Doba revolucija i 19. stoljeće (uključujući hrvatski narodni preporod)
Uvod i fokus
Domena Doba revolucija i 19. stoljeće prati širenje liberalnih i nacionalnih ideja od Francuske revolucije do ustavnih i nacionalnih pokreta, s posebnim naglaskom na hrvatski narodni preporod. Ispit traži razlikovanje uzroka, događaja i posljedica te razumijevanje institucija dualističke Monarhije.
Pravila i pojmovi
- Francuska revolucija 1789. ruši staleški poredak, uvodi načela jednakosti pred zakonom i dovodi do Napoleonove vladavine.
- Bečki kongres 1815. obnavlja ravnotežu sila; liberalizam i nacionalizam ipak jačaju u 19. stoljeću.
- Revolucije 1848. zahvaćaju Europu; Hrvatski sabor pod banom Josipom Jelačićem ukida feudalne odnose.
- Ilirski pokret okuplja Ljudevita Gaja, jezične i kulturne časopise; Danica ilirska i ilirske novine šire standardni jezik.
- Austro-ugarska nagodba 1867. stvara dualizam; Hrvatsko-ugarska nagodba 1868. uređuje položaj Hrvatske i Slavonije u ugarskoj polovici.
- Dalmacija ostaje u austrijskoj polovici, a Vojna krajina postupno se razvojačuje; to otežava hrvatsko ujedinjenje.
Primjer s obrazloženjem
Pitanje je li Nagodba 1868. dala Hrvatskoj ravnopravnost traži nijansiran odgovor. Nagodba je priznala sabor, bana i upravu te hrvatski jezik u ograničenoj javnoj uporabi, ali je financijske i prometne poslove vezala uz Ugarsku i ostavila Dalmaciju izvan okvira. Zato je to bio kompromis, ne puna samostalnost.
Zamke
Ne valja tvrditi da je 1848. ostvarena neovisnost ili da je Ilirski pokret bio masovni politički pokret. Godina 1867. ne znači da je Hrvatska postala ravnopravna treća jedinica Monarhije. Treba razlikovati pojmove nagodba, dualizam i unija.