Organizmi i komparativna biologija
Ovaj dio obuhvaća viruse, bakterije, protiste, gljive, biljke i životinje: građu, funkciju i životne cikluse. Ispit traži usporedbu skupina i prepoznavanje prilagodbi, a ne popis vrsta.
Ključne razlike
- Virusi nisu stanice; imaju nukleinsku kiselinu i proteinski omotač, razmnožavaju se samo u stanici domaćinu. Litički ciklus razara stanicu, lizogeni ugrađuje genom u domaćina.
- Bakterije su prokarioti; dijele se binarno, imaju razmjenu gena konjugacijom, transformacijom i transdukcijom.
- Protisti su eukariotski, uglavnom jednostanični, raznoliki; gljive su heterotrofi sa stijenkom od hitina i hifama.
- Biljke: izmjena generacija; mahovine imaju dominantan gametofit, papratnice sporofit. Životinje: tkiva, organi, simetrija i tjelesna šupljina razlikuju skupine.
Radni primjer
Zelena, jednostanična, pokretna stanica s kloroplastom i bičem najvjerojatnije je protist (npr. Euglena), a ne bakterija, jer ima jezgru i membranom omeđene organele. Ako ima stijenku od celuloze i više stanica, tražimo biljku; ako ima hitin i hife, gljivu.
Zamke
Liječiti virusne infekcije antibioticima; reći da bakterije imaju jezgru; brkati gljive i biljke; misliti da su svi protisti fotoautotrofi; zanemariti da virus nije živ izvan stanice.