I85PREP
⌘ K
Državna Matura History study materials
Državna Matura History study resources

Državna Matura History practice questions

One question at a time. Build your Državna Matura History understanding.

First 50 of 200 questions. Each one lists the choices, the correct answer, and an explanation. The checker at the top of this page saves progress in this browser when it is available.

Continue in the practice tool above to load more questions, 50 at a time.

Question 1Prehistory and Ancient Civilizations

Koje je razdoblje najstarije kameno doba u kojem su ljudi izrađivali grubo obrađene kamene alatke i živjeli kao lovci-sakupljači?

  1. Neolitik
  2. Brončano doba
  3. Paleolitik Correct answer.
  4. Željezno doba

Explanation

Paleolitik (starije kameno doba) traje od pojave prvih kamenih alatki prije više od dva milijuna godina do kraja posljednjeg ledenog doba. U njemu prevladava gospodarstvo lova i sakupljanja te nomadski način života, bez poljoprivrede i trajnih naselja.

Question 2Prehistory and Ancient Civilizations

Što označava pojam "neolitička revolucija" u prapovijesti?

  1. Početak upotrebe bronce za oružje
  2. Prvo naseljavanje Europe tijekom ledenog doba
  3. Izum prvih kamenih alatki u paleolitiku
  4. Prijelaz s lova i sakupljanja na poljoprivredu i stočarstvo Correct answer.

Explanation

Neolitička revolucija naziva se prijelaz na proizvodno gospodarstvo: uzgoj biljaka i pripitomljavanje životinja. Ta promjena omogućila je trajna naselja, višak hrane i početak društvene podjele rada.

Question 3Prehistory and Ancient Civilizations

Koje je obilježje tipično za mezolitik na području Europe?

  1. Gradnja zidanih hramova od kamena
  2. Mikroliti i prilagodba životu u šumovitim područjima nakon povlačenja leda Correct answer.
  3. Širenje pisma i trgovačkih kolonija
  4. Masovna proizvodnja željeznog oružja

Explanation

Mezolitik je prijelazno razdoblje između paleolitika i neolitika, obilježeno povlačenjem ledenjaka i širenjem šuma. Tada se javljaju sitni kameni alatci zvani mikroliti i ribolov te lov na šumsku divljač.

Question 4Prehistory and Ancient Civilizations

Koja je najpoznatija funkcija megalitskih građevina poput Stonehengea?

  1. Vjerske i astronomske svrhe, uključujući obilježavanje godišnjih doba Correct answer.
  2. Kovanje brončanog novca
  3. Obrana od konjičkih napada
  4. Skladištenje žita za trgovinu s Rimljanima

Explanation

Megaliti su veliki kameni spomenici neolitika i ranog brončanog doba, često povezani s kultom, ukopima i promatranjem Sunca. Stonehenge je primjer rasporeda kamenja usklađenog s ljetnim solsticijem, što upućuje na astronomsku i obrednu namjenu.

Question 5Prehistory and Ancient Civilizations

Koja je civilizacija nastala u dolini rijeke Nila i razvila hijeroglife te piramide?

  1. Mezopotamija
  2. Perzijsko Carstvo
  3. Minojska Kreta
  4. Stari Egipat Correct answer.

Explanation

Stari Egipat razvio se uz Nil, čije je godišnje plavljenje omogućavalo poljoprivredu. Egipćani su razvili hijeroglifsko pismo i gradili piramide kao kraljevske grobnice.

Question 6Prehistory and Ancient Civilizations

Koje pismo karakterizira civilizaciju Mezopotamije?

  1. Hijeroglifi
  2. Feničko pismo
  3. Linearno B pismo
  4. Klinasto pismo Correct answer.

Explanation

U Mezopotamiji se klinasto pismo razvilo iz slikovnog pisma Sumerana, a zapisivalo se utiskivanjem znakova u glinene pločice. Koristilo se za pravne, gospodarske i književne tekstove, poput Ep o Gilgamešu.

Question 7Prehistory and Ancient Civilizations

Što je Hammurabijev zakonik?

  1. Skup pravnih odredbi babilonskog kralja urezanih u kameni stup Correct answer.
  2. Grčki ep o trojanskom ratu
  3. Popis egipatskih faraona u piramidi
  4. Rimski popis konzula i magistrata

Explanation

Hammurabijev zakonik nastao je u Babilonu u 18. stoljeću pr. Kr. i sadrži više od 280 pravnih odredbi urezanih u stelu. Zakonik odražava načelo odmazde i različite kazne prema društvenom položaju.

Question 8Prehistory and Ancient Civilizations

Koji je glavni doprinos feničke civilizacije kasnijem razvoju pismenosti?

