I85PREP
⌘ K
Državna Matura Philosophy study materials
Državna Matura Philosophy study resources

Državna Matura Philosophy practice questions

One question at a time. Build your Državna Matura Philosophy understanding.

First 50 of 200 questions. Each one lists the choices, the correct answer, and an explanation. The checker at the top of this page saves progress in this browser when it is available.

Continue in the practice tool above to load more questions, 50 at a time.

Question 1Philosophy as a discipline: nature, methods, and branches (philosophical questioning, argumentation, logic basics, sources and periods of philosophy)

Koja grana filozofije se sustavno bavi pitanjima o tome što jest, koje vrste stvari postoje i što znači da nešto uopće jest?

  1. Epistemologija
  2. Etika
  3. Ontologija Correct answer.
  4. Estetika

Explanation

Ontologija je temeljna metafizička disciplina koja ispituje bitak, vrste entiteta i kriterije postojanja. Etika ispituje moralne vrijednosti i ispravno djelovanje, epistemologija spoznaju i opravdanje, a estetika doživljaj lijepoga i umjetnost. Zato je pitanje o vrstama stvari i smislu postojanja ontološko.

Question 2Philosophy as a discipline: nature, methods, and branches (philosophical questioning, argumentation, logic basics, sources and periods of philosophy)

Aristotel je logiku shvaćao kao organon. Što taj naziv najtočnije označava u kontekstu njegove filozofije?

  1. Metodu tumačenja svetih tekstova
  2. Alat ili oruđe za ispravno mišljenje i znanstveno dokazivanje Correct answer.
  3. Samostalnu znanost koja proučava prirodu duše
  4. Najvišu praktičnu vještinu upravljanja državom

Explanation

Organon na grčkom znači oruđe, a Aristotel logiku nije svrstao među teorijske znanosti o bitku, nego joj je dao ulogu instrumenta koji svim znanostima omogućuje valjano zaključivanje. Time je logika postala metodološki temelj, a ne zasebno područje o svijetu.

Question 3Philosophy as a discipline: nature, methods, and branches (philosophical questioning, argumentation, logic basics, sources and periods of philosophy)

Koje razdoblje u povijesti filozofije obilježava prevlast skolastičke metode i nastojanje da se vjera i razum pomire, primjerice u djelima Tome Akvinskog?

  1. Srednji vijek Correct answer.
  2. Helenizam
  3. Njemački idealizam
  4. Renesansa

Explanation

Srednjovjekovnu filozofiju obilježava skolastika, metoda koja razumom nastoji razjasniti i poduprijeti vjerske istine, a Toma Akvinski njezin je najpoznatiji predstavnik. Renesansa se okreće čovjeku i prirodi, idealizam je novovjekovni pokret, a helenizam prethodi srednjem vijeku.

Question 4Philosophy as a discipline: nature, methods, and branches (philosophical questioning, argumentation, logic basics, sources and periods of philosophy)

U iskazu „Ako pada kiša, onda je ulica mokra; pada kiša; dakle, ulica je mokra” primijenjen je klasični oblik zaključivanja. Kako se taj oblik naziva?

  1. Pogreška negiranja antecedenta
  2. Modus tollens
  3. Modus ponens Correct answer.
  4. Pogreška afirmiranja konsekventa

Explanation

Modus ponens je valjan oblik kondicionalnog zaključivanja: iz kondicionala i tvrdnje antecedenta slijedi konsekvent. U navedenom primjeru antecedent je tvrdnja o kiši, a konsekvent tvrdnja o mokroj ulici, pa zaključak ispravno slijedi. Ostali navedeni oblici uključuju negaciju ili pogrešan smjer zaključivanja.

Question 5Philosophy as a discipline: nature, methods, and branches (philosophical questioning, argumentation, logic basics, sources and periods of philosophy)

Sokrat u Platonovim ranim dijalozima često tvrdi da ne zna odgovor, a sugovorniku postavlja pitanja koja razotkrivaju proturječja u njegovim tvrdnjama. Kako se naziva ta metoda?

  1. Kartezijanska metodička sumnja
  2. Fenomenološka redukcija
  3. Dijalektička sinteza teza i antiteza
  4. Majetutička elenchus metoda Correct answer.

Explanation

Sokratska metoda ispitivanja naziva se elenchus, a povezuje se s majetutičkom vještinom poticanja sugovornika da sam rodi spoznaju. Sokrat ne iznosi doktrinu, nego pitanjima provjerava dosljednost uvjerenja i razotkriva neznanje. Sinteza teza i antiteza te fenomenološka redukcija pripadaju kasnijim autorima.

Question 6Philosophy as a discipline: nature, methods, and branches (philosophical questioning, argumentation, logic basics, sources and periods of philosophy)

Koja tvrdnja najbolje opisuje razliku između valjanosti i istinitosti u logici?

  1. Valjanost i istinitost su sinonimi jer svaki valjan zaključak mora imati istinite premise
  2. Valjanost jamči istinitost zaključka neovisno o istinitosti premisa
  3. Istinitost je svojstvo samo zaključka, a valjanost samo premisa
  4. Valjanost se odnosi na oblik zaključka, a istinitost na sadržaj pojedinih tvrdnji Correct answer.

Explanation

Valjanost je formalno svojstvo: zaključak je valjan ako je nemoguće da premise budu istinite, a zaključak lažan. Istinitost je svojstvo pojedine tvrdnje i ovisi o njezinu sadržaju i svijetu, a ne o obliku argumenta. Zato valjan argument može imati lažne premise i time lažan zaključak.

