kroz kanal
  3. Osmoliza kroz staničnu membranu
  4. Sekundarno aktivni transport povezan s gradijentom natrija Correct answer.

Explanation

Glukoza se u crijevne stanice unosi simporterom koji koristi gradijent natrija za kretanje glukoze protiv njezina koncentracijskog gradijenta. Natrijev gradijent održava natrijeva-kalijeva crpka trošeći ATP, pa je riječ o sekundarno aktivnom transportu. Prosta i olakšana difuzija ne mogu pokretati tvar uz koncentracijski gradijent.

Question 25Cell biology (cell structure and function, membranes, transport, enzymes, cell division)

Stanica se nalazi u hipotoničnoj otopini. Što se očekuje kod životinjske stanice bez stanične stijenke?

  1. Koncentracija otopljenih tvari u stanici naglo će porasti.
  2. Membrana će postati potpuno nepropusna za vodu.
  3. Stanica će izgubiti vodu i skupiti se.
  4. Voda će ulaziti u stanicu i stanica može puknuti. Correct answer.

Explanation

U hipotoničnoj otopini koncentracija otopljenih tvari niža je izvan stanice nego unutra, pa voda osmozom ulazi u stanicu. Životinjska stanica nema staničnu stijenku koja bi pružila protutlak, pa se može nabubriti i puknuti. Gubitak vode događa se u hipertoničnoj otopini.

Question 26Cell biology (cell structure and function, membranes, transport, enzymes, cell division)

Tijekom koje faze mitoze kromosomi se poravnavaju u ekvatorijalnoj ravnini stanice?

  1. Profaza
  2. Anafaza
  3. Telofaza
  4. Metafaza Correct answer.

Explanation

U metafazi kromosomi su vezani na diobeno vreteno i poredani u ekvatorijalnoj ravnini stanice. To poravnanje prethodi razdvajanju sestrinskih kromatida u anafazi. U profazi se kromosomi kondenziraju, a u telofazi se jezgre ponovno oblikuju.

Question 27Cell biology (cell structure and function, membranes, transport, enzymes, cell division)

Stanica ima 2n = 24 kromosoma. Koliko kromosoma sadrži svaka kći-stanica nakon mitoze, a koliko nakon mejoze II?

  1. 24 nakon mitoze i 24 nakon mejoze II
  2. 24 nakon mitoze i 12 nakon mejoze II Correct answer.
  3. 12 nakon mitoze i 24 nakon mejoze II
  4. 12 nakon mitoze i 12 nakon mejoze II

Explanation

Mitoza je ekvatorijalna dioba koja čuva diploidni broj kromosoma, pa svaka kći-stanica ima 24 kromosoma. Mejoza II razdvaja sestrinske kromatide haploidnih stanica nastalih nakon mejoze I, pa konačne stanice imaju 12 kromosoma. Dakle, broj se prepolovljuje tijekom mejoze I, a ne tijekom mitoze.

Question 28Cell biology (cell structure and function, membranes, transport, enzymes, cell division)

Koja je uloga ciklina u regulaciji staničnog ciklusa?

  1. Ciklin je enzim koji fosforilira ciljne proteine i time pokreće prijelaz faze.
  2. Ciklin izravno sintetizira DNA tijekom S faze.
  3. Ciklin trajno blokira diobu stanice i sprječava ulazak u mitozu.
  4. Ciklin se veže na ciklin-ovisne kinaze i omogućuje im fosforilaciju ciljnih proteina. Correct answer.

Explanation

Ciklini su regulatorni proteini čija se koncentracija mijenja tijekom staničnog ciklusa. Vežu se na ciklin-ovisne kinaze i aktiviraju ih, a aktivni kompleksi fosforiliraju ciljne proteine koji pokreću prijelaz u sljedeću fazu. Ciklin sam nije kinaza, ne sintetizira DNA i ne djeluje kao trajni inhibitor.

