I85PREP
⌘ K
Državna Matura Music study materials
Državna Matura Music study resources

Državna Matura Music practice questions

One question at a time. Build your Državna Matura Music understanding.

First 50 of 200 questions. Each one lists the choices, the correct answer, and an explanation. The checker at the top of this page saves progress in this browser when it is available.

Continue in the practice tool above to load more questions, 50 at a time.

Question 1Glazbena teorija i notacija (music theory and notation)

Koji se interval dobije zbrajanjem velike terce i male terce naviše od istog tona?

  1. mala seksta
  2. čista kvarta
  3. velika seksta
  4. čista kvinta Correct answer.

Explanation

Velika terca obuhvaća četiri polustepa, a mala terca tri polustupa, pa zbroj iznosi sedam polustupova. Sedam polustupova odgovara čistoj kvinti, npr. od C preko E do G. Zato je rezultat čista kvinta, a ne seksta ni kvarta.

Question 2Glazbena teorija i notacija (music theory and notation)

U tonalitetu G-dura koji je predznak nužan, a koji se javlja kao slučajni predznak u harmonijskom molu?

  1. cis je nužan u G-duru, a gis se javlja u e-molu
  2. bis je nužan u G-duru, a fis se javlja u e-molu
  3. fis je nužan u G-duru, a dis se javlja u e-molu
  4. fis je nužan u G-duru, a eis se javlja u e-molu Correct answer.

Explanation

G-dur ima jedan povisilicu, fis, jer je to prvi tonalitet u krugu kvinti nakon C-dura. Njegov paralelni e-mol ima isti predznak fis, ali u harmonijskom molu povisuje se sedmi stupanj, pa se pojavljuje eis. Tako fis pripada predznacima, a eis je slučajni predznak.

Question 3Glazbena teorija i notacija (music theory and notation)

Kako se u notnom pismu označava punktirana četvrtinka u taktu 4/4?

  1. nota s točkom s desne strane, koja traje tri osminke Correct answer.
  2. nota s točkom s lijeve strane, koja traje dvije osminke
  3. nota bez točke, koja traje jednu osminku
  4. nota s dvije točke, koja traje četiri osminke

Explanation

Točka s desne strane note produljuje njezino trajanje za polovicu osnovne vrijednosti. Četvrtinka traje dvije osminke, pa punktirana četvrtinka traje tri osminke. U taktu 4/4 takva nota zauzima tri od četiri četvrtinke.

Question 4Glazbena teorija i notacija (music theory and notation)

Koji je ispravan raspored stupnjeva u prirodnom durskom nizu?

  1. I, II, III, IV, V, VI, VII s povisenim IV
  2. I, II, III, IV, V, VI, VII s povisenim VII
  3. I, II, III, IV, V, VI, VII Correct answer.
  4. I, II, III, IV, V, VI, VII s povisenim III i VII

Explanation

Prirodni durski niz sadrži sve stupnjeve bez dodatnih povisilica ili snizilica, a predznaci su već sadržani u samom tonalitetu. Polustepeni se nalaze između III i IV te VII i I stupnja. Zato se prirodni dur zapisuje jednostavno kao I do VII.

Question 5Glazbena teorija i notacija (music theory and notation)

U taktu 6/8 koliko osminki sadrži jedna taktna jedinica ako se takt broji kao dvije točkaste četvrtinke?

  1. šest osminki
  2. tri osminke Correct answer.
  3. četiri osminke
  4. dvije osminke

Explanation

U taktu 6/8 taktna jedinica je točkasta četvrtinka, koja traje tri osminke. Takt se sastoji od dvije takve jedinice, ukupno šest osminki. Zato jedna jedinica obuhvaća tri osminke.

Question 6Glazbena teorija i notacija (music theory and notation)

Koji je karakterističan interval između I i V stupnja u durskom tonalitetu?

  1. čista kvarta
  2. velika sekunda
  3. čista kvinta Correct answer.
  4. mala seksta

Explanation

Razmak od prvog do petog stupnja u duru iznosi sedam polustupova, što je čista kvinta. Taj interval nosi glavnu harmonijsku funkciju dominante. Zato je između I i V stupnja čista kvinta.

Question 7Glazbena teorija i notacija (music theory and notation)

Koji se akord dobije slaganjem terci na V stupnju durskog tonaliteta?