Question 7Philosophy as a discipline: nature, methods, and branches (philosophical questioning, argumentation, logic basics, sources and periods of philosophy)

Filozofija se često razlikuje od posebnih znanosti po načinu postavljanja pitanja. Koje obilježje najbolje opisuje filozofsko pitanje?

  1. Ograničeno je na provjerljive hipoteze dobivene pokusom
  2. Nastoji prikupiti što veći broj mjernih podataka o pojavi
  3. Ispituje pretpostavke i pojmove koje posebne znanosti uzimaju kao zadane Correct answer.
  4. Pretpostavlja metode i pojmove svoje discipline bez preispitivanja

Explanation

Filozofsko pitanje često ide korak dalje od posebnih znanosti i preispituje same pojmove, pretpostavke i kriterije koje te znanosti podrazumijevaju. Time filozofija ne zamjenjuje empirijsko istraživanje, nego ga pojmovno razjašnjava. Zato je njezino pitanje refleksivno, usmjereno na uvjete mogućnosti spoznaje i djelovanja.

Question 8Philosophy as a discipline: nature, methods, and branches (philosophical questioning, argumentation, logic basics, sources and periods of philosophy)

U Platonovoj slici pećine zatvorenici gledaju sjene na zidu i smatraju ih stvarnošću. Koja filozofska tema je u toj slici središnja?

  1. Razlika između prividne i prave spoznaje te put prema idejama Correct answer.
  2. Analiza jezika svakodnevne komunikacije
  3. Problem slobode volje i determinizma
  4. Odnos između vjere i razuma u skolastici

Explanation

Platonova pećina prikazuje stupnjeve spoznaje: od vjerovanja u osjetilne sjene do spoznaje ideja izvan pećine. Slika je epistemološka i metafizička, jer pokazuje kako se prividno znanje razlikuje od istinske spoznaje i kako se duša uspinje prema istini. Ostale teme pripadaju drugim razdobljima i problemima.

Question 9Philosophy as a discipline: nature, methods, and branches (philosophical questioning, argumentation, logic basics, sources and periods of philosophy)

Neka teorija tvrdi: „Svaki događaj ima uzrok.” Filozof koji pita što uopće znači biti uzrok i je li taj princip spoznajno opravdan bavi se prvenstveno kojim problemom?

  1. Problemom kauzalnosti i opravdanja načela uzročnosti Correct answer.
  2. Problemom logičke pogreške dvosmislenosti
  3. Problemom estetskog suda
  4. Problemom moralnog relativizma

Explanation

Pitanje o značenju pojma uzroka i o opravdanju načela da svaki događaj ima uzrok pripada raspravi o kauzalnosti, koju su obradili Hume, Kant i drugi. Takvo ispitivanje prethodi primjeni načela u posebnim znanostima. Moralni relativizam, estetski sud i dvosmislenost posve su druga područja.

Question 10Philosophy as a discipline: nature, methods, and branches (philosophical questioning, argumentation, logic basics, sources and periods of philosophy)

Kant razlikuje analitičke i sintetičke sudove. Koja tvrdnja ispravno opisuje analitički sud?

  1. Sud izražava moralnu dužnost neovisno o iskustvu
  2. Sud je istinit samo ako je provjerljiv pokusom
  3. Predikat dodaje novu spoznaju koja proizlazi iz iskustva
  4. Predikat je sadržan u pojmu subjekta pa sud ne proširuje spoznaju Correct answer.

Explanation

Analitički sud istinit je na temelju značenja pojmova: predikat je već sadržan u subjektu, pa sud ne proširuje spoznaju, nego je razjašnjava. Sintetički sudovi pak predikatu pridodaju nešto novo. Kant je tim razlikovanjem nastojao objasniti mogućnost sintetičkih sudova a priori.

Question 11Philosophy as a discipline: nature, methods, and branches (philosophical questioning, argumentation, logic basics, sources and periods of philosophy)

Što u filozofskoj argumentaciji najtočnije označava pojam „premisa”?

  1. Završnu tvrdnju koju argument nastoji dokazati
  2. Tvrdnju koja se u argumentu navodi kao razlog ili osnova za izvođenje zaključka Correct answer.
  3. Ocjenu je li argument uvjerljiv za publiku
  4. Retoričko sredstvo kojim se sugovornik uvjerava bez dokaza

Explanation

Premisa je ishodišna tvrdnja argumenta, razlog iz kojeg se izvodi zaključak. Zaključak je ono što se tek izvodi, pa se premise i zaključak razlikuju po ulozi u strukturi argumenta. Uvjerljivost za publiku pripada retorici, a ne logičkoj strukturi.

Question 12Philosophy as a discipline: nature, methods, and branches (philosophical questioning, argumentation, logic basics, sources and periods of philosophy)

Koji par najbolje razlikuje deduktivno i induktivno zaključivanje?

  1. Dedukcija je metoda prirodnih znanosti, a indukcija metoda filozofije
  2. Dedukcija se služi samo matematičkim simbolima, a indukcija samo svakodnevnim jezikom
  3. Dedukcija polazi od općih tvrdnji prema pojedinačnom, a indukcija od pojedinačnih slučajeva prema općoj tvrdnji Correct answer.
  4. Dedukcija uvijek vodi k istinitom zaključku, a indukcija k neistinitom

Explanation

Dedukcija iz općih premisa izvodi pojedinačni zaključak, dok indukcija iz niza pojedinačnih slučajeva gradi opću tvrdnju. Dedukcija može biti valjana i s neistinitim premisama, pa istinitost zaključka nije zajamčena samom formom. Podjela na znanosti i filozofiju ne odgovara ovoj logičkoj razlici.