  1. Prvi prijevod zakonika na latinski
  2. Suglasnički alfabet koji je postao temelj grčkog i latiničnog pisma Correct answer.
  3. Uvođenje hijeroglifa u trgovinu
  4. Izum klinastog pisma na glinenim pločicama

Explanation

Feničani su razvili alfabet od oko 22 suglasnička znaka, što je znatno pojednostavilo pisanje u odnosu na slikovna pisma. Grci su preuzeli to pismo i dodali samoglasnike, a iz grčkog se razvio latinični alfabet.

Question 9Prehistory and Ancient Civilizations

Koja je bila glavna uloga polisa u antičkoj Grčkoj?

  1. Trgovačka kolonija bez političke samostalnosti
  2. Samostalna grad-država sa svojim zakonima i vojskom Correct answer.
  3. Provincija pod izravnom upravom perzijskog kralja
  4. Vjersko središte zajedničko svim Grcima

Explanation

Polis je bio samostalna grad-država koja je obuhvaćala grad i okolno seosko područje te imala vlastite zakone, novac i vojsku. Polisi su često bili međusobno suparnički, ali su dijelili jezik i kulturu.

Question 10Prehistory and Ancient Civilizations

Koja je reforma povezana s Klistenom u Ateni?

  1. Uvođenje kraljevske vlasti nad polisom
  2. Podjela građana po teritorijalnim demama umjesto po plemenima Correct answer.
  3. Zabrana sudjelovanja građana u skupštini
  4. Ukinuće robovlasništva u Ateni

Explanation

Klistenove reforme krajem 6. stoljeća pr. Kr. reorganizirale su atensko društvo po teritorijalnim jedinicama, demama, čime se smanjio utjecaj starih plemenskih skupina. Time su postavljeni temelji atenske demokracije, a skupština je dobila veću ulogu.

Question 11Prehistory and Ancient Civilizations

Što je bila helenizacija nakon osvajanja Aleksandra Velikog?

  1. Prekid trgovine između Europe i Azije
  2. Povlačenje grčke kulture iz svih osvojenih područja
  3. Širenje grčkog jezika i kulture na prostor istočnog Sredozemlja i Azije Correct answer.
  4. Uvođenje latinskog kao jedinog službenog jezika

Explanation

Aleksandrova osvajanja spojila su grčki svijet s Egiptom i Bliskim istokom, pa se grčki jezik i kultura šire na tim područjima. Nastaju helenistička kraljevstva u kojima se miješaju grčki i orijentalni elementi, a koine postaje zajednički jezik.

Question 12Prehistory and Ancient Civilizations

Koje je obilježje rimske republike?

  1. Nasljedni car s doživotnom vlašću
  2. Skupština svih građana koja je izravno donosila sve zakone bez magistrata
  3. Dva konzula birana na godinu dana i Senat kao savjetodavno tijelo Correct answer.
  4. Vladavina svećenika bez svjetovne vlasti

Explanation

U rimskoj republici vlast su dijelili magistrati, među kojima su najvažniji bili dva konzula birana na godinu dana, te Senat. Kolegijalnost i ograničeno trajanje mandata trebali su spriječiti obnovu kraljevske vlasti.

Question 13Prehistory and Ancient Civilizations

Koja je posljedica rimskog osvajanja Grčke za širenje kulture?

  1. Rimljani su zabranili upotrebu grčkog jezika u cijelom carstvu
  2. Rim je preuzeo isključivo grčko ratno umijeće, a odbacio filozofiju
  3. Grčka kultura potpuno je nestala nakon rimskog osvajanja
  4. Rimska elita prihvatila je grčke uzore u književnosti, filozofiji i umjetnosti Correct answer.

Explanation

Nakon osvajanja Grčke u 2. stoljeću pr. Kr. rimski obrazovani sloj prihvatio je grčke uzore i grčki je postao dio obrazovanja. Rimski pisci i filozofi preuzimali su grčke oblike i ideje, što se naziva utjecajem grčke kulture na Rim.

Question 14Prehistory and Ancient Civilizations

Koja je razlika između atenske demokracije i rimske republike?

  1. U Ateni su žene imale pravo glasa, a u Rimu nisu
  2. U Rimu su svi stanovnici bili građani s pravom glasa
  3. U Ateni je vladavina bila nasljedna, a u Rimu izborna
  4. U Ateni su građani izravno glasovali u skupštini, dok su u Rimu građani birali magistrate Correct answer.

Explanation

Atenska demokracija bila je izravna: građani su osobno raspravljali i glasovali u skupštini. Rimska republika bila je predstavnička po svojoj strukturi jer su građani birali magistrate i o zakonima odlučivali posredno preko skupština i Senata.

Question 15Prehistory and Ancient Civilizations

Koji je bio glavni razlog širenja grčkih kolonija duž Sredozemlja u 8. i 7. stoljeću pr. Kr.?