Question 29Cell biology (cell structure and function, membranes, transport, enzymes, cell division)

U pokusu se mjeri početna brzina enzimske reakcije pri različitim koncentracijama supstrata. Pri visokim koncentracijama supstrata brzina se prestaje povećavati. Koje je najbolje objašnjenje?

  1. Svi su enzimi zasićeni supstratom jer je broj aktivnih mjesta ograničen. Correct answer.
  2. Supstrat je denaturirao enzim pri visokoj koncentraciji.
  3. Povećanje koncentracije supstrata smanjuje temperaturu reakcijske smjese.
  4. Enzim je potrošen tijekom reakcije i više se ne obnavlja.

Explanation

Pri visokim koncentracijama supstrata gotovo su sva aktivna mjesta enzima zauzeta, pa daljnje povećanje koncentracije ne povećava brzinu. Reakcija tada dostiže maksimalnu brzinu Vmax, koja ovisi o količini enzima. To je zasićenje enzima, a ne denaturacija ni potrošnja enzima.

Question 30Cell biology (cell structure and function, membranes, transport, enzymes, cell division)

Koja struktura u eukariotskoj stanici sadrži hidrolitičke enzime aktivne pri kiselom pH i sudjeluje u razgradnji staničnog materijala?

  1. Peroksisom
  2. Golgin aparat
  3. Glatki endoplazmatski retikulum
  4. Lizosom Correct answer.

Explanation

Lizosomi su membranski ograničene vezikule s unutarnjim pH oko 5, u kojima hidrolaze razgrađuju makromolekule i oštećene organele. Kiselost unutrašnjosti održava protonska pumpa u njihovoj membrani, a enzimi pri tom pH imaju optimalnu aktivnost.

Question 31Cell biology (cell structure and function, membranes, transport, enzymes, cell division)

Koja je glavna funkcija ribosoma u stanici?

  1. Modifikacija i sortiranje novosintetiziranih proteina
  2. Sinteza proteina prema redoslijedu nukleotida u mRNA Correct answer.
  3. Sinteza ATP-a iz ADP-a i fosfata
  4. Replikacija DNA prije stanične diobe

Explanation

Ribosomi su mjesto translacije: mala podjedinica veže mRNA, a velika katalizira stvaranje peptidnih veza između aminokiselina donesenih tRNA. Ribosomi se nalaze slobodni u citosolu ili vezani na hrapavi endoplazmatski retikulum.

Question 32Cell biology (cell structure and function, membranes, transport, enzymes, cell division)

Stanična membrana sadrži proteine koji prenose ione kroz membranu bez vezanja ATP-a, ali samo niz elektrokemijski gradijent. Kako se takav prijenos naziva?

  1. Olakšana difuzija kroz kanal Correct answer.
  2. Aktivni transport pomoću pumpe
  3. Kotransport u istom smjeru sa natrijem
  4. Endocitoza posredovana receptorom

Explanation

Olakšana difuzija je prijenos kroz membranske proteine niz koncentracijski ili elektrokemijski gradijent, bez utroška ATP-a. Kanalni proteini tvore pore kroz koje ioni prolaze dok je unutrašnjost pore hidrofilna.

Question 33Cell biology (cell structure and function, membranes, transport, enzymes, cell division)

Enzim ima optimalnu aktivnost pri pH 7. U puferu pri pH 3 dolazi do promjene naboja aminokiselina u aktivnom mjestu. Koja je najvjerojatnija posljedica?

  1. Nepromijenjena aktivnost jer pH ne utječe na enzime
  2. Povećanje aktivnosti jer kiseli pH uvijek ubrzava reakciju
  3. Trajna denaturacija enzima bez mogućnosti ponovne aktivacije
  4. Smanjenje katalitičke aktivnosti zbog promjene ionizacije i oblika aktivnog mjesta Correct answer.