Question 13Philosophy as a discipline: nature, methods, and branches (philosophical questioning, argumentation, logic basics, sources and periods of philosophy)

U iskazu „Nijedan kamen nije živ” te „Sve što je živo mijenja se” koji logički pojmovi određuju odnos tih tvrdnji?

  1. Isključivo vrijednosni sudovi i estetske ocjene
  2. Kvantifikatori (nijedan, sve) i predikati (kamen, živ, mijenja se) Correct answer.
  3. Samo vlastita imena i pokazne zamjenice
  4. Metafore i pjesničke slike bez istinosne vrijednosti

Explanation

Oba iskaza imaju kvantifikatore koji određuju opseg („nijedan”, „sve”) i predikate koji se pripisuju predmetima. Takva struktura omogućuje formalnu analizu odnosa među tvrdnjama. Vrijednosni sudovi i metafore ne opisuju logičku formu ovih iskaza.

Question 14Philosophy as a discipline: nature, methods, and branches (philosophical questioning, argumentation, logic basics, sources and periods of philosophy)

Filozofsko pitanje „Je li slobodna volja spojiva sa znanstvenim determinizmom?” po čemu se najbolje razlikuje od empirijskog pitanja u psihologiji?

  1. Bavi se isključivo poviješću filozofije, a ne suvremenim problemima
  2. Odbija svako pozivanje na znanstvene spoznaje o ljudskom ponašanju
  3. Može se riješiti isključivo anketnim istraživanjem stavova ispitanika
  4. Traži analizu pojmova slobode i determinizma te ispitivanje njihove međusobne spojivosti, a ne mjerenje ponašanja Correct answer.

Explanation

Filozofsko pitanje ovdje je pojmovno i normativno: ispituje što sloboda i determinizam znače te je li njihova istodobna istinitost moguća. Empirijsko istraživanje mjeri i opisuje ponašanje, ali samo po sebi ne rješava pojmovnu napetost. Filozofija pritom ne odbacuje znanstvene nalaze, nego ih uključuje u razmatranje.

Question 15Philosophy as a discipline: nature, methods, and branches (philosophical questioning, argumentation, logic basics, sources and periods of philosophy)

Koja tvrdnja ispravno opisuje ulogu protuprimjera u filozofskoj argumentaciji?

  1. Retoričko ponavljanje teze radi jačeg dojma na čitatelja
  2. Završni dokaz da je opća tvrdnja istinita za sve moguće slučajeve
  3. Zamjena za definiciju koja vrijedi samo u prirodnim znanostima
  4. Pojedinačni slučaj koji pokazuje da je neka opća tvrdnja ili definicija neprihvatljiva u danom obliku Correct answer.

Explanation

Protuprimjer je konkretan slučaj koji obara ili ograničava opću tvrdnju, primjerice definiciju koja ne obuhvaća sve što bi trebala. On ne dokazuje istinitost opće tvrdnje, nego pokazuje gdje ona zataji. Zato je ključno sredstvo analize pojmova i definicija.

Question 16Philosophy as a discipline: nature, methods, and branches (philosophical questioning, argumentation, logic basics, sources and periods of philosophy)

Što u logici znači da je argument „valjan”?

  1. Nemoguće je da su sve premise istinite, a zaključak neistinit Correct answer.
  2. Argument je uvjerljiv većini stručnjaka u nekom području
  3. Zaključak je istinit bez obzira na premise
  4. Sve su njegove premise istinite u stvarnom svijetu

Explanation

Valjanost je svojstvo forme: u valjanom argumentu istinitost premisa jamči istinitost zaključka, pa je nemoguće da premise budu istinite, a zaključak neistinit. Valjan argument može imati neistinite premise. Uvjerljivost kod stručnjaka nije logički kriterij valjanosti.

Question 17Philosophy as a discipline: nature, methods, and branches (philosophical questioning, argumentation, logic basics, sources and periods of philosophy)

Koji je ispravan opis razlike između a priori i a posteriori spoznaje?

  1. A priori spoznaja je sigurna, a a posteriori spoznaja nije spoznaja
  2. A priori spoznaja je uvijek matematička, a a posteriori uvijek povijesna
  3. A priori spoznaja dolazi iz autoriteta, a a posteriori iz tradicije
  4. A priori spoznaja ne ovisi o iskustvu, a a posteriori spoznaja proizlazi iz iskustva Correct answer.

Explanation

Razlika se odnosi na izvor opravdanja: a priori spoznaja ne ovisi o iskustvu, dok a posteriori spoznaja počiva na iskustvu. Ta podjela nije ograničena na pojedine discipline. Sigurnost i pouzdanost zasebna su pitanja koja se ne poklapaju nužno s tom podjelom.

Question 18Philosophy as a discipline: nature, methods, and branches (philosophical questioning, argumentation, logic basics, sources and periods of philosophy)

U povijesti filozofije pojam „predsokratovci” najtočnije obuhvaća koje mislioce?

  1. Novovjekovne racionaliste koji su polazili od čistog uma
  2. Misli oce prije Sokrata koji su tražili temeljno počelo ili uzrok svega u prirodi Correct answer.
  3. Sofiste koji su poučavali retoriku i relativizam u klasičnim Atenama
  4. Skolastičke teologe koji su pomirivali Aristotela s kršćanstvom

Explanation

Predsokratovci su mislioci prije Sokrata koji su postavljali pitanja o arheu, temeljnom počelu ili uzroku svega. Njihova su pitanja uglavnom kozmološka i ontološka. Sofisti, skolastičari i novovjekovni racionalisti pripadaju drugim razdobljima i drugim problemima.