  1. Bijeg pred rimskim osvajanjima
  2. Nedostatak obradivog zemljišta i trgovački interesi matičnih polisa Correct answer.
  3. Potreba za širenjem kršćanstva
  4. Želja za pokoravanjem Perzijskog Carstva

Explanation

Grčka kolonizacija potaknuta je ograničenim obradivim zemljištem, rastom stanovništva i trgovačkim mogućnostima. Kolonije su osnivane uz obale Sredozemlja i Crnog mora te su ostale povezane s matičnim polisom.

Question 16Prehistory and Ancient Civilizations

Koji je bio značaj uvođenja novca u antičkom svijetu?

  1. Olakšao je razmjenu i trgovinu te omogućio mjerenje vrijednosti robe Correct answer.
  2. Ukinuo je potrebu za poljoprivredom
  3. Zamijenio je sve oblike pisanja u trgovini
  4. Omogućio je izravno glasovanje svih stanovnika

Explanation

Kovani novac, koji se u Lidiji i Grčkoj javlja u 7. i 6. stoljeću pr. Kr., olakšao je razmjenu jer je zamijenio nepraktičnu trampu. Novac je postao mjerilo vrijednosti i potaknuo razvoj tržišta i poreznog sustava.

Question 17Medieval Europe and the Croatian Middle Ages

Koji je događaj 476. godine uobičajeno označen kao kraj Zapadnog Rimskog Carstva u razdoblju ranog srednjeg vijeka?

  1. Sklapanje Verdenskog ugovora između unuka Karla Velikog
  2. Krunidba Karla Velikog za cara u Rimu
  3. Podjela Rimskog Carstva na dva dijela nakon smrti Teodozija I.
  4. Svrgavanje posljednjeg zapadnorimskog cara Romula Augustula od strane Odoakra Correct answer.

Explanation

Godine 476. germanski vojskovođa Odoakar svrgnuo je Romula Augustula i time prestaje niz zapadnorimskih careva. Istočno Rimsko Carstvo (Bizant) nastavlja postojati još gotovo tisuću godina. Ostali navedeni događaji pripadaju drugim razdobljima i ne označavaju kraj Zapadnog Carstva.

Question 18Medieval Europe and the Croatian Middle Ages

Koja je institucija u ranom srednjem vijeku bila temelj gospodarskog i društvenog života na selu u zapadnoj Europi?

  1. Kraljevska stalna vojska
  2. Gradska cehovska udruženja obrtnika
  3. Samostanska skriptorija
  4. Veliko vlastelinstvo (feudalno imanje) s kmetovima vezanim za zemlju Correct answer.

Explanation

Veliko vlastelinstvo bilo je osnovna gospodarska jedinica ranosrednjovjekovnog zapada, gdje su kmetovi obrađivali zemlju i davali feudalnu rentu. Gradovi i cehovi jačaju tek kasnije, od 11. i 12. stoljeća. Skriptorija su bila pisarska radionica u samostanima, a stalne vojske nisu bile tipične za to razdoblje.

Question 19Medieval Europe and the Croatian Middle Ages

Koji je germanski narod u 5. i 6. stoljeću osnovao kraljevstvo u sjevernoj Africi sa središtem u Kartagi?

  1. Anglosaksonci
  2. Vandali Correct answer.
  3. Langobardi
  4. Bavari

Explanation

Vandali su pod kraljem Gajzerikom prešli u sjevernu Afriku i 439. zauzeli Kartagu, gdje je njihovo kraljevstvo postojalo do bizantskog osvajanja 534. Langobardi su se naselili u Italiji, Anglosaksonci u Britaniji, a Bavari u južnoj Njemačkoj.

Question 20Medieval Europe and the Croatian Middle Ages

Koja je glavna zadaća benediktinskog samostana u ranom srednjem vijeku prema pravilu svetog Benedikta?

  1. Zajednički život redovnika usklađen s načelom molitve i rada Correct answer.
  2. Upravljanje gradskim cehovima i tržnicama
  3. Organiziranje vojnih pohoda protiv susjednih plemena
  4. Prikupljanje poreza u ime kralja

Explanation

Pravilo svetog Benedikta (ora et labora) uredilo je zajednički život redovnika kroz molitvu, rad i čitanje. Samostani su tako postali središta poljoprivrede, prepisivanja rukopisa i širenja kršćanstva. Vojni pohodi, porezi i cehovi nisu bili dio monaške zadaće.

Question 21Medieval Europe and the Croatian Middle Ages

Koji je vladar 800. godine okrunjen za cara u Rimu, čime je obnovljena carska vlast na zapadu?

  1. Karlo Veliki Correct answer.
  2. Henrik IV.
  3. Justinijan I.
  4. Oton I.

Explanation

Papa Lav III. okrunio je franačkog kralja Karla Velikog za cara 800. godine, čime je stvorena veza između papinstva i franačke vlasti. Oton I. je car postao 962., Henrik IV. je bio njemački kralj u 11. stoljeću, a Justinijan I. vladao je Bizantom u 6. stoljeću.

