Državna Matura Psychology study plan
Državna Matura Psychology · Give each week a clear focus.
8 weeks · About 6 hours per week
Uvod u psihologiju i povijest psihologije & Metodologija psiholoških istraživanja
Razlikovati glavne psihološke škole (strukturalizam, funkcionalizam, biheviorizam, geštaltizam, psihoanaliza, humanistička i kognitivna psihologija) i za svaku navesti barem jednog predstavnika i ključnu tvrdnju.
Objasniti razliku između nezavisne i zavisne varijable te kontrolne i eksperimentalne skupine na vlastitom primjeru istraživanja koji sam osmislio.
Prepoznati i ispraviti najčešće metodološke pogreške: pristranost uzorka, efekt očekivanja istraživača, korelacija bez kauzalnosti i placebo efekt.
Izračunati aritmetičku sredinu, medijan, mod, raspon i standardnu devijaciju za mali skup podataka i protumačiti što svaka mjera govori.
Razlikovati deskriptivnu od inferencijalne statistike te objasniti što znači da je rezultat statistički značajan na razini p < 0,05.
Your checkpoint
Jednostranični sažetak (oko 400 riječi) s tablicom psiholoških škola i vlastitim nacrtom istraživanja u kojem su jasno označene varijable, skupine i odabrana statistička mjera.
Metodologija psiholoških istraživanja
Usporediti eksperiment, korelacijsko istraživanje, promatranje, anketu, studiju slučaja i intervju prema stupnju kontrole i vrsti zaključka koji dopuštaju.
Objasniti etička načela psiholoških istraživanja (informirani pristanak, povjerljivost, zaštita sudionika, pravo na odustajanje) i primijeniti ih na konkretan scenarij.
Razlikovati valjanost od pouzdanosti te navesti po jedan način ugrožavanja i povećanja svake od njih.
Protumačiti jednostavan grafikon raspodjele rezultata i prepoznati normalnu raspodjelu, pozitivnu i negativnu asimetriju.
Sastaviti kratki upitnik od pet čestica bez sugestivnih pitanja i obrazložiti svaki odabir.
Your checkpoint
Kratki istraživački nacrt (oko 500 riječi) s opisom problema, hipoteze, metode, sudionika, postupka i etičkih mjera, uz priloženi upitnik od pet čestica.
Biološke osnove psihičkog života
Objasniti građu i funkciju neurona te tijek živčanog impulsa, uključujući ulogu aksona, dendrita, mijelinske ovojnice i sinapse.
Razlikovati djelovanje neurotransmitera i hormona te navesti primjer za svaki sustav (npr. dopamin, serotonin, adrenalin, kortizol).
Povezati glavne dijelove mozga (veliki mozak, mali mozak, moždano deblo, limbički sustav) s njihovim funkcijama i posljedicama ozljeda.
Razlikovati simpatički i parasimpatički živčani sustav na primjeru reakcije na stresni događaj.
Objasniti što su EEG, fMRI i CT te koja vrsta podataka se dobiva svakom metodom.
Your checkpoint
Ručno nacrtana shema neurona i mozga s označenim dijelovima i objašnjenjem funkcije svakog dijela te popis od deset pojmova s definicijama u jednoj rečenici.
Osjeti i percepcija & Učenje i pamćenje
Razlikovati osjet od percepcije i objasniti načela organizacije podražaja (figura i pozadina, grupiranje, zatvaranje, blizina).
Objasniti apsolutni i diferencijalni prag osjeta te primijeniti Weberov zakon na svakodnevni primjer.
Razlikovati monokularne i binokularne znakove dubine i navesti po tri primjera za svaku skupinu.
Objasniti klasično uvjetovanje, operantno uvjetovanje i učenje po modelu te za svako navesti primjer iz vlastitog iskustva.
Razlikovati pozitivno i negativno potkrepljenje od kazne i prepoznati te pojmove u opisanom scenariju.
Objasniti krivulju zaboravljanja i razlikovati interferenciju od propadanja traga.
Your checkpoint
Tablica s 15 pojmova iz osjeta, percepcije i učenja, gdje svaki pojam ima definiciju, vlastiti primjer i razlikovanje od najsličnijeg pojma.
Učenje i pamćenje & Mišljenje, inteligencija i jezik
Razlikovati senzoričko, kratkoročno i dugoročno pamćenje prema trajanju, kapacitetu i načinu kodiranja.
Objasniti radnu memoriju i primijeniti strategije organizacije i ponavljanja na gradivo iz drugih kolegija.