Question 19Philosophy as a discipline: nature, methods, and branches (philosophical questioning, argumentation, logic basics, sources and periods of philosophy)

Neka definicija glasi: „Umjetničko djelo je predmet koji izaziva estetski doživljaj.” Koji je najjači protuprimjer toj definiciji?

  1. Loše naslikana slika koja ne izaziva estetski doživljaj
  2. Prirodni krajolik koji izaziva estetski doživljaj, ali nije umjetničko djelo Correct answer.
  3. Glazbeno djelo koje izvode glazbenici na koncertu
  4. Skulptura u muzeju koju posjetitelji smatraju lijepom

Explanation

Definicija tvrdi da je svaki predmet koji izaziva estetski doživljaj umjetničko djelo. Prirodni krajolik ispunjava taj uvjet, ali obično nije umjetničko djelo, pa pokazuje da je definicija preširoka. Ostali primjeri ne obaraju nužno tu vezu.

Question 20Philosophy as a discipline: nature, methods, and branches (philosophical questioning, argumentation, logic basics, sources and periods of philosophy)

Logički iskaz „Ako i samo ako pada kiša, ulica je mokra” (P ↔ Q) u kojem je slučaju istinit?

  1. Samo kad su i P i Q istiniti
  2. Samo kad je P istinit, a Q neistinit
  3. Kad P i Q imaju istu istinosnu vrijednost, dakle oba istinita ili oba neistinita Correct answer.
  4. Kad je P neistinit, neovisno o vrijednosti Q

Explanation

Bikondicional je istinit kada obje strane imaju jednaku istinosnu vrijednost: oba istinita ili oba neistinita. Zato nije dovoljno da su oba istinita, nego vrijedi i slučaj kada su oba neistinita. Kada se vrijednosti razlikuju, bikondicional je neistinit.

Question 21Philosophy as a discipline: nature, methods, and branches (philosophical questioning, argumentation, logic basics, sources and periods of philosophy)

Koja grana filozofije ispituje osnovna načela ispravnog zaključivanja i oblikuje formalne kriterije za razlikovanje valjanih od nevaljanih argumenata?

  1. Metafizika
  2. Estetika
  3. Logika Correct answer.
  4. Etika

Explanation

Logika je normativna disciplina koja proučava strukturu argumenata i utvrđuje formalna pravila po kojima zaključak nužno slijedi iz premisa. Etika i estetika bave se vrijednostima, a metafizika općim strukturama stvarnosti, pa ne postavljaju kriterije valjanosti zaključivanja.

Question 22Philosophy as a discipline: nature, methods, and branches (philosophical questioning, argumentation, logic basics, sources and periods of philosophy)

U argumentu „Svi ljudi su smrtni; Sokrat je čovjek; dakle, Sokrat je smrtan” koja je tvrdnja zaključak?

  1. Nijedan čovjek nije besmrtan
  2. Sokrat je čovjek
  3. Svi ljudi su smrtni
  4. Sokrat je smrtan Correct answer.

Explanation

Zaključak je tvrdnja koja se izvodi iz preostalih premisa i koja nosi novu informaciju dobivenu njihovim povezivanjem. Prve dvije tvrdnje su premise, a treća je tvrdnja koja iz njih slijedi.

Question 23Philosophy as a discipline: nature, methods, and branches (philosophical questioning, argumentation, logic basics, sources and periods of philosophy)

Koji pojam označava granu filozofije koja sustavno ispituje što je znanje, kako nastaje i po čemu se razlikuje od pukog mnijenja?

  1. Epistemologija Correct answer.
  2. Ontologija
  3. Kozmologija
  4. Aksiologija

Explanation

Epistemologija ili teorija spoznaje bavi se izvorima, opsegom i opravdanjem znanja te razlikom između znanja i vjerovanja. Ontologija ispituje bitak, aksiologija vrijednosti, a kozmologija ustroj svijeta kao cjeline.

Question 24Philosophy as a discipline: nature, methods, and branches (philosophical questioning, argumentation, logic basics, sources and periods of philosophy)

Koji zaključak proizlazi iz premisa „Ako studiraš, položit ćeš ispit” i „Nisi položio ispit”, primjenom valjanog oblika modus tollens?

  1. Nije istina da si ikada studirao filozofiju
  2. Nisi studirao Correct answer.
  3. Položit ćeš ispit
  4. Studirao si

Explanation

Modus tollens polazi od uvjetne premise i negacije posljedice te valjano zaključuje negaciju antecedensa. Iz „ako P onda Q” i „nije Q” slijedi „nije P”, dakle nisi studirao.

Question 25Philosophy as a discipline: nature, methods, and branches (philosophical questioning, argumentation, logic basics, sources and periods of philosophy)

Što u filozofskoj argumentaciji znači pojam „kontraprimjer”?

  1. Tvrdnja koja je logički ekvivalentna polaznoj premisi
  2. Pretpostavka koja se uvodi samo radi retoričkog učinka
  3. Slučaj koji pokazuje da je neka opća tvrdnja ili definicija preširoka ili neistinita Correct answer.
  4. Zaključak izveden iz svih premisa nekog argumenta

Explanation

Kontraprimjer je pojedinačni slučaj koji zadovoljava uvjete neke opće tvrdnje, ali joj proturječi, pa time pokazuje da tvrdnja nije univerzalno valjana. U filozofiji se često koristi za provjeru definicija i univerzalnih načela.

Question 26Philosophy as a discipline: nature, methods, and branches (philosophical questioning, argumentation, logic basics, sources and periods of philosophy)

Kako se najtočnije razlikuju racionalizam i empirizam kao spoznajni pravci?