Question 22Medieval Europe and the Croatian Middle Ages

Koji je hrvatski vladar u 10. stoljeću poznat po tome što je njegova vladavina obilježila vrhunac srednjovjekovne hrvatske države i širenje na dalmatinske gradove i otoke?

  1. Knez Branimir
  2. Kralj Tomislav Correct answer.
  3. Kralj Petar Krešimir IV.
  4. Knez Trpimir

Explanation

Tomislav je u prvoj polovici 10. stoljeća ujedinio hrvatske zemlje i proširio vlast na dalmatinske gradove i otoke, a često se navodi i kao prvi hrvatski kralj. Branimir i Trpimir bili su vladari 9. stoljeća, a Petar Krešimir IV. vladao je u 11. stoljeću.

Question 23Medieval Europe and the Croatian Middle Ages

Koja je bitka 1097. godine dovela do kraja samostalne hrvatske kraljevske dinastije i početka personalne unije s Ugarskom?

  1. Bitka na Gvozdu Correct answer.
  2. Bitka kod Mohača
  3. Bitka kod Nikopolja
  4. Bitka na Krbavskom polju

Explanation

U bitci na Gvozdu 1097. poginuo je posljednji hrvatski kralj iz domaće dinastije Petar Svačić, nakon čega je Hrvatska ušla u personalnu uniju s Ugarskom (Pacta conventa 1102.). Bitka na Krbavskom polju (1493.) i Mohač (1526.) pripadaju kasnijem razdoblju, a Nikopolj (1396.) je bitka u Bugarskoj.

Question 24Medieval Europe and the Croatian Middle Ages

Koja je glavna posljedica Verdenskog ugovora iz 843. godine za političku kartu Europe?

  1. Ukidanje franačke vlasti u Italiji
  2. Trajno ujedinjenje Franačke i Bizanta
  3. Prijenos carske titule na papu
  4. Podjela Franačkog Carstva na tri dijela među unucima Karla Velikog Correct answer.

Explanation

Verdenski ugovor podijelio je Franačko Carstvo na tri kraljevstva: zapadnofranačko, istočnofranačko i srednje (Lotaringiju). Ta je podjela postavila temelje kasnijih francuskih i njemačkih država. Ugovor nije ujedinio Franačku s Bizantom niti je prenio carsku titulu na papu.

Question 25Medieval Europe and the Croatian Middle Ages

Što je bio glavni uzrok sukoba između pape Grgura VII. i cara Henrika IV. u 11. stoljeću?

  1. Borba za investituru, odnosno pravo imenovanja biskupa Correct answer.
  2. Spor oko vlasništva nad Konstantinopolom
  3. Pitanje prijevoda Biblije na njemački jezik
  4. Rasprava o crkvenoj glazbi u franačkim samostanima

Explanation

Sukob je izbio zbog pitanja tko ima pravo imenovati biskupe i opate - car ili papa. Grgur VII. je u Dictatus papae tražio prevlast papinstva, a Henrik IV. odgovorio sazivanjem sinode i imenovanjem biskupa. Spor je privremeno riješen Canossom 1077., a trajno Wormskim konkordatom 1122.

Question 26Medieval Europe and the Croatian Middle Ages

Koje je značenje pojma „personalna unija“ u kontekstu hrvatsko-ugarskih odnosa nakon 1102. godine?

  1. Hrvatska je u potpunosti izgubila svaku samostalnost i postala ugarska pokrajina
  2. Ugarska je pripojila hrvatske zemlje i ukinula hrvatski Sabor
  3. Dvije države imaju zajedničkog vladara, ali zadržavaju vlastite institucije i plemstvo Correct answer.
  4. Hrvatska i Ugarska spojile su se u jedinstvenu državu s jednim glavnim gradom

Explanation

Personalna unija znači da su dvije države dijelile istog vladara, ali su zadržale zasebne institucije, plemstvo i zakone. Hrvatski Sabor i ban nastavili su djelovati, a Hrvatska je imala i vlastite statute. Time se personalna unija razlikuje od stvarne inkorporacije ili ukidanja institucija.

Question 27Medieval Europe and the Croatian Middle Ages

Koji je glavni doprinos pape Grgura I. Velikog (590.–604.) razvoju srednjovjekovne Crkve?

  1. Ustrojavanje crkvene uprave i širenje kršćanstva među germanskim narodima Correct answer.
  2. Sazivanje Prvog nicejskog koncila
  3. Proglašenje križarskog rata za oslobođenje Jeruzalema
  4. Osnivanje Svetog Rimskog Carstva

Explanation

Grgur I. Veliki uredio je papinsku upravu, poticao misije (primjerice anglosaksonsku misiju u Britaniji) i napisao značajna pastoralna djela. Prvi nicejski koncil održan je 325., križarski ratovi počinju 1096., a Sveto Rimsko Carstvo nastaje u 10. stoljeću.

