I85PREP
⌘ K
Državna Matura Sociology study materials
Državna Matura Sociology study resources

Državna Matura Sociology practice questions

One question at a time. Build your Državna Matura Sociology understanding.

First 50 of 200 questions. Each one lists the choices, the correct answer, and an explanation. The checker at the top of this page saves progress in this browser when it is available.

Continue in the practice tool above to load more questions, 50 at a time.

Question 1Sociology as a science: subject matter, methods and research

Koja grana sociologije proučava načine na koje društvene strukture i institucije oblikuju svakodnevno ponašanje pojedinaca?

  1. Demografija
  2. Makrosociologija
  3. Socijalna antropologija
  4. Mikrosociologija Correct answer.

Explanation

Mikrosociologija se usredotočuje na male društvene cjeline, interakcije i svakodnevno ponašanje pojedinaca, primjerice u obitelji ili radnoj skupini. Makrosociologija proučava šire strukture poput društvenih slojeva i institucija, pa se razina analize ključno razlikuje.

Question 2Sociology as a science: subject matter, methods and research

Auguste Comte smatra se utemeljiteljem sociologije najviše zbog toga što je

  1. razvio teoriju društvenih klasa i kapitala
  2. skovao naziv sociologija i zagovarao pozitivističku metodu Correct answer.
  3. proveo prvo veliko anketno istraživanje o siromaštvu
  4. uveo pojam anomije u sociološku teoriju

Explanation

Comte je skovao termin sociologija i zalagao se za pozitivizam, odnosno proučavanje društva metodama sličnim prirodnim znanostima. Time je sociologiji dao ime i programsko usmjerenje prema empirijskom istraživanju.

Question 3Sociology as a science: subject matter, methods and research

Koja je glavna razlika između sociologije i psihologije u proučavanju ljudskog ponašanja?

  1. Sociologija naglašava društvene strukture i kolektivne obrasce, a psihologija pojedinca i unutarnje procese Correct answer.
  2. Sociologija ne koristi empirijske metode, dok psihologija koristi samo eksperimente
  3. Sociologija proučava samo institucije, a psihologija samo emocije
  4. Sociologija se bavi isključivo poviješću, a psihologija isključivo budućnošću

Explanation

Sociologija polazi od društvenih odnosa, struktura i kolektivnih obrazaca, dok psihologija u središte stavlja pojedinca, njegove procese i osobine. Obje discipline koriste empirijske metode, ali im se razina i fokus analize razlikuju.

Question 4Sociology as a science: subject matter, methods and research

Istraživač želi utvrditi postoji li povezanost između razine obrazovanja i visine mjesečnih primanja u uzorku od 800 zaposlenih osoba. Koja je najprikladnija metoda analize?

  1. Korelacijska analiza Correct answer.
  2. Etnografija promatranjem
  3. Fokus-grupni intervju
  4. Analiza sadržaja dokumenata

Explanation

Korelacijska analiza mjeri snagu i smjer povezanosti između dviju varijabli, ovdje obrazovanja i primanja, na temelju brojčanih podataka. Kvalitativne metode poput etnografije ili fokus-grupa ne daju mjeru statističke povezanosti.

Question 5Sociology as a science: subject matter, methods and research

Što u sociološkom istraživanju označava pojam uzorka?

  1. Instrument kojim se prikupljaju podaci
  2. Dio populacije odabran za istraživanje Correct answer.
  3. Ukupnost svih jedinica o kojima se zaključuje
  4. Postupak provjere valjanosti mjernog instrumenta

Explanation

Uzorak je dio populacije koji stvarno ispitujemo i na temelju kojeg zaključujemo o cijeloj populaciji. Populacija je ukupnost jedinica, a instrument je sredstvo prikupljanja podataka.

Question 6Sociology as a science: subject matter, methods and research

Koji je glavni cilj sociološke deskriptivne studije?

  1. Točno opisati obilježja društvene pojave i njezinu rasprostranjenost Correct answer.
  2. Dokazati uzročno-posljedičnu vezu između dviju varijabli
  3. Predvidjeti buduće ponašanje pojedinaca na temelju eksperimenta
  4. Oblikovati javnu politiku i mjeriti njezine učinke

Explanation

Deskriptivna studija opisuje što se događa, koliko je pojava raširena i koja su joj obilježja, bez nužnog utvrđivanja uzročnosti. Utvrđivanje uzročnosti cilj je eksplanatornih studija.