  1. Racionalizam prihvaća autoritet Crkve, a empirizam ga odbacuje
  2. Racionalizam smatra da je spoznaja nemoguća, a empirizam da je sve spoznato unaprijed
  3. Racionalizam se bavi samo matematikom, a empirizam samo etikom
  4. Racionalizam naglašava um i urođene ideje, a empirizam iskustvo i osjetilno opažanje kao izvor spoznaje Correct answer.

Explanation

Racionalizam poput Descartesa i Spinoze ističe moć uma i mogućnost spoznaje neovisne o iskustvu, dok empirizam poput Lockea i Humea sve sadržaje spoznaje izvodi iz iskustva. Razlika se tiče izvora i opravdanja spoznaje, a ne područja ili vjerskog autoriteta.

Question 27Philosophy as a discipline: nature, methods, and branches (philosophical questioning, argumentation, logic basics, sources and periods of philosophy)

Koju ulogu u filozofskom istraživanju ima „sokratsko ispitivanje” kako ga prikazuju rani Platonovi dijalozi?

  1. Zamjenjuje argumentaciju retoričkim uvjeravanjem publike
  2. Nudi gotov sustav dogmi koji sugovornik treba prihvatiti bez provjere
  3. Postavljanjem pitanja razotkriva nedosljednosti u sugovornikovim uvjerenjima i potiče na preispitivanje Correct answer.
  4. Sluzi isključivo za prikupljanje empiričkih podataka o prirodi

Explanation

Sokratska metoda djeluje kroz dijalog: pitanjima se ispituju definicije i pokazuju proturječja u sugovornikovim stavovima, čime se potiče misaono prevrednovanje. Ona ne nudi gotove dogme niti zamjenjuje argumentaciju retorikom.

Question 28Philosophy as a discipline: nature, methods, and branches (philosophical questioning, argumentation, logic basics, sources and periods of philosophy)

Što u logici znači da je neki iskaz „kontradiktoran” u odnosu na drugi iskaz?

  1. Da ne mogu biti istiniti ni lažni zajedno, nego je uvijek jedan istinit, a drugi lažan Correct answer.
  2. Da dijele isti predmet, ali različita gramatička lica
  3. Da su oba iskaza uvijek istinita bez obzira na okolnosti
  4. Da iz jednoga nužno slijedi istinitost drugoga

Explanation

Kontradiktorni iskazi, poput „Svi su ljudi smrtni” i „Neki ljudi nisu smrtni”, međusobno se isključuju i iscrpljuju mogućnosti: točno jedan od njih je istinit. To nije odnos posljedice, nego odnos proturječja u istinitosnoj vrijednosti.

Question 29Philosophy as a discipline: nature, methods, and branches (philosophical questioning, argumentation, logic basics, sources and periods of philosophy)

Aristotel u Organonu razlikuje analitiku i dijalektiku. Koja tvrdnja najbolje opisuje tu razliku?

  1. Analitika se bavi etičkim vrlinama, a dijalektika političkim ustrojem
  2. Analitika obuhvaća pjesništvo, a dijalektika retoriku
  3. Analitika izlaže formalne uvjete dokaznog zaključivanja, a dijalektika ispituje vjerojatne premise u raspravi Correct answer.
  4. Analitika je naziv za Platonovu teoriju ideja, a dijalektika za njezinu kritiku

Explanation

U Aristotelovoj logici analitika proučava silogizam i uvjete nužnog dokaza iz istinitih premisa, dok dijalektika polazi od općeprihvaćenih mnijenja i razvija vještinu argumentiranog ispitivanja. Obje pripadaju logici kao organonu, ali se razlikuju po vrsti premisa i cilju.

Question 30Philosophy as a discipline: nature, methods, and branches (philosophical questioning, argumentation, logic basics, sources and periods of philosophy)

Neka definicija glasi: „Filozofski argument je valjan ako je zaključak istinit.” Koji je najjači prigovor toj definiciji?

  1. Svaki argument s istinitim zaključkom nužno je valjan, pa definicija samo ponavlja tautologiju
  2. Valjanost se odnosi isključivo na induktivne argumente, a ne na deduktivne
  3. Valjanost ovisi o obliku zaključivanja, pa argument može biti valjan i s istinitim premisama i lažnim zaključkom Correct answer.
  4. Valjanost je subjektivni osjećaj uvjerljivosti koji se ne može provjeriti

Explanation

Valjanost je svojstvo oblika: zaključak mora nužno slijediti iz premisa, neovisno o njihovoj istinitosti. Istinit zaključak može stajati i u nevaljanom argumentu, pa definicija koja valjanost svodi na istinitost zaključka miješa dva različita kriterija.

Question 31Ancient and medieval philosophy (Presocratics, Socrates, Plato, Aristotle, Hellenistic schools, patristics and scholasticism)

Koja je tvrdnja u skladu s Parmenidovim naukom o bitku?

  1. Bitak i nebitak uzajamno se pretaču u jedan drugi.
  2. Bitak jest, a nebitak nije i ne može se misliti. Correct answer.
  3. Mnoštvo i kretanje jedina su istina svijeta.
  4. Vatra je temeljni princip iz kojeg sve nastaje.

Explanation

Parmenid u poemi „O prirodi“ tvrdi da se bitak može misliti i izreći, dok nebitak nije niti se može spoznati. Iz toga slijedi da su mnoštvo i kretanje samo privid, a ne istinsko biće. Zato se njegova filozofija smatra radikalnim monizmom i početkom razlikovanja uma i osjetila.