Explanation

Promjena pH mijenja ionizaciju bočnih skupina aminokiselina, što može narušiti privlačenja u aktivnom mjestu i smanjiti vezanje supstrata. Time aktivnost pada, ali to nije nužno nepovratna denaturacija.

Question 34Cell biology (cell structure and function, membranes, transport, enzymes, cell division)

U stanici s 2n = 18 kromosoma tijekom profaze I mejoze došlo je do crossing-overa između nesestrinskih kromatida homolognih kromosoma. Koliko kromosoma i koliko kromatida ima svaka kći-stanica nakon završetka mejoze II?

  1. 36 kromosoma, svaki s jednom kromatidom
  2. 18 kromosoma, svaki s jednom kromatidom
  3. 9 kromosoma, svaki s jednom kromatidom Correct answer.
  4. 9 kromosoma, svaki s dvije kromatide

Explanation

Mejoza je redukcijska dioba: nakon mejoze I broj kromosoma se prepolovi na 9, a nakon mejoze II sestrinske kromatide se razdvoje. Zato svaka kći-stanica ima 9 kromosoma, svaki s jednom kromatidom, a crossing-over je samo izmijenio dijelove kromatida.

Question 35Cell biology (cell structure and function, membranes, transport, enzymes, cell division)

U pokusu se stanice tretiraju kolhicinom, koji sprječava polimerizaciju mikrotubula diobenog vretena. U kojoj će se fazi mitoze stanice najvjerojatnije zaustaviti?

  1. U metafazi, jer kromosomi ne mogu biti pravilno poravnati ni razdvojeni Correct answer.
  2. U telofazi, jer se jezgrina ovojnica ne može ponovno uspostaviti
  3. U fazi G1, jer se DNA ne može replicirati
  4. U citokinezi, jer se aktinski prsten ne može skupiti

Explanation

Mikrotubuli diobenog vretena vežu kinetohore i odgovorni su za poravnavanje kromosoma u metafazi te njihovo razdvajanje u anafazi. Bez polimerizacije mikrotubula stanica se zaustavlja u metafazi, što je osnova sinkronizacije stanica u istraživanjima.

Question 36Cell biology (cell structure and function, membranes, transport, enzymes, cell division)

U otopini koja sadrži inhibitor koji se nepovratno veže na aktivno mjesto enzima, povećanje koncentracije supstrata ne povećava brzinu reakcije. O kakvoj se inhibiciji radi?

  1. Kompetitivna inhibicija koja se natječe sa supstratom
  2. Nekompetitivna inhibicija koja se veže izvan aktivnog mjesta
  3. Alosterična aktivacija enzima
  4. Ireverzibilna inhibicija koja smanjuje količinu funkcionalnog enzima Correct answer.

Explanation

Nepovratno vezanje na aktivno mjesto trajno inaktivira dio enzimskih molekula, pa dodatni supstrat ne može vratiti aktivnost jer se funkcionalni enzim ne obnavlja. Zato ukupna brzina ostaje smanjena razmjerno udjelu inaktiviranog enzima.

Question 37Cell biology (cell structure and function, membranes, transport, enzymes, cell division)

Biljna stanica smještena je u otopinu s višom koncentracijom otopljenih tvari od stanične vakuole. Što se očekuje nakon uspostave ravnoteže?

  1. Burst stanice jer voda ulazi i stijenka puca
  2. Povećanje turgora jer voda ulazi u vakuolu
  3. Plazmoliza jer voda izlazi iz stanice i protoplast se odvaja od stijenke Correct answer.
  4. Nema promjene jer stanična stijenka potpuno sprječava osmozu

Explanation

Otopina je hipertonična u odnosu na staničnu vakuolu, pa voda izlazi iz protoplasta osmozom. Volumen vakuole se smanjuje i protoplast se odvaja od krute stijenke, što se naziva plazmoliza.

