Zagreb 1848.: jedinstveni narodni program ili savez interesa?
U Zagrebu 28. ožujka 1848. izlazi članak u zagrebačkom listu 'Hrvatski prijatelj'. Autor traži: ujedinjenje Trojedne Kraljevine, hrvatski jezik u školama i uređivanju, ukidanje kmetstva i stvaranje narodne garde. Piše da su te mjere 'zahtjev naroda' i poziva na vjernost banu Josipu Jelačiću. Istoga dana jedan plemić u privatnom pismu piše da je pokret 'ilirski' i da 'nitko ne pita one koji nose teret'. Dva teksta dolaze u ruke povjesničara koji mora procijeniti je li program bio jedinstven ili savez različitih interesa. Ima još podatak: u Zagrebu je tada oko 15.000 stanovnika, a u članku se tvrdi da je skup potpisnika 'cijeli narod'. U članku se ne navodi koliko je potpisnika. Povjesničar ne smije koristiti arhivsku građu izvan ova dva teksta, ali mora objasniti ograničenja.
1. Kako povjesničar treba ocijeniti tvrdnju da je program 'zahtjev naroda'? Suprotstavi javni članak i privatno pismo.
Read the worked answer
Tvrdnju da je program 'zahtjev naroda' treba čitati kao retoričku tvrdnju, ne kao dokaz jednoglasja. Javni članak nastoji stvoriti dojam jedinstva: nabraja nacionalne zahtjeve (ujedinjenje Trojedne Kraljevine, hrvatski jezik) i socijalne (ukidanje kmetstva, narodna garda), a pozivom na vjernost Jelačiću povezuje ih s banom. No članak ne navodi koliko je potpisnika, a 'cijeli narod' u Zagrebu s oko 15.000 stanovnika ne može biti doslovno provjeren. Privatno pismo plemića pokazuje drugu stranu: on pokret naziva 'ilirskim' i kaže da 'nitko ne pita one koji nose teret'. To upućuje na klasnu napetost unutar pokreta. Povjesničar bi trebao zaključiti da je program bio koalicija nacionalnih i socijalnih zahtjeva, a ne jedinstvena volja svih. Javni tekst pokazuje mobilizacijski jezik; privatni tekst pokazuje sumnju elite. Oba su vrijedna, ali nijedan nije reprezentativan za seljake.
2. Koji dijelovi programa mogu biti privlačni plemiću, a koji seljaku? Objasni kako to utječe na ocjenu jedinstva pokreta.
Read the worked answer
Plemiću su mogli biti privlačni nacionalni dijelovi: hrvatski jezik u školama i uređivanju, ujedinjenje Trojedne Kraljevine i lojalnost banu, jer jačaju autonomiju Hrvatske prema Pešti i Beču. Mogla mu je biti privlačna i narodna garda ako bi njome zapovijedali plemići. No ukidanje kmetstva izravno je ugrožavalo njegove prihode i radnu snagu, a naoružavanje seljaka stvaralo je strah od socijalnog prevrata. Seljaku je najprivlačnije ukidanje kmetstva i mogućnost zemljišta; hrvatski jezik i narodna garda mogli su mu biti manje važni ako nije sudjelovao u javnom životu. Istodobno, garda je mogla biti kontrolirana od lokalnih elita. Zato program nije bio jedinstven: okupljao je različite interese koji su se preklapali samo djelomično. To ne znači da je bio neiskren, nego da je bio savez za zajednički cilj, s latentnim sukobom oko socijalnog pitanja.
3. Kako, unatoč ograničenju na dva teksta, povjesničar može provjeriti vjerodostojnost članka? Predloži unutarnju i vanjsku kritiku.
Read the worked answer
Unatoč ograničenju na dva teksta, povjesničar može provesti unutarnju kritiku članka: tko je autor, kojim povodom piše, koje riječi ponavlja, što tvrdi bez brojeva, kome se obraća. Ako članak govori o 'cijelom narodu', a ne navodi broj potpisnika, ta tvrdnja je retorička. Može provjeriti i logičku dosljednost: traži li istodobno jedinstvo i mobilizaciju, poziva li na red i na gardu. Vanjska kritika bila bi usporedba s privatnim pismom: ono pokazuje da je pokret nazivan 'ilirskim' i da je izazivao klasnu sumnju. No pismo jednog plemića nije reprezentativno za sve plemiće, kao što ni članak nije za sve građane. Povjesničar bi trebao izričito navesti što bi mu dodatno trebalo - popis potpisnika, zapisnik skupštine, reakcije seljaka - ali i bez toga može zaključiti da je članak dokaz javnog diskursa, a ne stvarne jednoglasnosti.