Question 7Sociology as a science: subject matter, methods and research

Koja od navedenih tvrdnji najbolje opisuje sociološku imaginaciju prema C. Wrightu Millsu?

  1. Sposobnost predviđanja rezultata ankete bez provođenja istraživanja
  2. Sposobnost zamjene empirijskih podataka teorijskim pretpostavkama
  3. Sposobnost promatranja društva bez vlastitih predrasuda
  4. Sposobnost povezivanja osobnih problema s javnim pitanjima i društvenim strukturama Correct answer.

Explanation

Mills sociološkom imaginacijom naziva sposobnost da se osobna biografija i povijesni te strukturni kontekst povežu, pa se privatni problemi prepoznaju kao javna pitanja. Time se pojedinačno iskustvo smješta u šire društvene odnose.

Question 8Sociology as a science: subject matter, methods and research

Istraživač slučajno odabire 200 od 5000 studenata za anketu. O kojoj se vrsti uzorkovanja radi?

  1. Kvotno uzorkovanje
  2. Uzorkovanje snježnom grudvom
  3. Namjerno uzorkovanje
  4. Jednostavno slučajno uzorkovanje Correct answer.

Explanation

Kad svaka jedinica populacije ima poznatu i jednaku vjerojatnost da bude odabrana, radi se o jednostavnom slučajnom uzorkovanju. Namjerno i snježno uzorkovanje ne daju svakoj jedinici jednaku šansu.

Question 9Sociology as a science: subject matter, methods and research

Koja je glavna prednost anketnog upitnika u sociološkom istraživanju?

  1. Mogućnost dubinskog razumijevanja pojedinačnih životnih priča
  2. Mogućnost promatranja ponašanja u prirodnom okruženju
  3. Mogućnost utvrđivanja uzročnosti bez ikakvih ograničenja
  4. Mogućnost prikupljanja podataka od velikog broja ispitanika uz relativno niske troškove Correct answer.

Explanation

Anketa omogućuje prikupljanje standardiziranih podataka od mnogo ispitanika uz razmjerno niske troškove i dobru mogućnost generalizacije. Dubinsko razumijevanje i promatranje u prirodnom okruženju tipičniji su za kvalitativne metode.

Question 10Sociology as a science: subject matter, methods and research

Što označava pojam operacionalizacija u sociološkom istraživanju?

  1. Statističko uklanjanje ispitanika s nedostatnim podacima
  2. Nasumično dodjeljivanje ispitanika u pokusnu i kontrolnu skupinu
  3. Postupak pretvaranja apstraktnih pojmova u mjerljive pokazatelje Correct answer.
  4. Provjeru je li uzorak reprezentativan za populaciju

Explanation

Operacionalizacija znači da apstraktne koncepte poput društvenog statusa ili anomije pretvaramo u konkretne, mjerljive pokazatelje ili varijable. Bez toga istraživač ne može pouzdano prikupiti ni usporediti podatke.

Question 11Sociology as a science: subject matter, methods and research

Istraživač provodi intervju s deset dugogodišnjih radnika u tvornici kako bi razumio njihova iskustva otpuštanja. Kojoj vrsti istraživanja ovo najviše pripada?

  1. Longitudinalno istraživanje
  2. Kvalitativno istraživanje Correct answer.
  3. Kvantitativno istraživanje
  4. Eksperimentalno istraživanje

Explanation

Intervjui s malim brojem ispitanika usmjereni na razumijevanje iskustava i značenja tipično su kvalitativno istraživanje. Kvantitativno istraživanje mjeri brojčane varijable na većem uzorku, a eksperiment kontrolira uvjete.

Question 12Sociology as a science: subject matter, methods and research

Koja od navedenih tvrdnji predstavlja valjan mjerni instrument u sociološkom istraživanju?

  1. Instrument koji ispituje najveći mogući uzorak
  2. Instrument koji doista mjeri onaj koncept koji je namijenjen mjeriti Correct answer.
  3. Instrument koji sadrži najviše pitanja
  4. Instrument koji daje iste rezultate pri ponovljenom mjerenju

Explanation

Valjanost znači da instrument mjeri upravo onaj koncept koji istraživač namjerava mjeriti. Ponovljivost istih rezultata odnosi se na pouzdanost, a veličina uzorka i broj pitanja sami po sebi ne jamče valjanost.

Question 13Sociology as a science: subject matter, methods and research

Istraživač želi ispitati kako se osjećaj pripadnosti radničke klase mijenjao kod istih ispitanika tijekom deset godina. Koji je najprikladniji nacrt istraživanja?