  1. smanjeni trozvuk s malom tercom i smanjenom kvintom
  2. molski trozvuk s velikom tercom i čistom kvintom
  3. povećani trozvuk s velikom tercom i povećanom kvintom
  4. durski trozvuk s malom tercom i čistom kvintom Correct answer.

Explanation

Na V stupnju durskog tonaliteta terce se slažu tako da donji interval bude velika terca, a gornji mala terca. Rezultat je durski trozvuk s čistom kvintom, poznat kao dominanta. Zato je to durski trozvuk.

Question 8Glazbena teorija i notacija (music theory and notation)

Kako se u notaciji označava enharmonijska zamjena tona fis?

  1. as
  2. eis
  3. ges Correct answer.
  4. cis

Explanation

Enharmonijski tonovi zvuče jednako, ali se različito zapisuju i imaju različitu funkciju u tonalitetu. Ton fis snižen za polustup je ges, pa su fis i ges enharmonijski par. Zato je ispravna zamjena ges.

Question 9Glazbena teorija i notacija (music theory and notation)

U kojem se tonalitetu javlja harmonijski mol s povisenim VII stupnjem, a koji je paralelni dur?

  1. h-mol s povisenim ais, paralelni D-dur
  2. d-mol s povisenim cis, paralelni F-dur
  3. e-mol s povisenim dis, paralelni G-dur
  4. a-mol s povisenim gis, paralelni C-dur Correct answer.

Explanation

Harmonijski mol povisuje sedmi stupanj kako bi se dobio vodeći ton i mogućnost dominante. U a-molu sedmi je stupanj g, koji se povisuje u gis. Paralelni dur a-mola je C-dur jer dijele iste predznake.

Question 10Glazbena teorija i notacija (music theory and notation)

Koji je ispravan redoslijed predznaka kod snižavanja u tonalitetima s više snizilica?

  1. b, es, as, des, ges, ces, fes Correct answer.
  2. fes, ces, ges, des, as, es, b
  3. b, as, es, des, ges, ces, fes
  4. b, es, as, des, ges, fes, ces

Explanation

Redoslijed snizilica određen je krugom kvinti i uvijek je isti: b, es, as, des, ges, ces, fes. Taj se redoslijed ne mijenja bez obzira na to koliko snizilica tonalitet ima. Zato je ispravan niz b, es, as, des, ges, ces, fes.

Question 11Glazbena teorija i notacija (music theory and notation)

Koja oznaka najtočnije opisuje takt 3/2 u notnom pismu?

  1. Dvije taktne jedinice, svaka traje jednu četvrtinku s točkom
  2. Tri taktne jedinice, svaka traje jednu polovinku Correct answer.
  3. Tri taktne jedinice, svaka traje jednu četvrtinku
  4. Dvije taktne jedinice, svaka traje jednu točkastu polovinku

Explanation

Gornji broj u taktnoj oznaci govori koliko taktnih jedinica ima takt, a donji koja im notna vrijednost odgovara. Kod 3/2 to su tri jedinice, a svaka je polovinka, pa takt sadrži tri polovinke.

Question 12Glazbena teorija i notacija (music theory and notation)

Koji je ispravan redoslijed stupnjeva u prirodnom molskom nizu?

  1. 1, 2, 3, 4, 5, 6, 7 s polustepenicima između 3–4 i 7–8 Correct answer.
  2. 1, 2, 3, 4, 5, 6, 7 s polustepenicima između 1–2 i 4–5
  3. 1, 2, 3, 4, 5, 6, 7 s polustepenicima između 2–3 i 5–6
  4. 1, 2, 3, 4, 5, 6, 7 s polustepenicima između 4–5 i 6–7

Explanation

Prirodni molski niz ima polustepen između 3. i 4. stupnja te između 7. i 8. stupnja, a ostali su odnosi cijeli stepeni. Zato se molski niz od durskog razlikuje položajem tih dvaju polustepena.

Question 13Glazbena teorija i notacija (music theory and notation)

Koliko traje punktirana osminka u taktu 4/4 ako se broji u odnosu na četvrtinku?

  1. Tri osminke, odnosno tri četvrtine četvrtinke Correct answer.
  2. Dvije osminke, odnosno jedna četvrtinka
  3. Tri četvrtinke
  4. Jednu i pol četvrtinku

Explanation

Točka produžuje notnu vrijednost za polovicu njezina trajanja, pa punktirana osminka traje osaminku i još polovicu osminke. Ukupno je to tri osminke, što iznosi tri četvrtine trajanja četvrtinke.