Question 28Medieval Europe and the Croatian Middle Ages

Koji je bio glavni cilj križarskih ratova pokrenutih 1096. godine?

  1. Osvajanje Konstantinopola i svrgavanje bizantskog cara
  2. Obrana Europe od invazije Mongola
  3. Širenje kršćanstva među germanskim plemenima
  4. Oslobađanje svetih mjesta u Palestini od muslimanske vlasti Correct answer.

Explanation

Križarski ratovi pokrenuti su na poziv pape Urbana II. (Clermont, 1095.) s ciljem oslobađanja Jeruzalema i svetih mjesta u Palestini. Prvi križarski rat završio je 1099. zauzimanjem Jeruzalema. Četvrti križarski rat (1204.) skrenuo je na Konstantinopol, ali to nije bio izvorni cilj pokreta.

Question 29Medieval Europe and the Croatian Middle Ages

Koji je bio glavni razlog zašto su se u 12. i 13. stoljeću europski gradovi počeli snažno razvijati?

  1. Doseljavanje velikog broja mongolskih trgovaca u Europu
  2. Potpuno ukidanje feudalnih odnosa u cijeloj Europi
  3. Prestanak svih ratova na europskom kontinentu
  4. Porast trgovine i obrta te stjecanje gradskih povlastica Correct answer.

Explanation

Od 11. stoljeća raste poljoprivredna proizvodnja, oživljava trgovina i razvijaju se obrti, što potiče rast gradova. Gradovi su od vladara otkupljivali ili izborili povlastice koje su im davale samoupravu. Feudalni odnosi nisu ukinuti, ratovi nisu prestali, a mongolski trgovci nisu bili glavni pokretač urbanizacije.

Question 30Medieval Europe and the Croatian Middle Ages

Koji je dokument 1102. godine uredio odnose između hrvatskog plemstva i ugarskog kralja Kolomana?

  1. Dictatus papae
  2. Wormski konkordat
  3. Pacta conventa Correct answer.
  4. Zlatna bula

Explanation

Pacta conventa („dogovorene pogodbe“) tradicionalno se veže uz 1102. godinu i uređuje odnose Hrvatske i Ugarske pod kraljem Kolomanom. Zlatna bula iz 1222. je ugarski dokument koji ograničava kraljevsku vlast, Dictatus papae je papin dokument iz 1075., a Wormski konkordat iz 1122. rješava borbu za investituru.

Question 31Medieval Europe and the Croatian Middle Ages

Koja je bila glavna uloga Sabora u srednjovjekovnoj Hrvatskoj?

  1. Upravljanje trgovačkim cehovima u dalmatinskim gradovima
  2. Izbor pape i crkvenih dostojanstvenika
  3. Zamjena kraljevske vlasti u svim vojnim pitanjima
  4. Okupljanje plemstva radi donošenja zakona i odluka o zajedničkim poslovima Correct answer.

Explanation

Sabor je bio skupština hrvatskog plemstva koja je raspravljala o zakonima, porezima i obrani zemlje te birala bana u nekim razdobljima. Nije imao crkvenu vlast niti je upravljao cehovima. Njegova uloga pokazuje da je Hrvatska i u uniji zadržala zasebne institucije.

Question 32Medieval Europe and the Croatian Middle Ages

Koji je redovnički red nastao u 13. stoljeću s naglaskom na propovijedanju i siromaštvu, a djelovao je i u hrvatskim gradovima?

  1. Benediktinci
  2. Cisterciti
  3. Franjevci Correct answer.
  4. Kartuzijanci

Explanation

Franjevci i dominikanci su prosjački redovi nastali u 13. stoljeću, posvećeni propovijedanju i siromaštvu, i brzo su se raširili po gradovima Europe, uključujući hrvatske gradove. Benediktinci su stariji monaški red, cisterciti su reformirani benediktinci, a kartuzijanci su pustinjački red.

Question 33Medieval Europe and the Croatian Middle Ages

Što je bio glavni cilj Zlatne bule Andrije II. iz 1222. godine?

  1. Uvođenje kršćanstva u Ugarskoj
  2. Ukidanje ugarskog Sabora
  3. Podjela Ugarske na tri dijela
  4. Ograničavanje kraljevske vlasti i jačanje prava ugarskog plemstva Correct answer.

Explanation

Zlatnom bulom Andrija II. potvrdio je povlastice plemstva, uključujući pravo na otpor kralju koji krši zakone. Time je kraljevska vlast ograničena u korist plemstva. Uvođenje kršćanstva veže se uz Stjepana I., a podjela države i ukidanje Sabora nisu bili cilj tog dokumenta.