Razlikovati eksplicitno od implicitnog pamćenja i prepoznati ulogu hipokampusa i amigdale.
Razlikovati algoritam od heuristike i navesti primjer heuristike dostupnosti i heuristike reprezentativnosti.
Objasniti faze rješavanja problema i prepoznati mentalnu fiksaciju i funkcionalnu fiksiranost u konkretnom zadatku.
Objasniti odnos jezika i mišljenja te navesti lingvističku relativnost kao jedno od objašnjenja.
Your checkpoint
Vlastiti sustav kartica (najmanje 40 kartica) za pamćenje i mišljenje, s vlastitim primjerom na svakoj kartici, i kratki pisani osvrt o tome koje su strategije pamćenja korištene pri izradi.
Mišljenje, inteligencija i jezik & Motivacija i emocije
Objasniti razliku između psihometrijskog, kognitivnog i višestrukog pristupa inteligenciji te navesti predstavnike.
Objasniti pojam inteligencijskog kvocijenta, način izračuna i ograničenja mjerenja inteligencije.
Razlikovati unutarnju od vanjske motivacije i objasniti učinak vanjske nagrade na unutarnju motivaciju.
Usporediti Maslowljevu hijerarhiju potreba s teorijom postignuća i navesti kritike svake.
Razlikovati osnovne emocije od složenih i objasniti ulogu kognitivne procjene u nastanku emocije.
Objasniti James-Langeovu, Cannon-Bardovu i dvofaktorsku teoriju emocija na istom primjeru.
Your checkpoint
Pisani esej od oko 600 riječi koji na jednom konkretnom primjeru (npr. priprema za ispit) povezuje motivaciju i emociju kroz najmanje tri teorije.
Ličnost i individualne razlike & Razvojna psihologija
Usporediti psihoanalitički, bihevioralni, humanistički, kognitivni i dispozicijski pristup ličnosti prema ključnim pretpostavkama i metodama procjene.
Objasniti petofaktorski model ličnosti i za svaku dimenziju navesti jedno ponašanje koje je tipično.
Razlikovati projektivne od objektivnih tehnika procjene ličnosti i navesti primjer za svaku.
Poredati faze kognitivnog, moralnog i psihoseksualnog razvoja i navesti ključno obilježje svake faze.
Objasniti pojam kritičnog razdoblja i primijeniti ga na razvoj jezika i privrženosti.
Razlikovati sigurnu, izbjegavajuću i ambivalentnu privrženost prema ponašanju djeteta.
Your checkpoint
Dvostranična tablica koja uspoređuje pet pristupa ličnosti i tri razvojne teorije prema ključnim pretpostavkama, predstavnicima, metodama i kritikama.
Socijalna psihologija & Psihički poremećaji i mentalno zdravlje
Objasniti konformizam, poslušnost i popuštanje te navesti što povećava, a što smanjuje svaki od njih.
Razlikovati predrasudu, stereotip i diskriminaciju na konkretnom primjeru.
Objasniti društvenu olakšicu, socijalno lijenčenje i grupno mišljenje te prepoznati ih u opisanom scenariju.
Razlikovati anksiozne, depresivne, psihotične i poremećaje ličnosti prema glavnim simptomima, bez postavljanja dijagnoze.
Objasniti što je stigma mentalnog zdravlja i navesti dva načina njezina smanjivanja.
Ponoviti cijelo gradivo rješavanjem vlastitih pitanja i zabilježiti teme s najviše pogrešaka.
Your checkpoint
Simulacijski ispit od 60 pitanja koje sam sastavio iz svih 11 domena, s ključem i kratkim objašnjenjem svakog odgovora, te popis od pet najslabijih tema s planom ponavljanja.
Milestones
Week 2: Bez gledanja u bilješke mogu objasniti razliku između eksperimenta i korelacijskog istraživanja, navesti četiri etička načela i ispravno izračunati sredinu, medijan i mod za zadani niz brojeva.
Week 4: Riješio sam najmanje 30 vlastitih pitanja iz domena 1-5 s najmanje 80% točnosti i mogu na primjeru razlikovati klasično od operantnog uvjetovanja.
Week 6: Mogu bez bilješki usporediti tri teorije emocija na istom primjeru, objasniti petofaktorski model i navesti razliku između algoritma i heuristike.
Week 8: Na simulacijskom ispitu od 60 pitanja postižem najmanje 75% točnosti ukupno i najmanje 60% u svakoj pojedinoj domeni, uz pisani popis preostalih slabih tema.