Question 38Cell biology (cell structure and function, membranes, transport, enzymes, cell division)

U stanici kvasca koja raste u aerobnim uvjetima inhibitor blokira prijenos elektrona u unutarnjoj membrani mitohondrija, ali ATP-sintaza ostaje funkcionalna. Koji je neposredni učinak na oksidativnu fosforilaciju?

  1. ATP-sintaza počinje crpiti protone iz matriksa i stvarati veći gradijent
  2. Glikoliza se zaustavlja jer mitohondriji preuzimaju sve molekule glukoze
  3. Gradijent protona se ne uspostavlja, pa ATP-sintaza ne može sintetizirati ATP Correct answer.
  4. Elektroni se prenose na kisik, ali ATP nastaje bez protonskog gradijenta

Explanation

Prijenos elektrona kroz komplekse unutarnje membrane stvara protonski gradijent između matriksa i intermembranskog prostora. Ako je taj prijenos blokiran, gradijent se ne uspostavlja i kemiosmotski pogon za ATP-sintazu izostaje, pa se ATP ne sintetizira oksidativnom fosforilacijom.

Question 39Cell biology (cell structure and function, membranes, transport, enzymes, cell division)

U stanici je mutacijom onemogućena aktivnost enzima koji uklanja vezikule obložene klatrinom nakon endocitoze. Koja je najvjerojatnija posljedica za promet membrana?

  1. Novi proteini prestaju se sintetizirati na ribosomima
  2. Mikrotubuli se više ne mogu sastavljati iz tubulina
  3. Kolesterol se prestaje ugrađivati u staničnu membranu
  4. Endocitozirani receptori ostaju zarobljeni u vezikulama i ne mogu se reciklirati na površinu Correct answer.

Explanation

Klatrinom obložene vezikule moraju izgubiti klatrinski plašt prije spajanja s endosomom, a taj korak omogućuje daljnju dostavu i recikliranje receptora. Ako se plašt ne ukloni, vezikule ostaju zarobljene i promet prema unutrašnjim odjeljcima je blokiran.

Question 40Cell biology (cell structure and function, membranes, transport, enzymes, cell division)

Koja od navedenih organela u eukariotskoj stanici sadrži vlastiti kružni DNA i ribosome te nastaje diobom neovisnom o staničnoj diobi?

  1. Glatki endoplazmatski retikulum
  2. Peroksisom
  3. Mitohondrij Correct answer.
  4. Golglijev aparat

Explanation

Mitohondrij je poluautonomna organela jer ima vlastitu kružnu DNA i ribosome slične bakterijskim, pa se umnožava vlastitom diobom. Golgijev aparat i endoplazmatski retikulum nastaju iz postojećih membrana, a peroksisomi se dijele, ali ne sadrže vlastitu DNA.

Question 41Cell biology (cell structure and function, membranes, transport, enzymes, cell division)

Koja komponenta fosfolipidnog dvosloja izravno omogućuje veliku pokretljivost proteina i lipida u ravnini membrane?

  1. Kovalentna veza fosfolipida s perifernim proteinima
  2. Slobodna bočna difuzija molekula unutar dvosloja Correct answer.
  3. Nasumična raspodjela ugljikohidratnih lanaca na vanjskoj strani
  4. Prisutnost čvrstih kristala kolesterola između repova

Explanation

Membrana je tekuća struktura jer se fosfolipidi i mnogi proteini mogu bočno kretati unutar dvosloja. Kolesterol pri tjelesnoj temperaturi smanjuje, ali ne ukida tu pokretljivost, a ugljikohidratni lanci ne pokreću proteine.

Question 42Cell biology (cell structure and function, membranes, transport, enzymes, cell division)

Eukariotska stanica u interfazi ima 2n = 20 kromosoma. Koliko kromatida sadrži jedna stanica neposredno nakon završetka S faze, prije ulaska u mitozu?