Question 34Medieval Europe and the Croatian Middle Ages

Koji je događaj 1204. godine označio odstupanje Četvrtog križarskog rata od njegovog izvornog cilja?

  1. Sklapanje mira s egipatskim sultanom
  2. Osvajanje i pljačkanje Konstantinopola Correct answer.
  3. Oslobađanje Jeruzalema
  4. Povratak križara u Europu bez borbe

Explanation

Četvrti križarski rat trebao je ići prema Egiptu i Palestini, ali su križari 1204. skrenuli i osvojili Konstantinopol, glavni grad kršćanskog Bizanta. Time je stvoreno Latinsko Carstvo, a bizantska vlast obnovljena je tek 1261. Jeruzalem tada nije bio oslobođen.

Question 35Medieval Europe and the Croatian Middle Ages

Koja je bila glavna posljedica mongolske invazije na Ugarsku 1241.–1242. godine?

  1. Ukidanje ugarske kraljevske dinastije Arpadovića
  2. Prekid svih trgovačkih veza s Venecijom
  3. Teško razaranje zemlje i poticaj kralja Bele IV. na obnovu i utvrđivanje gradova Correct answer.
  4. Trajno pripajanje Ugarske Mongolskom Carstvu

Explanation

Mongoli su 1241. porazili ugarsku vojsku kod Mohija i opustošili zemlju, ali su se 1242. povukli. Bela IV. poticao je obnovu, gradnju kamenih utvrda i naseljavanje, što je ojačalo gradove. Ugarska nije pripojena Mongolskom Carstvu, a dinastija Arpadovića izumrla je tek 1301.

Question 36Medieval Europe and the Croatian Middle Ages

Koji je hrvatski ban u 13. stoljeću poznat po darovnici kojom je 1242. godine Bela IV. dodijelio Zagrebu status slobodnog kraljevskog grada?

  1. Pacta conventa dala je Zagrebu gradske povlastice
  2. Zlatna bula Andrije II. dala je Zagrebu pravo sajma
  3. Zlatna bula Bele IV. dodijelila je Gradecu povlastice slobodnog kraljevskog grada Correct answer.
  4. Wormski konkordat dodijelio je Zagrebu status slobodnog grada

Explanation

Bela IV. izdao je 1242. Zlatnu bulu kojom je Gradec (dio Zagreba) dobio status slobodnog kraljevskog grada, s vlastitom upravom i sucima. Pacta conventa iz 1102. uređuje hrvatsko-ugarske odnose, Wormski konkordat rješava investituru, a Zlatna bula Andrije II. iz 1222. odnosi se na plemićka prava.

Question 37Medieval Europe and the Croatian Middle Ages

Koji je bio glavni razlog zašto je papa Urban II. 1095. godine u Clermontu pozvao na križarski rat?

  1. Želja da se pomogne Bizantu i oslobode sveta mjesta u Palestini Correct answer.
  2. Namjera da se osvoji sjeverna Afrika i Egipat
  3. Plan da se ujedine sve europske države u jedno carstvo
  4. Potreba za borbom protiv mongolske invazije

Explanation

Urban II. je pozvao na pohod nakon bizantskog traženja pomoći protiv Seldžuka i istaknuo cilj oslobađanja svetih mjesta. Poziv je spojio vjerske, političke i društvene motive, uključujući i mogućnost stjecanja zemlje. Osvajanje sjeverne Afrike i borba protiv Mongola nisu bili motivi 1095. godine.

Question 38Medieval Europe and the Croatian Middle Ages

Zašto se razdoblje vladavine kralja Dmitra Zvonimira (1075.–1089.) smatra važnim za hrvatsku srednjovjekovnu povijest?

  1. Zbog osnivanja prvih sveučilišta u Hrvatskoj
  2. Zbog jačanja kraljevske vlasti i veza s papinstvom te kasnijeg spora o nasljeđu prijestolja Correct answer.
  3. Zbog trajnog osvajanja Konstantinopola
  4. Zbog uvođenja protestantizma u hrvatske zemlje

Explanation

Zvonimir je ojačao kraljevsku vlast, surađivao s papom Grgurom VII. i vladao u vrijeme unutarnjih napetosti. Njegova smrt bez jasnog nasljednika otvorila je borbu za prijestolje, koja je kulminirala 1097. na Gvozdu. Protestantizam, sveučilišta i osvajanje Konstantinopola pripadaju drugim razdobljima.

Question 39Medieval Europe and the Croatian Middle Ages

Koja je bila glavna posljedica Wormskog konkordata iz 1122. godine?