Question 32Ancient and medieval philosophy (Presocratics, Socrates, Plato, Aristotle, Hellenistic schools, patristics and scholasticism)

Sokrat u Platonovoj „Obrani“ svoju misiju objašnjava proročištem u Delfima. Kako razumije Apolonovu izreku da nema mudrijeg od njega?

  1. Kao nalog da se povuče iz javnog života i bavi matematikom.
  2. Kao poticaj da stekne što više enciklopedijskog znanja.
  3. Kao priznanje da su bogovi iznad ljudske mudrosti i da čovjek vrijedi tek koliko zna da ne zna. Correct answer.
  4. Kao dokaz da su sofisti lažni učitelji, a on jedini pravi.

Explanation

Sokrat izreku tumači tako što ispituje one koji se smatraju mudrima i otkriva da njihovo znanje nije čvrsto. Njegova je prednost svijest o vlastitom neznanju, pa ljudska mudrost ostaje malena pred božanskom. Time se izreka pretvara u poziv na filozofsko preispitivanje, a ne u pohvalu njegovoj učenosti.

Question 33Ancient and medieval philosophy (Presocratics, Socrates, Plato, Aristotle, Hellenistic schools, patristics and scholasticism)

U Platonovoj prispodobi o pećini, okretanje prema svjetlu i izlazak na sunce označava prijelaz prema kojem spoznajnom stupnju?

  1. Od vjerovanja u slike preko mišljenja o osjetilnim stvarima do noetičkog uvida u ideje. Correct answer.
  2. Od dijalektike prema pjesništvu i nadahnutom zanosu.
  3. Od znanja ideja natrag prema osjetilnom iskustvu i vještini zanata.
  4. Od matematičkog mišljenja prema retorici i uvjeravanju u skupštini.

Explanation

Platon u „Državi“ dijeli spoznaju na četiri stupnja: slutnju slika, vjerovanje o osjetilnim predmetima, diskurzivno mišljenje matematike i noetički uvid u ideje. Pećina predočuje osjetilni svijet, a sunce izvan nje ideju dobra koja omogućuje spoznaju. Uspon iz tame prema svjetlu zato slijedi upravo taj uzlazni redoslijed.

Question 34Ancient and medieval philosophy (Presocratics, Socrates, Plato, Aristotle, Hellenistic schools, patristics and scholasticism)

Aristotel u „Nikomahovoj etici“ vrlinu određuje kao naviku koja se tiče izbora. Kako glasi njegovo određenje vrlinskog izbora?

  1. Kao sredine koja je određena razumom i kako bi je odredio razborit čovjek. Correct answer.
  2. Kao krajnosti koja je uvijek najbliža zakonu države.
  3. Kao osjećaja koji se ne može naučiti ni uvježbati.
  4. Kao pravila koje vrijedi jednako za sve ljude bez obzira na okolnosti.

Explanation

Aristotel vrlinu smješta između mana nedostatka i suviška, pri čemu sredinu ne računa aritmetički nego je određuje razum i praktična mudrost. Mjerilo je razborit čovjek, jer etičke vrline ovise o konkretnim okolnostima djelovanja. Zato su vrline stečene navikom, a ne pukim znanjem pravila.

Question 35Ancient and medieval philosophy (Presocratics, Socrates, Plato, Aristotle, Hellenistic schools, patristics and scholasticism)

Epikur svoj nauk o zadovoljstvu razlikuje od pučkog hedonizma. Što za njega znači živjeti ugodno?

  1. Potpuno potiskivanje svih osjećaja radi unutarnje ravnodušnosti.
  2. Predanost javnim častima i političkoj moći.
  3. Odsutnost tjelesne boli i duševne uznemirenosti, uz razborit odabir želja. Correct answer.
  4. Neprekidno uživanje u raskoši i tjelesnim nasladama.

Explanation

Epikur razlikuje kinetička zadovoljstva od katastematskog stanja u kojem nema boli tijela ni nemira duše. Budući da neka zadovoljstva donose veće patnje, razboritost traži procjenu i odricanje od suvišnih želja. Zato je njegov hedonizam asketski i usmjeren na trajni mir, a ne na raskoš.

Question 36Ancient and medieval philosophy (Presocratics, Socrates, Plato, Aristotle, Hellenistic schools, patristics and scholasticism)

Stoici razlikuju uzrok i suuzrok te zagovaraju determinizam. Kako ipak objašnjavaju odgovornost čovjeka?

  1. Moralna odgovornost iluzija je koju valja napustiti radi duševnog mira.
  2. Sudbina je samo niz slučajnih događaja bez ikakva zakona.
  3. Čovjekov um dio je božanskog uma i vlastitim pristankom sudjeluje u nužnom poretku. Correct answer.
  4. Čovjekov um može se suprotstaviti sudbini i time je ukinuti.

Explanation

Stoici svijet shvaćaju kao jedinstveno tijelo prožeto umom, a ljudski razum kao njegov dio. Nužnost ne isključuje odgovornost jer čovjek svojim sudom može prihvatiti ili odbiti ono što poredak nosi. Vrlina je zato živjeti u skladu s prirodom i razumom, a ne pobjeđivati sudbinu.

Question 37Ancient and medieval philosophy (Presocratics, Socrates, Plato, Aristotle, Hellenistic schools, patristics and scholasticism)

Augustin u „Ispovijestima“ raspravlja o vremenu. Do kojeg zaključka dolazi o naravi vremena?

  1. Vrijeme je protezanje duše koja razlikuje sadašnjost, prošlost i budućnost u sjećanju, gledanju i očekivanju. Correct answer.
  2. Vrijeme je vječna stvarnost koja postoji neovisno o Bogu i duši.
  3. Vrijeme je kretanje nebeskih tijela i mjeri se njihovim obilaskom.
  4. Vrijeme je samo privid bez ikakve stvarnosti u ljudskom iskustvu.

