Prapovijest i antičke civilizacije
Uvod i fokus
Domena Prapovijest i antičke civilizacije provjerava kronologiju, arheološke kulture na hrvatskom prostoru te osnovne institucije i izvore mezopotamskih, egipatskih, grčkih i rimskih civilizacija. Očekuje se povezivanje nalaza s razdobljem i objašnjenje društvenih promjena, a ne samo nabrajanje naziva.
Ključni pojmovi
- Prapovijest se dijeli na paleolitik, neolitik i metalna doba; neolitička revolucija označava prijelaz na poljodjelstvo i stalna naselja.
- Krapina je nalazište neandertalaca; Dragutin Gorjanović-Kramberger sustavno je istražuje od 1899. i nalaze pripisuje neandertalcima.
- Vučedolska kultura pripada eneolitiku/brončanom dobu; poznata je po keramici i vučedolskoj golubici.
- U Mezopotamiji se razvijaju gradovi-države, klinasto pismo i Hamurabijev zakonik; Egipat povezujemo s Nilom, faraonom i hijeroglifima.
- Grčka polis razvija demokraciju u Ateni, a Rim republikanske institucije i pravni sustav.
Primjer s obrazloženjem
Ako izvor kaže da je nalaz pronađen ispod sloja s vučedolskom keramikom, zaključujemo da je stariji od tog sloja. Ne smijemo ga odmah pripisati Vučedolu: stratigrafija daje relativnu kronologiju, dok apsolutni datum traži datiranje (npr. radiokarbon). Odgovor treba navesti i osnovu zaključka.
Zamke
Najčešće se brkaju paleolitik i neolitik, prapovijest s razdobljem prvih pisanih izvora te arheološka kultura s etničkim narodom. Kod prije Krista nema nulte godine, pa 100. pr. Kr. dolazi prije 50. pr. Kr. Ne valja ni pretvarati jedan nalaz u dokaz cijele civilizacije.