Question 14Glazbena teorija i notacija (music theory and notation)

Koji se interval dobije ako se od tona c naviše slože mala terca i zatim još mala terca?

  1. Smanjena terca
  2. Mala septima
  3. Um anjena kvinta Correct answer.
  4. Mala seksta

Explanation

Od tona c mala terca vodi na es, a još jedna mala terca vodi na ges. Razmak od c do ges je smanjena kvinta, interval karakterističan za smanjeni trozvuk.

Question 15Glazbena teorija i notacija (music theory and notation)

U tonalitetu Es-dura koji se akord nalazi na II stupnju i koja mu je funkcija?

  1. F-dur, subdominantna funkcija
  2. F-mol, subdominantna funkcija Correct answer.
  3. G-mol, dominantna funkcija
  4. As-dur, tonična funkcija

Explanation

U Es-duru ljestvica je es, f, g, as, b, c, d, pa je II stupanj ton f. Trozvuk na II stupnju u duru je molski, pa je to F-mol sa subdominantnom funkcijom.

Question 16Glazbena teorija i notacija (music theory and notation)

Koji se akord dobije slaganjem terci na VII stupnju prirodnog durskog tonaliteta?

  1. Smanjeni trozvuk Correct answer.
  2. Durski trozvuk
  3. Povećani trozvuk
  4. Molski trozvuk

Explanation

Na VII stupnju prirodnog dura terce su mala i mala, pa nastaje smanjeni trozvuk. Primjerice u C-duru na tonu h dobiju se h, d i f, što je smanjeni trozvuk.

Question 17Glazbena teorija i notacija (music theory and notation)

Kako se u notaciji označava sniženje tona e za cijeli stepen?

  1. Es
  2. Eis
  3. Eis-es
  4. Eses Correct answer.

Explanation

Snizilica snižava ton za polustepen, a dvostruka snizilica za cijeli stepen. Zato se sniženje tona e za cijeli stepen označava kao eses.

Question 18Glazbena teorija i notacija (music theory and notation)

U kojem tonalitetu harmonijski mol ima povišeni VII stupanj koji je enharmonijski jednak tonu iz paralelnog dura?

  1. E-mol, gdje je povišeni VII stupanj dis
  2. A-mol, gdje je povišeni VII stupanj gis Correct answer.
  3. H-mol, gdje je povišeni VII stupanj ais
  4. D-mol, gdje je povišeni VII stupanj cis

Explanation

U A-molu VII stupanj je g, a u harmonijskom molu povisuje se na gis. Taj je ton istovjetan vodećem tonu paralelnog A-dura, gdje je gis VII stupanj.

Question 19Glazbena teorija i notacija (music theory and notation)

Koji je ispravan redoslijed snizilica pri snižavanju u tonalitetima s više snizilica?

  1. B, es, as, des, ges, fes, ces
  2. B, es, as, des, ges, ces, fes Correct answer.
  3. F, c, g, d, a, e, h
  4. H, e, a, d, g, c, f

Explanation

Redoslijed snizilica slijedi krug kvinti u smjeru snižavanja: b, es, as, des, ges, ces, fes. Taj se redoslijed uvijek zadržava pri zapisu predznaka u tonalitetima sa snizilicama.

Question 20Glazbena teorija i notacija (music theory and notation)

U taktu 6/8 koji se broji kao dvije točkaste četvrtinke, koliko osminki sadrži jedna taktna jedinica?

  1. Tri osminke Correct answer.
  2. Šest osminki
  3. Četiri osminke
  4. Dvije osminke

Explanation

Takt 6/8 ima šest osminki ukupno, a broji se kao dvije jednake jedinice. Svaka jedinica zato sadrži tri osminke, što odgovara točkastoj četvrtinki.

Question 21Glazbena teorija i notacija (music theory and notation)

Koji se interval dobije kada se od tona d naviše slože velika terca i zatim još mala terca?

  1. čista kvinta
  2. mala septima
  3. čista oktava
  4. velika seksta Correct answer.

Explanation

Od tona d naviše velika terca daje fis, a mala terca od fis daje a. Razmak od d do a obuhvaća pet cijelih i jedan polustepen, što je velika seksta. Zbroj velike i male terce uvijek daje veliku sekstu.

