Raščlamba rečenice: složeni oblik nije složeni predikat
Na satu hrvatskoga jezika učenici raščlanjuju rečenicu iz vlastitoga eseja: »Iako je prodavačica kupcu bila uručila jamstveni list, kupac ga je vratio jer se na njemu nije mogao pročitati datum.« Troje učenika dalo je tri različite analize. Prva: »je bila uručila« jest složeni glagolski predikat jer ima dva dijela. Druga: »se« je povratna čestica uz povratni glagol »pročitati se«. Treća: »jer se na njemu nije mogao pročitati datum« jest mjesna surečenica jer sadrži »na njemu«. Profesorica traži da se svaka tvrdnja provjeri pitanjem i postupkom zamjene, a ne prepoznavanjem oblika. Učenici se pozivaju na udžbenik u kojem se razlikuju prosti i složeni predikat, ali u njemu ne piše kako postupiti s perfektom i pluskvamperfektom, pa ostaje nejasno je li riječ o morfologiji ili o sintaksi.
1. Ocijeni sve tri analize i navedi test kojim se svaka provjerava.
Read the worked answer
Prva analiza - pogrešna. »je bila uručila« pluskvamperfekt je, perifrastični glagolski oblik. Kriterij za složeni predikat nije broj dijelova, nego dva glagola u predikatnoj funkciji: modalni ili fazni glagol + infinitiv (»morala je uručiti«, »počela je uručivati«).
Test: pokušaj zamjene modalom. Ako se rečenica raspada na dvije predikacije, predikat je složeni; ako se mijenja samo glagolski oblik, nije. »je« je enklitika koja nosi lice i broj, a »bila uručila« particip - to je morfologija, ne sintaksa.
Druga analiza - pogrešna. »se« ovdje nije povratna čestica: nema vršitelja koji je istodobno objekt. Riječ je o bezličnoj, refleksivnoj pasivnoj konstrukciji.
Testovi: (a) dodavanje vršitelja u instrumentalu je moguće; (b) transformacija u pasiv s trpnim pridjevom: »datum nije mogao biti pročitan«; (c) glagol »pročitati se« ne postoji kao leksički povratni glagol u ovome značenju.
Treća analiza - pogrešna. Vrsta surečenice ne ovisi o prilogu u njoj, nego o vezniku i značenjskom odnosu. Veznik »jer« uvodi uzročnu surečenicu, a »na njemu« priložna je oznaka mjesta unutar nje.
Test: pitanje »zašto?« daje odgovor cijelom surečenicom; pitanje »gdje?« dalo bi odgovor samo s »na njemu«.
2. Preoblikuj rečenicu u aktiv sačuvavši vremenski odnos. Što se pritom dobiva, a što gubi?
Read the worked answer
Aktiv: »Iako je prodavačica kupcu bila uručila jamstveni list, kupac ga je vratio jer na njemu nije mogao pročitati datum.«
Vremenski odnos ostaje isti: pluskvamperfekt »bila uručila« čuva redoslijed - uručivanje je završeno prije vraćanja. Da se upotrijebi perfekt (»uručila je«), dvije bi radnje stajale u istom vremenskom planu i uzročno-kronološki slijed bio bi slabije izražen.
Što se gubi: bezličnost. Konstrukcija »nije se mogao pročitati« odgovornost za nečitljivost pripisuje općenito, a ne osobi; aktiv eksplicitno kaže da kupac nije mogao pročitati. U administrativnom ili pravnom tekstu ta je bezličnost često namjerna.
Što se dobiva: jasan vršitelj i konkretnija rečenica, što je u esejističkom tekstu gotovo uvijek boljitak. Odluka o aktivu ili pasivu zato nije pitanje »ljepote« nego pitanja kome se u rečenici pripisuje odgovornost.
3. Objasni razliku između »složenog glagolskog oblika« i »složenog predikata« i pokaži kako terminološka zbrka dovodi do pogrešne analize.
Read the worked answer
Složeni glagolski oblici morfološke su kategorije: perfekt (»je uručila«), pluskvamperfekt (»je bila uručila«), futur II (»bude uručila«), kondicional (»bi uručila«). Nastaju od pomoćnog glagola i participa, ali označuju jednu predikaciju.
Složeni predikat sintaktička je kategorija: modalni (moći, morati, htjeti) ili fazni glagol (početi, prestati) + infinitiv, npr. »morala je uručiti«. I tu je jedna predikacija, ali s dva predikatna glagola.
Kako zbrka dovodi do pogreške. Učenik čuje »dva dijela« i Automatski posegne za etiketom »složeni predikat«, premda je riječ o jednome glagolu u složenome obliku. Posljedica je da kasnije ne razlikuje morfološku analizu (oblici) od sintaktičke (funkcije u rečenici) - a upravo to matura provjerava.
Sigurna formulacija u zadatku: predikat je glagolski i jednostavan, a »je« i »bila« pomoćni su dijelovi glagolskoga oblika. Ako udžbenik rabi drukčiju terminologiju, valja je navesti uz analizu - time se pokazuje razumijevanje, a ne parafraziranje jedne knjige.