  1. 40 Correct answer.
  2. 80
  3. 10
  4. 20

Explanation

Tijekom S faze svaki se kromosom replicira i sastoji se od dvije sestrinske kromatide, pa 20 kromosoma daje 40 kromatida. Broj kromosoma ostaje 20 jer se kromatide još nisu razdvojile.

Question 43Cell biology (cell structure and function, membranes, transport, enzymes, cell division)

U pokusu se aktivnost enzima mjeri pri različitim koncentracijama supstrata uz stalnu koncentraciju enzima. Dodavanjem kompetitivnog inhibitora koji se veže na aktivno mjesto, kako se mijenjaju kinetički parametri?

  1. Povećavaju se i Km i Vmax
  2. Smanjuju se i Km i Vmax
  3. Povećava se Km, a Vmax ostaje nepromijenjena Correct answer.
  4. Smanjuje se Vmax, a Km ostaje nepromijenjena

Explanation

Kompetitivni inhibitor natječe se sa supstratom za aktivno mjesto, pa je za postizanje iste brzine potrebna viša koncentracija supstrata, što povećava prividni Km. Pri dovoljno visokoj koncentraciji supstrat istisne inhibitor i reakcija postiže istu Vmax.

Question 44Cell biology (cell structure and function, membranes, transport, enzymes, cell division)

U stanici je mutacijom onemogućeno prepoznavanje signalne sekvence na N-kraju proteina koji je namijenjen izlučivanju. Koja je najvjerojatnija posljedica?

  1. Protein se ugrađuje u unutarnju membranu mitohondrija
  2. Protein se prenosi izravno kroz jezgrine pore u citoplazmu
  3. Protein se ispravno prenosi u Golgijev aparat, ali se ne izlučuje
  4. Protein se zadržava u citosolu i ne ulazi u endoplazmatski retikulum Correct answer.

Explanation

Signalna sekvenca prepoznaje se na ribosomu i usmjerava kompleks na hrapavi endoplazmatski retikulum, gdje započinje translokacija. Bez tog prepoznavanja protein se sintetizira na slobodnim ribosomima i ostaje u citosolu.

Question 45Cell biology (cell structure and function, membranes, transport, enzymes, cell division)

Osmotski tlak otopine A iznosi 0,30 osmol/L, a otopine B 0,15 osmol/L. Životinjska stanica bez stanične stijenke prvotno se nalazi u otopini A. Što se očekuje nakon prebacivanja u otopinu B?

  1. Voda izlazi iz stanice i stanica se smežura
  2. Otopljene tvari ulaze u stanicu aktivnim transportom
  3. Neto kretanje vode je nula jer su obje otopine fiziološke
  4. Voda ulazi u stanicu i stanica nabubri Correct answer.

Explanation

Otopina B hipotonična je u odnosu na unutrašnjost stanice koja je bila u ravnoteži s otopinom A, pa voda prelazi u stanicu i ona nabubri. Osmotski tlak ovisi o ukupnoj koncentraciji čestica, a ne o vrsti otopljene tvari.

Question 46Cell biology (cell structure and function, membranes, transport, enzymes, cell division)

Tijekom anafaze mitoze u stanici s 2n = 16 kromosoma sestrinske se kromatide razdvajaju. Koliko kromosoma sadrži stanica u anafazi i koliko svaka kći-stanica nakon citokineze?

  1. 32 u anafazi i 32 u svakoj kći-stanici
  2. 16 u anafazi i 8 u svakoj kći-stanici
  3. 32 u anafazi i 16 u svakoj kći-stanici Correct answer.
  4. 8 u anafazi i 16 u svakoj kći-stanici

Explanation

Nakon razdvajanja kromatida svaka kromatida postaje samostalni kromosom, pa se privremeno udvostručuje broj kromosoma na 32. Citokineza zatim razdvaja stanicu na dvije kći-stanice s po 16 kromosoma, što odgovara početnom diploidnom broju.