Question 22Glazbena teorija i notacija (music theory and notation)

Koja je oznaka za predznak koji snižava ton za dva polustepena u notnom pismu?

  1. razrješnica
  2. dvostruka snizilica Correct answer.
  3. dvostruka povisilica
  4. povisilica

Explanation

Dvostruka snizilica (bb) snižava ton za dva polustepena, dakle za cijeli stepen. Povisilica diže ton za polustepen, a dvostruka povisilica za dva. Razrješnica vraća ton u osnovni oblik.

Question 23Glazbena teorija i notacija (music theory and notation)

U taktu 3/4 koji se broji kao tri četvrtinke, koliko osminki sadrži jedna taktna jedinica?

  1. četiri
  2. dvije Correct answer.
  3. jednu
  4. tri

Explanation

Jedna četvrtinka sadrži dvije osminke, pa svaka taktna jedinica u 3/4 obuhvaća dvije osminke. Takt 3/4 ima tri taktne jedinice i ukupno šest osminki.

Question 24Glazbena teorija i notacija (music theory and notation)

Koji je karakteristični interval između VI i VII stupnja u harmonijskom molu?

  1. čista kvarta
  2. velika terca
  3. mala sekunda
  4. povećana sekunda Correct answer.

Explanation

U harmonijskom molu VII stupanj se povisuje, pa se između sniženog VI i povišenog VII stupnja javlja povećana sekunda. Taj interval daje harmonijskom molu prepoznatljiv orijentalni zvuk.

Question 25Glazbena teorija i notacija (music theory and notation)

Koji se akord dobije slaganjem terci na II stupnju durskog tonaliteta?

  1. durski kvintakord
  2. molski kvintakord Correct answer.
  3. povećani kvintakord
  4. smanjeni kvintakord

Explanation

Na II stupnju durskog tonaliteta slaže se molski kvintakord jer su prva terca mala, a druga velika. Primjerice u C-duru na stupnju d nalazi se akord d-f-a. Taj akord ima subdominantnu funkciju.

Question 26Glazbena teorija i notacija (music theory and notation)

Koja je enharmonijska zamjena tona gis?

  1. ais
  2. his
  3. ges
  4. as Correct answer.

Explanation

Ton gis i ton as zvuče jednako na temperiranom instrumentu, ali se pišu različito. Enharmonijska zamjena znači isti zvuk s drugim imenom i predznakom.

Question 27Glazbena teorija i notacija (music theory and notation)

U tonalitetu A-dura koji se akord nalazi na V stupnju i koja mu je funkcija?

  1. D-dur, subdominantna funkcija
  2. E-dur, dominantna funkcija Correct answer.
  3. cis-mol, medijantna funkcija
  4. e-mol, tonična funkcija

Explanation

Peti stupanj A-dura je ton e, a na njemu se u duru slaže durski kvintakord e-gis-h. Akord na V stupnju ima dominantnu funkciju i teži razrješenju u toniku.

Question 28Glazbena teorija i notacija (music theory and notation)

Kako se u notaciji označava sniženje tona a za cijeli stepen?

  1. as
  2. a s razrješnicom
  3. ais
  4. heses Correct answer.

Explanation

Sniženje za cijeli stepen označava se dvostrukom snizilicom, pa se ton a snižava u heses. Dvostruka snizilica mijenja visinu tona za dva polustepena.

Question 29Glazbena teorija i notacija (music theory and notation)

U taktu 7/8 koji se broji kao 2+2+3 osminke, koliko osminki sadrži treća taktna jedinica?

  1. tri Correct answer.
  2. dvije
  3. pet
  4. četiri

Explanation

Oznaka 2+2+3 znači da se takt dijeli na tri nejednake jedinice: prve dvije imaju po dvije osminke, a treća tri. Treća taktna jedinica zato sadrži tri osminke i često nosi naglasak na početku.

Question 30Glazbena teorija i notacija (music theory and notation)

Koji se interval dobije kada se od tona f naviše slože velika terca i zatim još velika terca?

  1. velika septima Correct answer.
  2. čista oktava
  3. mala septima
  4. velika seksta

Explanation

Velika terca od f vodi na a, a još jedna velika terca od a vodi na cis. Razmak od f do cis obuhvaća jedanaest polustepena, što odgovara velikoj septimi. Zbroj dviju velikih terci dakle daje veliku septimu, a ne oktavu.

