Legitimnost pravila koje je donijelo vijeće učenika
Vijeće učenika jedne gimnazije ima pet članova izabranih na razrednim izborima na kojima je glasalo 112 od 480 učenika. Vijeće je, bez prethodne rasprave u razredima, donijelo pravilo: mobiteli su zabranjeni u cijeloj školi tijekom cijelog dana, uključujući odmor i blagovaonicu. Glasovanje je bilo 4 : 1. Učenici trećih razreda organiziraju potpisivanje peticije za ukidanje pravila; ravnatelj odgovara da je vijeće „zakonito izabrano i da njegova odluka obvezuje sve“. Na satu filozofije dobili ste zadatak procijeniti je li pravilo legitimno, a ne samo legalno. Na raspolaganju su tri okvira: Hobbes (suverenost i ovlaštenje), Locke (privola i granice vlasti) i Rousseau (opća volja nasuprot volji svih). Vrijeme za izlaganje je pet minuta, a publika su učenici koji ne poznaju terminologiju.
1. Primijenite Hobbesov, Lockeov i Rousseauov okvir na ovaj slučaj. Za svaki navedite što bi opravdalo pravilo, a što bi ga dovelo u pitanje.
Read the worked answer
Hobbes. Vlast se temelji na ovlaštenju: pojedinci prenose pravo upravljanja na suverena, a suverenova odluka time postaje njihova. Ako je vijeće izabrano po važećim pravilima, njegova odluka je ovlaštena i ne može se pobijati pozivanjem na privatni sud pojedinca - inače nastaje nesigurnost. Slabost: lanac ovlaštenja ovdje je tanak. Glasalo je 112 od 480 učenika, pa se može tvrditi da većina nije prenijela pravo. Hobbes bi ipak inzistirao da se ovlaštenje stječe procedurom, a ne brojem glasova na izborima; spor se onda vodi o tome je li procedura valjana, a ne o sadržaju pravila.
Locke. Vlast je povjerena (trust) i ograničena. Učenici su pristali na tijelo koje ih predstavlja, ali nisu pristali na svaku odluku tog tijela. Pravilo doneseno bez rasprave, uz zabranu koja seže dalje od razumne svrhe (blagovaonica, cijeli dan) i uz peticiju kao oblik prigovora, ozbiljno krši povjerenje. Locke dopušta otpor kad vlasti djeluju izvan povjerenja - peticija je blaži oblik tog otpora. Slabost: Locke traži većinu; 112 učenika nije većina od 480, pa peticija sama po sebi nije većinski izraz.
Rousseau. Treba razlikovati opću volju (usmjerenu na zajedničko dobro) od volje svih (puki zbroj interesa). Glasovanje 4 : 1 u tijelu od pet članova nije opća volja; to je odluka većine malog tijela. Ako pravilo služi udobnosti vijeća ili uprave, a ne dobru svih učenika, ono izražava posebnu volju. Slabost: Rousseauov kriterij je teško operacionalizirati - tko određuje što je zajedničko dobro?
2. Donesite prosudbu: je li pravilo legitimno? Koji je okvir najkorisniji za ovaj slučaj i zašto?
Read the worked answer
Razlika legalno/legitimno. Pravilo je vjerojatno legalno: vijeće je izabrano po propisanom postupku, glasovanje je provedeno, ravnatelj ga prihvaća. Legitimnost je šira: pita je li vlast zaslužila prihvaćanje onih na koje se odnosi.
Prosudba. Pravilo nije legitimno u punom smislu, iz tri razloga:
- Tanak mandat. 112 od 480 glasača ne daje jasno ovlaštenje za restriktivnu mjeru koja zadire u cijeli dan. To nije formalna nevaljanost, ali jest slab izvor legitimnosti.
- Izostanak deliberacije. Pravilo je doneseno bez rasprave u razredima; time je isključen upravo proces kojim bi se volja učenika uobličila. Rousseau bi rekao da bez rasprave nema ni traga općoj volji.
- Nerazmjernost. Zabrana mobitela u blagovaonici i na odmoru teže je ograničenje od onoga što se može opravdati svrhom (ometanje nastave). Lockeov kriterij povjerenja traži da mjera bude razmjerna svrsi.
Najkorisniji okvir. Locke je najprimjenjiviji jer nudi jezik povjerenja, ograničenja i razmjernosti, a pritom ne zahtijeva da pravilo bude izraz savršene opće volje - što je u školskom kontekstu nedostižno. Hobbes je koristan kao podsjetnik da procedura nešto vrijedi, ali ne može opravdati sve. Rousseau je koristan kao dijagnostički instrument (volja svih ≠ opća volja), ali prezahtjevan kao mjerilo.
Praktični prijedlog. Pravilo bi postalo legitimnije uz razrednu raspravu, jasno vremensko ograničenje (npr. samo tijekom nastave), revizijsku klauzulu nakon mjesec dana i obvezu vijeća da obrazloži odluku. Time se ne mijenja samo sadržaj nego i postupak kojim se do njega došlo.