  1. Kompromisno rješenje spora oko investiture između pape i cara Correct answer.
  2. Prijenos carske titule na francuskog kralja
  3. Trajno ukidanje papinske vlasti u Njemačkoj
  4. Ujedinjenje njemačkih i talijanskih gradova u jednu državu

Explanation

Wormski konkordat postigao je kompromis: car je zadržao utjecaj na svjetovnu stranu investiture, a papa na crkvenu. Time je okončan dugi sukob Grgura VII. i Henrika IV. Papinska vlast nije ukinuta, carska titula nije prenesena na Francusku, a gradovi nisu ujedinjeni u jednu državu.

Question 40Medieval Europe and the Croatian Middle Ages

Zašto je za hrvatsku srednjovjekovnu povijest važna darovnica kneza Trpimira iz 852. godine?

  1. Njome je proglašena Zlatna bula
  2. Njome je osnovan Zagrebački sabor
  3. To je najstariji sačuvani dokument u kojem se spominje ime Hrvat u hrvatskoj vladarskoj ispravi Correct answer.
  4. Njome je Hrvatska ušla u personalnu uniju s Ugarskom

Explanation

Trpimirova darovnica iz 852. godine smatra se najstarijim sačuvanim dokumentom u kojem se u vladarskoj ispravi spominje hrvatsko ime. Ona svjedoči o organiziranoj vlasti i pismenosti u 9. stoljeću. Personalna unija s Ugarskom nastaje 1102., a Zagrebački sabor i Zlatna bula pripadaju kasnijim razdobljima.

Question 41Early Modern Europe and the Croatian Lands (15th–18th century)

Koji je događaj 1526. godine označio prekid srednjovjekovne hrvatske dinastičke državnosti i početak habsburške vladavine u Hrvatskoj?

  1. Pobjeda hrvatske vojske kod Krbavskog polja
  2. Potpisivanje Požunskog mira s Osmanskim Carstvom
  3. Bitka na Mohačkom polju i izbor Ferdinanda Habsburškog za kralja Correct answer.
  4. Sabor u Cetinu i sklapanje saveza s Mletačkom Republikom

Explanation

Nakon smrti kralja Ludovika II. u bitci na Mohačkom polju 1526. hrvatsko i ugarsko plemstvo birаlo je novoga vladara, a hrvatski staleži na Cetinskom saboru priklonili su se Ferdinandu Habsburškom. Time je započelo razdoblje habsburške vladavine, ali i višestoljetni sukob s Osmanlijama te s ugarskim staležima oko pravnog položaja Hrvatske.

Question 42Early Modern Europe and the Croatian Lands (15th–18th century)

Što je značilo pravo »praesidium« koje su hrvatski staleži tražili od Habsburgovaca u 16. stoljeću?

  1. Dopuštenje za slobodnu trgovinu solju s Mletačkom Republikom
  2. Pravo plemića da sami biraju bana bez kraljeve potvrde
  3. Obvezu kralja da stalno drži vojnu posadu i financira obranu Krajine Correct answer.
  4. Oslobođenje od plaćanja crkvene desetine

Explanation

Hrvatski staleži su na saborima tražili da kralj preuzme stvarnu vojnu i financijsku obvezu obrane, jer su sami snosili glavninu tereta ratovanja s Osmanlijama. To je pravo uključivalo smještaj posade i sredstva za Krajiške utvrde.

Question 43Early Modern Europe and the Croatian Lands (15th–18th century)

Koja je bila glavna posljedica Sabora u Cetingradu 1527. godine za pravni položaj Hrvatske?

  1. Hrvatski staleži priznali su Ferdinanda Habsburškog za kralja uz uvjet poštivanja starih prava i sloboda Correct answer.
  2. Ukinuta je Zagrebačka biskupija i njezina jurisdikcija
  3. Hrvatska je izgubila pravo na vlastiti sabor i banа
  4. Dalmacija je u cijelosti pripala Osmanskom Carstvu

Explanation

Na Cetingradu su hrvatski staleži izabrali Ferdinanda Habsburškog, ali su istodobno potvrdili svoja povijesna prava, slobode i zakone. Time je stvoren pravni temelj za kasnije trajno pozivanje na hrvatsku državnopravnu posebnost unutar Habsburške Monarhije.

Question 44Early Modern Europe and the Croatian Lands (15th–18th century)

Koju je ulogu imao hrvatski ban u 16. i 17. stoljeću?

  1. Upravljao je isključivo financijama Dalmacije pod mletačkom vlašću
  2. Bio je nasljedni vladar s pravom kovanja vlastitog novca
  3. Predsjedao je isključivo crkvenim sinodama u Zagrebu
  4. Bio je kraljev namjesnik i vrhovni zapovjednik hrvatske vojske te sazivao sabor Correct answer.

Explanation

Ban je bio kraljev predstavnik u Hrvatskoj, zapovjednik banske vojske i ključna osoba u sazivanju i vođenju sabora. Njegova je vlast bila ograničena kraljem i staležima, pa nije riječ o nasljednom vladarskom položaju.