Question 31Glazbena teorija i notacija (music theory and notation)

Kako se u notnom pismu označava povratak tona na osnovni, nepromijenjeni oblik nakon prethodnog sniženja?

  1. predznakom razrješenja Correct answer.
  2. dvostrukim snizilicom
  3. predznakom ponavljanja
  4. dvostrukom povisilicom

Explanation

Predznak razrješenja (natural) poništava prethodno sniženje ili povišenje i vraća ton u osnovni oblik. Dvostruki predznaci mijenjaju visinu za dva polustepena i ne vraćaju ton na osnovnu visinu.

Question 32Glazbena teorija i notacija (music theory and notation)

U tonalitetu D-dura koji se akord nalazi na VI stupnju i koja mu je funkcija?

  1. h-moll, subdominantni paralelni akord Correct answer.
  2. g-dur, subdominantni akord
  3. fis-moll, tonični paralelni akord
  4. cis-dim, uvodni akord

Explanation

Ljestvica D-dura ima stupnjeve d, e, fis, g, a, h, cis, pa je šesti stupanj h. Na VI stupnju durskog tonaliteta gradi se molski akord, ovdje h-moll, koji djeluje kao paralela subdominante.

Question 33Glazbena teorija i notacija (music theory and notation)

U taktu 5/8 koji se broji kao 3+2 osminke, koliko osminki sadrži druga taktna jedinica?

  1. pet
  2. četiri
  3. dvije Correct answer.
  4. tri

Explanation

Oznaka 3+2 znači da se takt dijeli na prvu jedinicu od tri osminke i drugu od dvije osminke. Druga taktna jedinica zato sadrži dvije osminke, što se često izvodi kao jedna četvrtinka.

Question 34Glazbena teorija i notacija (music theory and notation)

Koji se akord dobije slaganjem terci na III stupnju prirodnog durskog tonaliteta?

  1. povećani akord
  2. durski akord
  3. smanjeni akord
  4. molski akord Correct answer.

Explanation

Na III stupnju prirodnog dura terce se slažu kao mala i velika terca, što daje molski trozvuk. Primjerice u C-duru na stupnju e nastaje akord e-moll.

Question 35Glazbena teorija i notacija (music theory and notation)

Koja je enharmonijska zamjena tona ais?

  1. gis
  2. b Correct answer.
  3. cis
  4. hes

Explanation

Enharmonijski jednaki tonovi zvuče isto na temperiranom instrumentu, ali se različito pišu. Ton ais odgovara tonu b, jer se oba nalaze na istom polustepenu između a i h.

Question 36Glazbena teorija i notacija (music theory and notation)

U tonalitetu E-dura koji se akord nalazi na V stupnju i koja mu je funkcija?

  1. A-dur, subdominanta
  2. Gis-moll, paralela tonike
  3. H-dur, dominanta Correct answer.
  4. Fis-moll, supertonika

Explanation

Ljestvica E-dura ima stupnjeve e, fis, gis, a, h, cis, dis, pa je peti stupanj h. Na V stupnju dura gradi se durski trozvuk, ovdje H-dur, koji ima dominantnu funkciju.

Question 37Glazbena teorija i notacija (music theory and notation)

Koji je ispravan redoslijed povisilica u tonalitetima s više povisilica?

  1. fis, cis, gis, dis, ais, eis, his Correct answer.
  2. cis, fis, gis, dis, ais, eis, his
  3. fis, cis, dis, gis, ais, eis, his
  4. cis, fis, dis, gis, eis, ais, his

Explanation

Povisilice se u ključu uvijek nižu u stalnom redu: fis, cis, gis, dis, ais, eis, his. Taj redoslijed slijedi kvinte naviše i vrijedi za sve tonalitete s povisilicama.

Question 38Glazbena teorija i notacija (music theory and notation)

Koja ljestvica sadrži tonove e, fis, g, a, h, c, dis, e?

  1. e melodijski mol uzlazno
  2. G-dur
  3. e harmonijski mol Correct answer.
  4. e prirodni mol

Explanation

Harmonijski mol podiže sedmi stupanj za polustepen u odnosu na prirodni mol, pa u e-molu ton d postaje dis. Time se dobiva niz e, fis, g, a, h, c, dis, e, a razmak između šestog i sedmog stupnja iznosi čistu veliku sekundu (c–dis).

Question 39Glazbena teorija i notacija (music theory and notation)

U tonalitetu g-mola koji akord nastaje slaganjem terci na IV stupnju harmonijskog mola i koja mu je funkcija?

