Državna Matura Psychology
Državna Matura – Psihologija
More study resources
Cheat sheet
Keep the key ideas within reach.
ExploreKey terms
Get comfortable with the vocabulary.
ExploreStudy plan
Give each week a clear focus.
ExploreCommon mistakes
Understand the traps and how to avoid them.
ExploreCase studies
Put your knowledge to work in context.
ExploreExam-day guide
Prepare for the day ahead.
ExploreAbout this exam
Psihologija na državnoj maturi izborni je predmet za maturante koji žele iskazati znanje o ponašanju i mentalnim procesima, bilo za upis na studije psihologije i srodnih društvenih ili zdravstvenih smjerova, bilo kao dodatni ispit. Ispit provodi Nacionalni centar za vanjsko vrednovanje obrazovanja (NCVVO), a ispituje gradivo gimnazijskog i strukovnog kurikula psihologije: povijest i pristupe, metodologiju istraživanja, biološke osnove, osjete i percepciju, učenje i pamćenje, mišljenje i inteligenciju, motivaciju i emocije, ličnost, razvoj, socijalnu psihologiju te mentalno zdravlje. Zadatci traže i prepoznavanje pojmova i njihovu primjenu na kratke scenarije, pa puko nabrajanje definicija nije dovoljno.
Priprema se najbolje planira prema objavljenom katalogu ispitnih sadržaja: prvo pročitajte ishode po područjima, zatim gradivo obnavljajte u ciklusima i svaku cjelinu provjerite zadatcima otvorenog tipa. Vodite bilježnicu pojmova s vlastitim primjerima, jer se time najlakše uvježbava prijenos znanja na novi kontekst. Ispit je zahtjevan po širini, ali predvidiv po strukturi; vrijeme i način prijave provjerite na stranicama NCVVO-a jer se administrativni detalji mijenjaju. Ovaj je pregled neovisan i nije povezan s NCVVO-om ni s izdavačima udžbenika.
What you'll study
About Državna Matura Psychology preparation
Koji je format ispita iz psihologije?
Ispit kombinira zadatke višestrukog izbora, kratke odgovore i proširene odgovore u kojima se traži obrazloženje ili primjena pojma na scenarij. Točan broj zadataka, njihov raspored i udjele tipova zadataka objavljuje NCVVO u aktualnom katalogu ispita; provjerite taj dokument prije planiranja pripreme.
Koliko ispit traje i koliki je prag prolaza?
Trajanje ispita i prag prolaza nisu stalni podatci i objavljuju se za svaku ispitnu godinu. Provjerite ih u katalogu i obavijestima NCVVO-a. Nemojte se oslanjati na brojke iz starijih vodiča ni na procjene s foruma, jer se administrativni uvjeti mogu promijeniti.
Mogu li ponovno pristupiti ispitu?
Pravila o ponovnom pristupanju, broju pokušaja i roku valjanosti rezultata određuje NCVVO i objavljuje ih u pravilniku o polaganju državne mature. Provjerite važeće uvjete za svoju generaciju na službenim stranicama prije prijave, osobito ako vam je rezultat potreban za upis u tekućoj godini.
Je li ispit težak?
Težina je najveća zbog širine gradiva, a ne zbog trikova. Većina zadataka provjerava razumijevanje i primjenu, pa prolaze kandidati koji pojmove znaju prepoznati u novom primjeru. Najčešće se gubi na nejasnim kratkim odgovorima i na brzopletom čitanju scenarija, a ne na nepoznatom gradivu.
Kojim redoslijedom učiti?
Krenite od metodologije i bioloških osnova jer daju okvir za sve ostalo, zatim obradite osjete, učenje i pamćenje, mišljenje i inteligenciju, motivaciju i emocije, ličnost, razvoj, socijalnu psihologiju i mentalno zdravlje. Nakon svake cjeline riješite nekoliko zadataka otvorenog tipa i zapišite pojmove koje niste znali objasniti.
Kako vježbati zadatke otvorenog tipa?
Odgovarajte u cijelim rečenicama: imenujte pojam, objasnite ga i povežite s konkretnim dijelom scenarija. Nakon pisanja usporedite odgovor s ishodima učenja iz kataloga i provjerite sadrži li sve tražene elemente. Kratki odgovori bez obrazloženja često donose manje bodova od potpunih, iako su sadržajno točni.
Treba li mi udžbenik ili je dovoljan katalog?
Katalog ispitnih sadržaja određuje što se ispituje i nužan je, ali sam ne objašnjava pojmove. Udžbenik ili provjereni pregled gradiva potreban je za razumijevanje, a katalog koristite kao kontrolnu listu ishoda. Bilo koji udžbenik odobren za nastavu psihologije pokriva gradivo; važnija je sustavna obrada nego naslov.
Koje su najčešće pogreške pri polaganju?
Kandidati miješaju slične pojmove, primjerice negativno potkrepljenje i kaznu ili osjet i percepciju, te odgovaraju općenito kad se traži primjena na scenarij. Drugi čest problem je neravnomjerno učenje: temeljito nauče prve cjeline, a razvojnu i socijalnu psihologiju ostave za kraj. Rasporedite ponavljanje po svim područjima.
Kako provjeriti vlastitu spremnost?
Napravite probni ispit u jednom dahu, bez bilježaka, i ocijenite se prema kriterijima iz kataloga. Zatim analizirajte pogreške po područjima i vratite se samo slabijima. Ponovite probni ispit nakon dva do tri tjedna; stabilan napredak u svim cjelinama bolji je pokazatelj spremnosti od jednog dobrog rezultata.