Tri prikaza Gupčeve pobune: što je činjenica, a što interpretacija
U arhivu jedne gimnazije učenik pronalazi tri teksta o pobuni Matije Gupca 1573. Prvi je latinski ljetopis iz 16. stoljeća koji je napisao plemićki bilježnik; u njemu se tvrdi da je 'poginulo više od 4.000 seljaka' i da je Gubec zarobljen 29. siječnja. Drugi je ulomak iz hrvatske romantičarske povijesti iz 1870-ih; autor piše da je '10.000 junaka palo za slobodu' i navodi 9. veljače. Treći je moderna studija koja se temelji na sudskim zapisima: u jednoj županiji evidentirano je 120 pogubljenja, a datum Gupčeve smrti je 15. veljače. Učenik mora napisati istraživački rad o 'pouzdanosti izvora' i ne smije koristiti druge izvore. Profesorica traži da jasno odvoji činjenice od interpretacija i da predloži kako bi provjerio brojke. U radu mora ocijeniti svaki izvor prema nastanku, svrsi i blizini događaju.
1. Koji je od triju izvora najpouzdaniji za broj pogubljenih i zašto? Rangiraj izvore prema svrsi, vremenu nastanka i vrsti podatka.
Read the worked answer
Rangiranje bih postavio ovako: 1. moderna studija, 2. suvremeni ljetopis, 3. romantičarska povijest. No to ne znači da je moderna studija 'točna' za ukupan broj. Sudski zapisi nastaju u vrijeme događaja i bilježe pojedinačne postupke, pa je podatak o 120 pogubljenja u jednoj županiji najbliži administrativnoj evidenciji. Njegova je slabost što pokriva samo jednu županiju i vjerojatno samo evidentirane slučajeve. Ljetopis je suvremen, ali ga piše plemićki bilježnik koji ima interes prikazati pobunu kao golemu opasnost; brojka 'više od 4.000' zaokružena je i retorička. Romantičarska povijest iz 1870-ih najmanje je pouzdana za brojke jer nastaje stoljećima kasnije, služi nacionalnom buđenju i pretvara žrtve u 'junake'. Za broj pogubljenih najbolje je uzeti sudski zapis kao minimum potvrđenih slučajeva, a ljetopis i romantičarsku povijest kao dokaz kako se sjećanje oblikovalo.
2. Kako učenik može upotrijebiti podatak o 120 pogubljenja iz jedne županije u radu o ukupnom broju žrtava? Predloži postupak i navedi ograničenja.
Read the worked answer
Podatak o 120 pogubljenja u jednoj županiji ne smije se jednostavno pomnožiti s brojem županija. Prvo treba provjeriti što broj obuhvaća: samo sudske presude, samo izvršenja ili i poginule u borbi. Drugo, treba vidjeti koliko je županija uopće sačuvalo zapise i koliki je udio stanovništva zahvaćen pobunom. U radu bih ga upotrijebio kao najmanji potvrđeni broj u toj županiji, a ne kao procjenu ukupnih žrtava. Zatim bih ga usporedio s podacima iz drugih županija, ako su dostupni, i s ljetopisnim tvrdnjama, ali bez uzimanja okruglih brojeva zdravo za gotovo. Ograničenja su: nepotpuni zapisi, selekcija onih koji su kažnjeni, moguće dvostruko evidentiranje i razlika između pogubljenih, poginulih i umrlih od posljedica. Zaključak bi trebao glasiti da je 120 dokazani minimum u jednom okružju, dok je ukupan broj žrtava i dalje predmet procjene.
3. Zašto se datumi razlikuju i kako bi ih povjesničar uskladio? Odgovori bez pozivanja na neobjavljene izvore.
Read the worked answer
Razlika u datumima ne mora značiti da su svi izvori 'pogriješili'. Moguće je da se datumi odnose na različite događaje: zarobljavanje, bitku, sudski postupak i pogubljenje. Ljetopis može bilježiti zarobljavanje 29. siječnja, romantičarska povijest bitku 9. veljače, a moderna studija pogubljenje 15. veljače. Povjesničar bi prvo razdvojio događaje, a zatim provjerio slijed u sudskim zapisima. Ako zapis kaže da je presuda izrečena prije 15. veljače, datum pogubljenja dobiva potvrdu. Također treba provjeriti je li autor kasnijeg teksta prepisao raniji datum ili ga je 'ispravio' prema tradiciji. U radu bih prikazao vremensku crtu s oznakom 'potvrđeno' i 'moguće', umjesto da biram jedan datum. Tako se izbjegava lažna sigurnost.