  1. Longitudinalni nacrt Correct answer.
  2. Presječni nacrt
  3. Eksperimentalni nacrt
  4. Studija slučaja jedne obitelji

Explanation

Longitudinalni nacrt prati iste ispitanike kroz vrijeme i omogućuje uočavanje promjena unutar pojedinaca. Presječni nacrt promatra populaciju u jednoj vremenskoj točki i ne može pratiti promjene istih osoba.

Question 14Sociology as a science: subject matter, methods and research

Što je etika istraživanja u sociologiji prvenstveno usmjerena zaštititi?

  1. Točnost statističkih izračuna
  2. Dobrobit, dostojanstvo i prava ispitanika Correct answer.
  3. Ugled istraživačke institucije
  4. Interese financijera istraživanja

Explanation

Etička načela poput informiranog pristanka, povjerljivosti i zaštite od štete prvenstveno štite ispitanike i njihova prava. Ostali navedeni interesi mogu biti važni, ali nisu središnji cilj etike istraživanja.

Question 15Sociology as a science: subject matter, methods and research

Koja je glavna razlika između eksperimenta i promatranja sa sudjelovanjem?

  1. Eksperiment je uvijek kvalitativan, a promatranje uvijek kvantitativno
  2. Eksperiment se provodi samo u prirodnom okruženju, a promatranje u laboratoriju
  3. Eksperiment ne uključuje ispitanike, a promatranje uključuje
  4. Eksperiment kontrolira uvjete i manipulira varijablama, dok promatranje bilježi ponašanje u prirodnom okruženju Correct answer.

Explanation

Eksperiment podrazumijeva kontrolu uvjeta i namjernu manipulaciju neovisnom varijablom kako bi se utvrdio učinak. Promatranje sa sudjelovanjem odvija se u prirodnom okruženju i nastoji zabilježiti ponašanje bez umjetne manipulacije.

Question 16Sociology as a science: subject matter, methods and research

Što u sociologiji označava pojam populacija?

  1. Samo ispitanici koji su pristali sudjelovati u istraživanju
  2. Zbroj svih statističkih pogrešaka u uzorku
  3. Ukupnost jedinica na koje se odnosi istraživački zaključak Correct answer.
  4. Skupina stručnjaka koja ocjenjuje valjanost instrumenta

Explanation

Populacija je cjelina svih jedinica o kojima istraživač želi donijeti zaključak, primjerice svi zaposleni u nekoj zemlji. Uzorak je dio te populacije koji se stvarno ispituje.

Question 17Sociology as a science: subject matter, methods and research

Istraživač zaključuje da obrazovanje uzrokuje veće prihode jer je u anketi pronašao snažnu korelaciju između tih dviju varijabli. Koja je glavna metodološka pogreška u tom zaključku?

  1. Korelacija je moguća samo u eksperimentima
  2. Prihodi se ne mogu izraziti brojčano
  3. Iz korelacije se ne može izravno zaključiti o uzročnosti Correct answer.
  4. Anketa ne može mjeriti obrazovanje

Explanation

Korelacija pokazuje da su varijable povezane, ali ne dokazuje da jedna uzrokuje drugu; uzrok može biti treći čimbenik ili smjer može biti obrnut. Za zaključak o uzročnosti potrebna je teorijska i metodološka potpora, često i eksperimentalni ili kvazieksperimentalni nacrt.

Question 18Sociology as a science: subject matter, methods and research

Zašto je u sociološkom istraživanju važna reprezentativnost uzorka?

  1. Omogućuje da se zaključci o uzorku opravdano prenesu na populaciju Correct answer.
  2. Osigurava da su svi podaci prikupljeni u laboratoriju
  3. Jamči da će svaki ispitanik dati istinit odgovor
  4. Uklanja potrebu za operacionalizacijom pojmova

Explanation

Reprezentativan uzorak po sastavu odražava populaciju, pa se nalazi dobiveni na uzorku mogu s određenom pouzdanošću generalizirati. Nereprezentativan uzorak dovodi do pristranosti i pogrešnih zaključaka o cijeloj populaciji.

Question 19Sociology as a science: subject matter, methods and research

Istraživač proučava kako zaposlenici doživljavaju nadzor na poslu. Koristi se promatranjem sa sudjelovanjem i bilješkama, a istodobno prikuplja podatke iz intervjua i internih dokumenata. Kako se naziva takav pristup?