Explanation

Augustin odbacuje mjerenje vremena kretanjem zvijezda jer bi vrijeme tada ovisilo o tijelima koja se mogu zaustaviti. Umjesto toga ga smješta u dušu: prošlost postoji kao sjećanje, sadašnjost kao gledanje, budućnost kao očekivanje. Vječnost pripada Bogu, dok je vrijeme stvoreno i prolazno.

Question 38Ancient and medieval philosophy (Presocratics, Socrates, Plato, Aristotle, Hellenistic schools, patristics and scholasticism)

Toma Akvinski razlikuje vjeru i razum. Kako određuje njihov odnos?

  1. Razum može sam dokazati sve istine vjere, pa vjera nije potrebna.
  2. Vjera i razum proturječni su, pa valja odabrati jedno od njih.
  3. Vjera je samo subjektivni osjećaj bez ikakve veze sa spoznajom.
  4. Razum dokazuje preambule vjere, a otajstva poput Trojstva prihvaćaju se vjerom koja razum ne ukida. Correct answer.

Explanation

Toma razlikuje istine dostupne naravnom razumu, poput postojanja Boga, od otajstava koja ga nadilaze. Razum i vjera dolaze od istoga izvora, pa se ne mogu istinski proturječiti; vjera usavršava razum. Zato teologija koristi filozofiju kao službenicu, ali je ne svodi na nju.

Question 39Ancient and medieval philosophy (Presocratics, Socrates, Plato, Aristotle, Hellenistic schools, patristics and scholasticism)

Anzelmo Canterburyjski u „Proslogionu“ iznosi ontološki dokaz. Koja je srž njegova argumenta?

  1. Budući da svi narodi imaju pojam božanstva, taj pojam mora biti urođen i istinit.
  2. Iz iskustva najvišeg dobra u svijetu zaključuje da postoji vječno dobro.
  3. Iz reda i svrhovitosti svijeta zaključuje da mora postojati mudri graditelj.
  4. Bog je ono od čega se ništa veće ne može misliti, pa bi bio manji ako bi postojao samo u umu, a ne i u zbilji. Correct answer.

Explanation

Anzelmo polazi od definicije Boga kao najvećega mislivog bića. Ako bi takvo biće postojalo samo u razumu, moglo bi se zamisliti veće koje postoji i u zbilji, što je proturječno. Zato nužno postoji i izvan pojma, a taj je zaključak izveden iz samoga pojma, a ne iz iskustva.

Question 40Ancient and medieval philosophy (Presocratics, Socrates, Plato, Aristotle, Hellenistic schools, patristics and scholasticism)

Heraklit tvrdi da se sve mijenja i da je logos zajednički zakon svijeta. Što za njega znači tvrdnja da se u istu rijeku ne može dvaput stupiti?

  1. Da se sve neprestano mijenja, pa trajnost stvari valja tražiti u zakonu promjene, a ne u postojanim predmetima. Correct answer.
  2. Da je kretanje iluzija, a jedino istinsko biće nepokretno.
  3. Da je voda temeljni element iz kojeg nastaju sve stvari.
  4. Da se istina o svijetu može spoznati samo osjetilima, bez razuma.

Explanation

Heraklit rijekom slikovito izriče da stalnost predmeta ne postoji jer se vode neprestano izmjenjuju. Ipak, promjena nije kaos: njome upravlja logos, zajednički razumski zakon koji valja spoznati umom. Zato je njegova filozofija i nauk o mijeni i nauk o jedinstvu suprotnosti.

Question 41Ancient and medieval philosophy (Presocratics, Socrates, Plato, Aristotle, Hellenistic schools, patristics and scholasticism)

Tales iz Mileta smatra se prvim filozofom koji je tražio počelo (arhē) svega. Koje je počelo on odredio?

  1. Zrak
  2. Beskonačno (apeiron)
  3. Vatra
  4. Voda Correct answer.

Explanation

Tales je tvrdio da je sve nastalo iz vode i da se u vodu vraća, što je prvo zabilježeno filozofsko objašnjenje svijeta pomoću jednog prirodnog principa. Time je započeo miletsku školu i traženje materijalnog arhē.

Question 42Ancient and medieval philosophy (Presocratics, Socrates, Plato, Aristotle, Hellenistic schools, patristics and scholasticism)

Pitagorejci su svijet tumačili brojevima i skladom. Što je za njih bio temeljni princip kozmosa?

  1. Voda
  2. Vatra
  3. Broj Correct answer.
  4. Atom

Explanation

Pitagorejci su smatrali da su stvari po svojoj naravi brojevi te da se kozmos može objasniti matematičkim odnosima i harmonijom. Taj je uvid utjecao na Platonovu teoriju ideja i na razvoj matematike.

Question 43Ancient and medieval philosophy (Presocratics, Socrates, Plato, Aristotle, Hellenistic schools, patristics and scholasticism)

Demokrit i Leukip objasnili su nastanak svijeta pomoću atoma i praznine. Kako su shvaćali kretanje atoma?

  1. Atomi miruju jer nema praznine
  2. Atomi se kreću nužnošću u praznini Correct answer.
  3. Atomi se kreću samo pod utjecajem bogova
  4. Atomi se kreću slobodnom voljom

Explanation

Atomisti su tvrdili da se atomi vječno kreću u praznini po nužnosti, a njihovim sražavanjem i spajanjem nastaju sve stvari. Praznina je bila nužna kako bi se objasnilo kretanje i mnoštvo.