Question 45Early Modern Europe and the Croatian Lands (15th–18th century)

Koji je bio glavni cilj Ličkog i Krbavskog sabora 1609. godine?

  1. Prihvatiti vjersku uniju s Carigradskom patrijaršijom
  2. Proglasiti nezavisnost Hrvatske od Habsburške Monarhije
  3. Ukinuti Vojnu krajinu i vratiti vlast plemićkim županijama
  4. Ujediniti krajiške časnike i staleže radi zajedničke obrane i rješavanja pitanja vojne granice Correct answer.

Explanation

Ti su sabori okupljali staleže i krajiške časnike kako bi uskladili obranu i raspravili sporna pitanja krajiškog ustroja. Nisu značili otcjepljenje ni ukidanje Krajine, nego pokušaj da se unutar Monarhije zaštite hrvatski interesi.

Question 46Early Modern Europe and the Croatian Lands (15th–18th century)

Što je bila Vlaška (Vlaška kolonizacija) u hrvatskim krajevima 16. i 17. stoljeća?

  1. Preseljenje hrvatskih plemića u Ugarsku
  2. Uvođenje njemačkog jezika u javnu upravu Krajine
  3. Naseljavanje pravoslavnog stanovništva na krajiška područja radi obrane i obrade zemlje Correct answer.
  4. Doseljavanje talijanskih obrtnika u dalmatinske gradove

Explanation

Vlaško stanovništvo, pretežno pravoslavno, naseljavalo se na krajiška područja i dobivalo zemlju i povlastice u zamjenu za vojnu službu. Time su se mijenjali vjerski i etnički sastav Krajine te odnosi s domicilnim stanovništvom.

Question 47Early Modern Europe and the Croatian Lands (15th–18th century)

Koji je bio glavni značaj Zrinsko-frankopanske urote 1671. godine?

  1. Dovela je do uspostave neovisne hrvatske kraljevine
  2. Rezultirala je trajnim savezom Hrvatske s Osmanskim Carstvom
  3. Označila je slom najvišeg hrvatskog plemstva i jačanje centralne vlasti Beča Correct answer.
  4. Ukinula je Vojnu krajinu i vratila je pod vlast sabora

Explanation

Nakon otkrivanja urote pogubljeni su Petar Zrinski i Fran Krsto Frankopan, a njihove su obitelji izgubile imanja. Time je oslabljena moć najvišeg plemstva i ojačala centralistička politika dvora, što je izazvalo trajno nepovjerenje hrvatskih staleža.

Question 48Early Modern Europe and the Croatian Lands (15th–18th century)

Tko je bio vođa seljačke bune 1573. godine u Hrvatskom zagorju?

  1. Ivan Gundulić
  2. Nikola Zrinski
  3. Pavao Ritter Vitezović
  4. Matija Gubec Correct answer.

Explanation

Matija Gubec bio je jedan od vođa seljačke bune koja je izbila zbog teških feudalnih obveza i nasilja vlastelina. Buna je ubrzo ugušena, ali je ostala simbolom otpora socijalnoj nepravdi.

Question 49Early Modern Europe and the Croatian Lands (15th–18th century)

Koji je glavni razlog zbog kojeg je Dubrovačka Republika u 16. stoljeću plaćala tribut Osmanlijama?

  1. Namjeravala je prijeći na islam i ukinuti kršćansku hijerarhiju
  2. Tražila je zaštitu od Mletačke Republike putem osmanskog posredovanja
  3. Osiguravala je slobodu trgovine i relativnu autonomiju pod osmanskom vrhovnom vlašću Correct answer.
  4. Željela je vojno sudjelovati u osmanskom pohodu na Ugarsku

Explanation

Dubrovačka Republika plaćala je godišnji tribut sultanu kako bi osigurala slobodu trgovine i zaštitu svojih brodova te zadržala unutarnju samoupravu. Taj je odnos bio pragmatičan diplomatski aranžman, a ne vjersko ili vojno podčinjavanje.

Question 50Early Modern Europe and the Croatian Lands (15th–18th century)

Što je bilo obilježje mletačke uprave u Dalmaciji u 16. i 17. stoljeću?

  1. Namjesnici su upravljali iz gradova, a kopnena je unutrašnjost bila slabije integrirana Correct answer.
  2. Sve je odluke donosio hrvatski sabor u Zagrebu
  3. Stanovništvo je uživalo potpunu vjersku i poreznu slobodu
  4. Dalmacija je bila izravno pod vlašću habsburškog dvora bez mletačkog posredovanja

Explanation

Mletačka je vlast bila usredotočena na gradove i pomorske točke, dok je zaleđe bilo slabije kontrolirano i često izloženo osmanskom pritisku. Gradsko plemstvo i mletački namjesnici dijelili su vlast, što je stvaralo napetosti s kopnenim stanovništvom.