  1. Randomizacija
  2. Triangulacija Correct answer.
  3. Standardizacija
  4. Operacionalizacija

Explanation

Korištenje više metoda i izvora podataka za proučavanje istog fenomena naziva se triangulacija i povećava pouzdanost zaključaka. Randomizacija se odnosi na slučajan odabir ili raspored, operacionalizacija na mjerenje pojmova, a standardizacija na ujednačene postupke.

Question 20Sociology as a science: subject matter, methods and research

Koja tvrdnja najbolje objašnjava zašto je vrijednosna neutralnost u sociološkom istraživanju zahtjevna?

  1. Istraživač bira teme i tumači podatke unutar vlastitog društvenog i vrijednosnog konteksta Correct answer.
  2. Empirijski podaci uvijek su lažni
  3. Sociolozi ne smiju koristiti nikakve teorijske pojmove
  4. Vrijednosti su relevantne samo u prirodnim znanostima

Explanation

Weberov zahtjev za vrijednosnom neutralnošću ne znači da istraživač nema vrijednosti, nego da ih mora kontrolirati u izboru tema i tumačenju. Budući da je istraživač dio društva, potpuna neutralnost teško je ostvariva i traži stalnu samorefleksiju.

Question 21Sociology as a science: subject matter, methods and research

Koji je primjer sekundarne analize podataka u sociologiji?

  1. Promatranje ponašanja kupaca u trgovini
  2. Slanje upitnika novom uzorku studenata
  3. Provođenje novog intervjua s deset ispitanika
  4. Analiza podataka prikupljenih u ranijem nacionalnom istraživanju o siromaštvu Correct answer.

Explanation

Sekundarna analiza koristi podatke koje je netko drugi već prikupio, primjerice arhive nacionalnih istraživanja. Provođenje novih intervjua, promatranja ili anketa predstavlja primarno prikupljanje podataka.

Question 22Sociology as a science: subject matter, methods and research

Istraživač želi ispitati stavove o cijepljenju među roditeljima u tri različite regije. Koja kombinacija metoda najbolje omogućuje usporedbu regija i razumijevanje razloga stavova?

  1. Samo analiza novinskih članaka bez uzorka
  2. Samo promatranje u čekaonicama u jednoj regiji
  3. Eksperiment u kojem se roditeljima nasumično dodjeljuju stavovi
  4. Anketa na reprezentativnom uzorku u svakoj regiji uz dodatne dubinske intervjue Correct answer.

Explanation

Anketa na reprezentativnim uzorcima omogućuje usporedbu stavova među regijama, dok dubinski intervjui objašnjavaju razloge i značenja iza brojčanih nalaza. Kombinacija kvantitativnog i kvalitativnog pristupa daje i širinu i dubinu.

Question 23Sociology as a science: subject matter, methods and research

Koja od navedenih tvrdnji najbolje opisuje predmet proučavanja sociologije kao znanosti?

  1. Sociologija proučava isključivo biološke osnove ljudskog ponašanja.
  2. Sociologija proučava isključivo unutarnje psihičke procese pojedinca.
  3. Sociologija proučava društvene strukture, institucije i obrasce društvenih odnosa. Correct answer.
  4. Sociologija proučava isključivo povijesne događaje bez utjecaja na suvremeno društvo.

Explanation

Sociologija je društvena znanost koja se bavi proučavanjem društva na razini skupina, institucija i struktura, uključujući obrasce društvenih odnosa i njihove promjene. Za razliku od psihologije, ne usredotočuje se prvenstveno na individualne unutarnje procese, a za razliku od biologije, ne polazi od bioloških osnova kao glavnog predmeta. Povijest je važna za sociologiju, ali sociologija proučava suvremene društvene pojave i njihove uzroke.

Question 24Sociology as a science: subject matter, methods and research

Istraživač provodi istraživanje o utjecaju društvenih mreža na političku polarizaciju. Želi ispitati kako se polarizacija mijenja tijekom predizborne kampanje i to na istim ispitanicima u tri vremenske točke. Koja vrsta istraživačkog nacrta najbolje odgovara tom cilju?

  1. Longitudinalno istraživanje Correct answer.
  2. Transverzalno istraživanje
  3. Studija slučaja
  4. Eksperiment s kontrolnom skupinom

Explanation

Longitudinalno istraživanje prati iste ispitanike kroz vrijeme, što omogućuje uočavanje promjena i razvojnih obrazaca, pa je prikladno za praćenje promjena polarizacije tijekom kampanje. Transverzalno istraživanje promatra različite ispitanike u jednoj vremenskoj točki i ne može pratiti promjene kod istih osoba. Eksperiment i studija slučaja imaju druge ciljeve i ne odgovaraju zahtjevu za praćenjem istih ispitanika u tri vremenske točke.