Question 44Ancient and medieval philosophy (Presocratics, Socrates, Plato, Aristotle, Hellenistic schools, patristics and scholasticism)

Sokrat je u Platonovim dijalozima često govorio da zna samo to da ništa ne zna. Koju je metodu koristio da bi sugovornika doveo do spoznaje vlastitog neznanja?

  1. Mitološko pripovijedanje
  2. Retoričko uvjeravanje
  3. Dijalektičko ispitivanje (elenchos) Correct answer.
  4. Empirijsko promatranje

Explanation

Sokrat je elenchosom, tj. ispitivanjem kroz pitanja i odgovore, pokazivao proturječja u sugovornikovim tvrdnjama i tako ga oslobađao od lažnog znanja. Ta metoda nije bila retorika, nego traženje istine kroz dijalog.

Question 45Ancient and medieval philosophy (Presocratics, Socrates, Plato, Aristotle, Hellenistic schools, patristics and scholasticism)

Platon u „Državi“ razlikuje tri dijela duše. Koji dio duše treba vladati u pravednom pojedincu?

  1. Umni (logistikon) Correct answer.
  2. Požudni (epithymētikon)
  3. Tjelesni (sōma)
  4. Srčani (thymoeides)

Explanation

Prema Platonu, pravednost u duši nastaje kada umni dio vlada, srčani dio mu pomaže u provedbi, a požudni se pokorava. Time se uspostavlja unutarnji sklad koji odgovara pravednom poretku u državi.

Question 46Ancient and medieval philosophy (Presocratics, Socrates, Plato, Aristotle, Hellenistic schools, patristics and scholasticism)

Aristotel u „Metafizici“ razlikuje četiri uzroka. Što znači njegov pojam „svršni uzrok“ (telos)?

  1. Oblik koji nečemu daje bit
  2. Pokretač koji je izvor promjene
  3. Materijal od kojeg je nešto načinjeno
  4. Svrha zbog koje nešto postoji ili se događa Correct answer.

Explanation

Svršni uzrok odgovara na pitanje „čemu?“ i označava svrhu ili cilj prema kojem je nešto usmjereno, npr. zdravlje kao svrha liječenja. Aristotel ga smatra jednim od četiriju uzroka, uz materijalni, djelatni i formalni.

Question 47Ancient and medieval philosophy (Presocratics, Socrates, Plato, Aristotle, Hellenistic schools, patristics and scholasticism)

Aristotel u „Nikomahovoj etici“ tvrdi da je vrlina navika koja se tiče izbora i da se određuje razumom. Kako on naziva vrlinu koja se odnosi na umni dio duše?

  1. Dijanoetička vrlina Correct answer.
  2. Politička vrlina
  3. Tjelesna vrlina
  4. Etička vrlina

Explanation

Dijanoetičke vrline pripadaju umnom dijelu duše i razvijaju se poučavanjem, dok se etičke vrline odnose na karakter i nastaju navikom. Aristotel tako razlikuje intelektualne i ćudoredne vrline.

Question 48Ancient and medieval philosophy (Presocratics, Socrates, Plato, Aristotle, Hellenistic schools, patristics and scholasticism)

Zenon iz Kitija i Kleant pripadaju ranom stoicizmu. Kako stoici shvaćaju odnos između čovjeka i kozmosa?

  1. Čovjek je biće koje treba pobjeći od svijeta u samoću
  2. Čovjek je dio kozmosa i treba živjeti u skladu s prirodom Correct answer.
  3. Čovjek je izolirani pojedinac koji ne ovisi o kozmosu
  4. Čovjek je slučajan proizvod atoma bez svrhe

Explanation

Stoici su smatrali da je kozmos uređen logosom i da je čovjek njegov dio, pa se vrlina sastoji u životu u skladu s prirodom i razumom. Time se povezuju kozmologija i etika u jedinstven sustav.

Question 49Ancient and medieval philosophy (Presocratics, Socrates, Plato, Aristotle, Hellenistic schools, patristics and scholasticism)

Oktavijan Augustin u djelu „O državi Božjoj“ razvija povijesnu teologiju. Kako on shvaća odnos dviju država, Božje i zemaljske?

  1. Zemaljska država mora nestati prije dolaska Božje
  2. Božja država već je potpuno ostvarena u Crkvi, a zemaljska izvan nje
  3. Dvije su države identične i razlikuju se samo po imenu
  4. Dvije su države pomiješane u sadašnjem svijetu i razlučit će se na posljednjem sudu Correct answer.

Explanation

Augustin tvrdi da su civitas Dei i civitas terrena u povijesti isprepletene te da se njihovi pripadnici razlikuju po ljubavi prema Bogu ili prema sebi. Konačno razlučenje dogodit će se na posljednjem sudu, a ne u zemaljskoj povijesti.

Question 50Ancient and medieval philosophy (Presocratics, Socrates, Plato, Aristotle, Hellenistic schools, patristics and scholasticism)

Toma Akvinski u „Sumi teologije“ raspravlja o Božjim atributima. Kako on shvaća Božju jednostavnost?

  1. Bog je sastavljen od materije i forme kao i sva tjelesna bića
  2. Bog je najviši rod kojemu se mogu dodati razlike
  3. Bog je potpuno jednostavan i u njemu se ne razlikuju bit i postojanje Correct answer.
  4. Bog je sastavljen od mnogih božanskih dijelova

Explanation

Toma preuzima aristotelovski pojam jednostavnosti i tvrdi da je Bog čisti akt (actus purus) u kojem su bit i postojanje istovjetni. Zato se o Bogu ne može govoriti kao o sastavljenom biću, nego samo analogijom.