  1. c–es–ges, subdominanta
  2. c–es–g, subdominanta Correct answer.
  3. c–e–g, subdominanta
  4. c–es–g, dominanta

Explanation

Četvrti stupanj g-mola je ton c, a u harmonijskom molu sedmi je stupanj povišen (fis), dok ostali stupnjevi ostaju kao u prirodnom molu. Slaganjem terci na c dobivamo c–es–g, dakle durski akord na IV stupnju koji ima subdominantnu funkciju.

Question 40Glazbena teorija i notacija (music theory and notation)

U notnom tekstu u 4/4 taktu nalazi se sinkopa nastala vezom preko taktne crte: nota na zadnjoj dobi takta vezana je s notom na prvoj dobi sljedećeg takta. Kako se takav ritam ispravno broji i gdje je naglasak?

  1. Naglasak ostaje na prvoj dobi drugog takta, a vezana nota se ne ponovno udara.
  2. Naglasak se gubi u cijelom prijelazu jer vezana nota briše metar.
  3. Naglasak se prenosi na zadnju dobu prvog takta, a nota na prvoj dobi drugog takta se ne udara. Correct answer.
  4. Naglasak se udvostručuje na obje strane taktne crte jer se obje note udaraju.

Explanation

Sinkopa nastaje kada se naglasak metrički jake dobe prenese na slabu dobu, ovdje na četvrtu dobu prvog takta. Veza preko taktne crte znači da se ton produžuje, pa se nota na prvoj dobi drugog takta ne udara ponovno, nego traje od prethodne dobe.

Question 41Slušanje i analiza glazbe (aural perception and listening analysis)

Slušate skladbu u kojoj bas i kontrabas izvode istu melodijsku liniju, ali kontrabas zvuči točno oktavu niže. Kako se naziva takvo istovremeno izvođenje iste melodije u dvije oktave?

  1. Kontrapunkt u protupokretu
  2. Kanon u kvinti
  3. Oktavno udvajanje Correct answer.
  4. Dvostruki ritam

Explanation

Kada dvije dionice izvode isti melodijski materijal, ali jedna zvuči oktavu više ili niže, riječ je o oktavnom udvajanju (unisono u oktavama). To je čest postupak u orkestralnoj i zborskoj literaturi jer pojačava boju i volumen bez mijenjanja harmonije.

Question 42Slušanje i analiza glazbe (aural perception and listening analysis)

U snimci puhačkog kvinteta klarinet izvodi vodeću melodiju, a ostali instrumenti sviraju pratnju. Koji glazbeni sloj klarinet ostvaruje u toj teksturi?

  1. Ritmički ostinato
  2. Melodijski sloj Correct answer.
  3. Basovski sloj
  4. Harmonijsko punjenje

Explanation

U homofonoj teksturi dionica koja nosi prepoznatljivu, vodeću liniju pripada melodijskom sloju. Ostale dionice tvore pratnju, bilo akordima bilo ritamskim figurama. Prepoznavanje tog sloja na sluh ključno je za analizu teksture.

Question 43Slušanje i analiza glazbe (aural perception and listening analysis)

Snimka počinje tiho, zatim postupno pojačava do vrlo glasnog vrha, a potom se smiruje. Koji izraz najtočnije opisuje tu dinamiku?

  1. Staccato
  2. Crescendo pa decrescendo Correct answer.
  3. Sforzando
  4. Legato

Explanation

Postupno pojačavanje naziva se crescendo, a postupno stišavanje decrescendo. Njihov slijed u jednom luku tipičan je za oblikovanje fraze i gradnju napetosti. Slušno prepoznavanje tog luka osnova je dinamičke analize.

Question 44Slušanje i analiza glazbe (aural perception and listening analysis)

U snimci čujete niz od četiri akorda: prvi zvuči stabilno i zaključeno, drugi i treći stvaraju napetost, a četvrti se vraća stabilnosti. Koji funkcionalni slijed najbolje odgovara tom dojmu u duru?

  1. S – D – T – S
  2. T – D – S – T
  3. T – S – D – T Correct answer.
  4. D – T – S – D

Explanation

Tipični funkcionalni slijed u duru kreće od tonike, preko subdominante i dominante, natrag na toniku. Dominanta nosi najjaču napetost i traži razrješenje u toniku, dok subdominanta priprema taj završetak. Sluhom se taj obrazac prepoznaje kao otvaranje, izgradnja napetosti i smirenje.

