Državna Matura Physics key terms

Vektorska fizikalna veličina koja pokazuje koliko se pomak tijela promijeni u jedinici vremena. Njezin iznos je skalarna brzina, a smjer se podudara sa smjerom gibanja.

Vektorska veličina koja opisuje brzinu promjene brzine tijela u vremenu. Nastaje djelovanjem rezultantne sile i ima smjer promjene brzine, ne nužno smjer gibanja.

Svojstvo tijela da se odupire promjeni stanja gibanja ili mirovanja. Veća masa znači veću inerciju, pa je za istu promjenu brzine potrebna veća sila.

Rezultantna vanjska sila na tijelo jednaka je umnošku mase i akceleracije tijela. Ako je rezultantna sila nula, brzina tijela ostaje nepromijenjena.

Vektorska veličina jednaka umnošku mase i brzine tijela. U izoliranom sustavu ukupna količina gibanja ostaje očuvana tijekom sudara i međudjelovanja.

Veličina koja opisuje zakretni učinak sile oko odabrane osi ili točke. Ovisi o iznosu sile i udaljenosti pravca djelovanja sile od osi.

Veličina koja opisuje otpor tijela prema promjeni kutne brzine pri rotaciji. Ovisi o masi tijela i o raspodjeli te mase u odnosu na os rotacije.

Energija koju tijelo ima zbog gibanja. Za translatorno gibanje jednaka je polovici umnoška mase i kvadrata brzine; pri rotaciji ovisi i o momentu tromosti.

Rezultantna sila usmjerena prema središtu kružne putanje koja tijelu omogućuje kružno gibanje. Nije nova vrsta sile; djeluje je napetost, gravitacija ili neka druga sila.

Energija koja se prenosi između sustava zbog razlike temperature. Toplina nije stanje sustava nego proces; označava se Q i mjeri u džulima.

Ukupna kinetička i potencijalna energija čestica unutar sustava, promatrana u središtu mase sustava. Ovisi o temperaturi, stanju i sastavu, a ne o makroskopskom gibanju posude.

Promjena unutarnje energije zatvorenog sustava jednaka je dovedenoj toplini umanjenoj za rad koji sustav izvrši. Izražava očuvanje energije u toplinskim procesima.

Mjera raspodjele energije i nereda u sustavu; za reverzibilne procese promjena je jednaka dovedenoj toplini podijeljenoj s temperaturom. U izoliranom sustavu entropija ne može pasti.

Promjena stanja sustava tijekom koje nema izmjene topline s okolinom. Može biti reverzibilan, poput vrlo spore izolirane promjene, ili nepovratan, poput brze ekspanzije.

Toplina potrebna da se jedinica mase tvari zagrije za jedan kelvin. Oznaka je c, mjerna jedinica J/(kg·K), a vrijednost ovisi o tvari i procesu.

Toplina koju tvar apsorbira ili preda tijekom promjene agregatnog stanja pri stalnoj temperaturi. Ne mijenja temperaturu, nego raspored i energiju veza među česticama.

Temeljno svojstvo tvari koje uzrokuje električnu silu. Dolazi u pozitivnom i negativnom obliku, kvantiziran je elementarnim nabojem i ukupno se očuvava u izoliranom sustavu.

Sila između dvaju točkastih naboja razmjerna je umnošku njihovih naboja, a obrnuto razmjerna kvadratu njihove udaljenosti. Privlačna je za suprotne, a odbojna za istovjetne naboje.

Vektorsko polje koje opisuje silu na jedinični pozitivni probni naboj u nekoj točki prostora. Mjeri se u N/C ili V/m, a silnice pokazuju njegov smjer.

Skalarna veličina jednaka električnoj potencijalnoj energiji po jedinici naboja u nekoj točki. Razlika potencijala između dviju točaka pokazuje napon i mjeri se u voltima.

Sposobnost vodiča ili kondenzatora da pohrani naboj pri zadanom naponu. Jednak je omjeru naboja i napona, Q/U, a mjeri se u faradima.

Za metalni vodič pri stalnoj temperaturi jakost struje razmjerna je naponu, a obrnuto razmjerna otporu. Izražava se relacijom I = U/R.

Mjera opiranja vodiča prolasku električne struje. Ovisi o materijalu, duljini i presjeku vodiča te temperaturi; mjeri se u omima.

Pravila za rješavanje strujnih krugova: u čvoru je zbroj struja koje ulaze jednak zbroju struja koje izlaze, a po zatvorenoj petlji zbroj napona je nula.

Sila na električni naboj koji se giba u električnom i magnetskom polju. Magnetski dio okomit je na brzinu i magnetsko polje, pa ne mijenja iznos brzine, samo smjer.

Inducirani napon u zatvorenoj petlji razmjeran je brzini promjene magnetskog toka kroz petlju. Predznak promjene određuje Lenzovo pravilo.

Titranje kod kojeg je povratna sila razmjerna pomaku od ravnotežnog položaja i usmjerena prema njemu. Gibanje se opisuje sinusnom ili kosinusnom funkcijom vremena.

Vrijeme trajanja jednog punog ciklusa titranja ili vala. Oznaka je T, mjerna jedinica sekunda, a recipročna vrijednost perioda je frekvencija.

Broj punih ciklusa titranja ili vala u jednoj sekundi. Oznaka je f ili ν, mjerna jedinica herc, a povezana je s periodom relacijom f = 1/T.

Najmanja udaljenost između dviju točaka vala koje titraju u istoj fazi. Oznaka je λ, a za putujući val vrijedi λ = v/f, gdje je v brzina vala.

Preklapanje dvaju ili više valova pri kojem se njihove amplitude zbrajaju. Dolazi do pojačanja ili oslabljenja ovisno o razlici faza valova u promatranoj točki.

Skretanje i širenje valova oko prepreke ili nakon prolaska kroz otvor. Izraženija je kada je veličina prepreke ili otvora usporediva s valnom duljinom vala.

Bezdimenzijska veličina koja opisuje koliko je brzina svjetlosti u vakuumu veća od brzine svjetlosti u sredstvu. Označava se n, a za vakuum iznosi približno jedan.

Udaljenost od središta leće ili zrcala do žarišta u kojem se sijeku paralelne zrake nakon loma ili refleksije. Oznaka je f, a mjeri se u metrima.

Izbacivanje elektrona s površine materijala kada na njega padne svjetlost dovoljno visoke frekvencije. Energija izbačenog elektrona ovisi o frekvenciji svjetlosti, ne o jakosti.

Kvant elektromagnetskog zračenja s energijom E = hf, gdje je h Planckova konstanta, a f frekvencija. Foton nema masu mirovanja i giba se brzinom svjetlosti u vakuumu.

Najmanja energija potrebna da se elektron oslobodi s površine metala. Oznaka je W ili Φ; kod fotoelektričnog efekta jednaka je razlici energije fotona i maksimalne kinetičke energije elektrona.

Valna duljina pridružena čestici u kvantnoj mehanici, jednaka omjeru Planckove konstante i količine gibanja čestice. Opaža se kod elektrona i drugih malih čestica.

Vrijeme u kojem se raspadne polovica početnog broja jezgri radioaktivnog uzorka. Oznaka je T½; nakon svakog poluraspada preostaje polovica prethodnog broja jezgri.