Question 47Cell biology (cell structure and function, membranes, transport, enzymes, cell division)

U kulturi stanica primijenjen je inhibitor koji blokira enzim DNA-ligazu u procesu replikacije. Koji je najizravniji učinak na novonastale lance DNA?

  1. Sinteza RNA-prajmera potpuno prestaje
  2. Dvostruka uzvojnica se ne može odmotati
  3. Okazaki fragmenti ostaju nepovezani, pa lanac sadrži prekide Correct answer.
  4. Slobodni nukleotidi ne mogu se ugraditi u rastući lanac

Explanation

DNA-ligaza kovalentno spaja Okazaki fragmente i zatvara prekide u novom lancu. Bez nje fragmenti zaostaju kao zasebni odsječci, iako je polimerizacija već obavljena.

Question 48Cell biology (cell structure and function, membranes, transport, enzymes, cell division)

Stanica se nalazi u otopini koja sadrži valinomicin, ionofor koji prenosi K+ kroz membranu niz elektrokemijski gradijent. Nakon uspostavljanja ravnoteže, što se očekuje s obzirom na raspodjelu K+ i membranski potencijal?

  1. K+ se raspoređuje prema Nernstovu potencijalu, a membranski potencijal približava se ravnotežnom potencijalu za K+ Correct answer.
  2. K+ prestaje prelaziti membranu jer ionofori troše ATP
  3. K+ se nakuplja na strani s višom koncentracijom, pa se membranski potencijal ne mijenja
  4. Membranski potencijal postaje nula jer ionofor uklanja sve ione iz stanice

Explanation

Ionofor omogućuje pasivni prijenos K+ niz elektrokemijski gradijent do ravnoteže u kojoj je električna sila jednaka kemijskoj. Tada membranski potencijal odgovara Nernstovu ravnotežnom potencijalu za K+, koji za tipičnu stanicu iznosi oko -90 mV.

Question 49Cell biology (cell structure and function, membranes, transport, enzymes, cell division)

U stanici je mutacijom onemogućena aktivnost enzima koji uklanja vezikule obložene klatrinom nakon endocitoze. Koja je najvjerojatnija posljedica za receptorima posredovanu endocitozu?

  1. Receptori se više ne mogu vezati za ligand na površini membrane
  2. Vezikule ostaju obložene klatrinom i ne mogu se spojiti s ranim endosomom Correct answer.
  3. Vezikule se izravno spajaju s Golgijevim aparatom bez prethodnog odmatanja
  4. Endocitoza prestaje jer se klatrin ne može uopće sastaviti

Explanation

Nakon odvajanja vezikule, klatrinski omotač mora se ukloniti da bi membrana vezikule mogla prepoznati i srasti s ranim endosomom. Ako uklanjanje izostane, vezikule ostaju obložene i nakupljaju se u citoplazmi.

Question 50Cell biology (cell structure and function, membranes, transport, enzymes, cell division)

U pokusu se ispituje prijenos tvari kroz staničnu membranu. Stanice se prvo stave u otopinu glukoze visoke koncentracije, a zatim se doda inhibitor koji blokira vezanje ATP-a na prijenosnik. Prijenos glukoze prestaje. Koji način prijenosa najbolje odgovara opisanom sustavu?

  1. Sekundarno aktivni transport koji troši elektrokemijski gradijent iona
  2. Primarno aktivni transport pomoću pumpe koja hidrolizira ATP Correct answer.
  3. Endocitoza posredovana receptorima uz stvaranje vezikula
  4. Olakšana difuzija kroz kanalni protein bez utroška energije

Explanation

Prijenos koji prestaje kada se spriječi vezanje ATP-a ovisi izravno o energiji iz hidrolize ATP-a, što je obilježje primarno aktivnog transporta, primjerice pumpe poput Na+/K+-ATPaze. Olakšana difuzija i prijenosnici koji rade niz gradijent ne troše ATP izravno, pa inhibitor vezanja ATP-a na njih ne bi djelovao na opisani način.