Question 45Slušanje i analiza glazbe (aural perception and listening analysis)

Slušate glazbu u kojoj se kroz cijelu skladbu ponavlja kratka ritamska figura u basu, dok se melodija iznad nje stalno mijenja. Kako se naziva ta ponavljana basovska figura?

  1. Ostinato Correct answer.
  2. Kadenca
  3. Kontrapunkt
  4. Tril

Explanation

Ostinato je kratka glazbena figura koja se ustrajno ponavlja, najčešće u basu, dok se ostali slojevi razvijaju. Čest je u baroknoj glazbi, ali i u suvremenim popularnim stilovima. Prepoznaje se po doslovnom ponavljanju istog ritmičko-melodijskog obrasca.

Question 46Slušanje i analiza glazbe (aural perception and listening analysis)

U snimci se ista melodija prvo čuje u gudačima, a zatim je preuzimaju drveni puhači u istoj visini. Što se tom promjenom najviše mijenja?

  1. Instrumentalna boja Correct answer.
  2. Tempo izvedbe
  3. Tonalitet skladbe
  4. Metar skladbe

Explanation

Kada ista melodija prelazi s jedne skupine instrumenata na drugu bez promjene visine, mijenja se prvenstveno boja zvuka, odnosno instrumentacija. Timbar je taj koji slušatelju omogućuje razlikovanje gudača od puhača. Ostali elementi poput tempa i tonaliteta ostaju isti.

Question 47Slušanje i analiza glazbe (aural perception and listening analysis)

Slušate skladbu u trodijelnoj pjesmičkoj formi A – B – A. Što je najvažnije obilježje takve forme na sluh?

  1. Prvi dio se vraća nakon kontrastnog srednjeg dijela Correct answer.
  2. Srednji dio uvijek je u drugom tonalitetu
  3. Svi dijelovi donose potpuno novi melodijski materijal
  4. Skladba završava kratkom kodom bez ponavljanja

Explanation

Trodijelna pjesmička forma A – B – A temelji se na povratku početnog materijala nakon kontrastnog srednjeg dijela. Taj povratak slušatelju daje dojam zaokruženosti i ravnoteže. Kontrast B dijela može biti melodijski, harmonski ili izvođački.

Question 48Slušanje i analiza glazbe (aural perception and listening analysis)

U snimci se dvije melodije kreću istovremeno, pri čemu jedna ide prema gore dok druga silazi. Koji se kontrapunktski postupak time ostvaruje?

  1. Ostinato
  2. Protupokret Correct answer.
  3. Imitacija
  4. Paralelno kretanje

Explanation

Kada se dvije dionice kreću u suprotnim smjerovima, govorimo o protupokretu (contrary motion). Taj postupak pojačava neovisnost linija i čest je u kontrapunktskoj literaturi. Sluhom se prepoznaje po tome što se visine istovremeno razilaze.

Question 49Slušanje i analiza glazbe (aural perception and listening analysis)

Slušate odlomak u kojem se izmjenjuju taktovi s tri dobe i taktovi s dvije dobe, a naglasci se stalno premeštaju. Kako se najtočnije opisuje ta pojava?

  1. Sinkopa
  2. Izvanmetrički akcent
  3. Promjenjivi metar Correct answer.
  4. Rubato

Explanation

Izmjena taktova različitog broja doba tijekom skladbe naziva se promjenjivi metar. Slušatelj to prepoznaje po tome što se osnovna pulsacija grupe zadržava, ali se broj doba u taktu mijenja. Sinkopa je pomak akcenta unutar stalnog metra i zato nije istovjetna pojma.

Question 50Slušanje i analiza glazbe (aural perception and listening analysis)

U snimci klavir izvodi melodiju, a istodobno se u basu čuje ista melodija, ali započeta nekoliko doba kasnije i na istoj visini. Kako se naziva taj postupak?

  1. Pedalni ton
  2. Kanon Correct answer.
  3. Ostinato
  4. Homofonija

Explanation

Kanon nastaje kada jedna dionica preuzme istu melodiju nakon vremenskog pomaka, često na istoj ili drugoj visini. Slušatelj čuje prepoznatljivo „proganjanje“ iste linije kroz dionice. Time se razlikuje od homofonije, u kojoj pratnja nije samostalna melodija.