Zakonodavni okvir i sustav odgoja i obrazovanja
Što se mora znati
Kandidat mora razlikovati razine pravnih akata: Ustav (jamči pravo na obrazovanje i obveznost osnovnog školstva), zakoni (Zakon o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi, Zakon o strukovnom obrazovanju, Zakon o ranom i predškolskom odgoju i obrazovanju), podzakonski akti (pravilnici, pravilnici o provedbi kurikuluma) te školski akti (statut, kućni red, godišnji plan i program rada). Ključni pojmovi su školski kurikulum, godišnji plan i program rada, nacionalni kurikulum, obvezni i izborni predmeti, izvannastavne aktivnosti, sat razrednika, stručni suradnik, školski odbor i ravnatelj te njihove nadležnosti.
Zamke u pitanjima
Najčešća zamka je zamjena osnivača (jedinica lokalne/regionalne samouprave, odnosno Republika Hrvatska za određene škole) s nadležnošću ministarstva. Druga je zamjena školskog kurikuluma (dokument škole koji donosi školski odbor na prijedlog ravnatelja) s godišnjim planom i programom rada (operativni dokument koji donosi ravnatelj). Pitanja često provjeravaju i tko imenuje ravnatelja te razliku između obveznog i fakultativnog sadržaja. Pazite na formulacije „mora” i „može” - upravo one razlikuju zakonsku obvezu od mogućnosti.
Radno pravilo
Kad ne znate točan akt, pitajte se: je li to pitanje prava učenika, ustroja škole ili nastavnog sadržaja? Prava učenika → zakon i pravilnici o pravima; ustroj → zakon o odgoju i obrazovanju i statut; sadržaj → kurikulum i predmetni kurikulum. Primjer: pitanje o broju sati tjelesne i zdravstvene kulture rješava se kroz predmetni kurikulum i pravilnik, ne kroz statut škole.