Question 25Society, culture and social interaction

U sociologiji, pojam koji označava ukupnost materijalnih i nematerijalnih tvorevina koje ljudi stvaraju i prenose učenjem naziva se:

  1. instinkt
  2. genetsko naslijeđe
  3. kultura Correct answer.
  4. biološka adaptacija

Explanation

Kultura obuhvaća materijalne tvorevine (alatke, građevine) i nematerijalne elemente (norme, vrijednosti, znanja) koje ljudi usvajaju učenjem i prenose na sljedeće generacije. Za razliku od bioloških osobina, kultura nije naslijeđena genetski.

Question 26Society, culture and social interaction

Koja od navedenih tvrdnji najbolje opisuje razliku između normi i vrijednosti u sociologiji?

  1. Norme su uvijek zapisane u zakonu, a vrijednosti su uvijek osobne i privatne.
  2. Norme su pravila o prihvatljivom ponašanju, a vrijednosti su opći ideali o tome što je poželjno. Correct answer.
  3. Vrijednosti propisuju konkretne sankcije, a norme opisuju opće ciljeve društva.
  4. Vrijednosti su biološki uvjetovane, a norme se nasljeđuju genetski.

Explanation

Vrijednosti su široki ideali i kriteriji poželjnoga (npr. sloboda, jednakost), dok su norme konkretna pravila koja iz tih vrijednosti proizlaze i usmjeravaju ponašanje. Norme mogu biti formalne i neformalne, pa nisu nužno zapisane u zakonu.

Question 27Society, culture and social interaction

Proces kojim pojedinac usvaja obrasce ponašanja, norme i vrijednosti svoje društvene sredine naziva se:

  1. stratifikacija
  2. asimilacija
  3. mobilnost
  4. socijalizacija Correct answer.

Explanation

Socijalizacija je proces učenja i usvajanja kulture, kojim pojedinac postaje član društva. Odvija se tijekom cijelog života, ponajprije u obitelji, školi i vršnjačkim skupinama.

Question 28Society, culture and social interaction

Koja vrsta socijalizacije odvija se u ranom djetinjstvu, ponajprije unutar obitelji, i oblikuje temeljne obrasce povjerenja i jezika?

  1. resocijalizacija
  2. sekundarna socijalizacija
  3. primarna socijalizacija Correct answer.
  4. anticipatorna socijalizacija

Explanation

Primarna socijalizacija odvija se u ranom djetinjstvu, najčešće u obitelji, i oblikuje temeljni identitet, jezik i osnovno povjerenje. Sekundarna socijalizacija slijedi kasnije, u školskim i radnim institucijama.

Question 29Society, culture and social interaction

Učenik se priprema za ulogu studenta tako što već u srednjoj školi oponaša ponašanje studenata i usvaja njihove norme. O kojoj je vrsti socijalizacije riječ?

  1. totalnoj socijalizaciji
  2. resocijalizaciji
  3. primarnoj socijalizaciji
  4. anticipatornoj socijalizaciji Correct answer.

Explanation

Anticipatorna socijalizacija znači pripremu za buduću društvenu ulogu usvajanjem normi i ponašanja skupine kojoj pojedinac još ne pripada. Učenik tako preuzima obrasce studentske skupine prije nego što joj se formalno pridruži.

Question 30Society, culture and social interaction

Prema sociološkom shvaćanju društvene uloge, koja je tvrdnja točna?

  1. Uloga je osobni doživljaj sebe neovisan o očekivanjima drugih.
  2. Uloga je skup očekivanja vezanih uz određeni društveni položaj. Correct answer.
  3. Uloga je biološka osobina koja se ne mijenja tijekom života.
  4. Uloga je uvijek jednoznačno definirana i bez ikakvih sukoba.

Explanation

Društvena uloga je skup očekivanja koja okolina ima prema nositelju određenog položaja (npr. učitelja, roditelja). Budući da pojedinac istodobno ima više uloga, mogu nastati sukobi uloga, pa uloga nije uvijek jednoznačna.

Question 31Society, culture and social interaction

Kada pojedinac istodobno obnaša ulogu roditelja i ulogu zaposlenika, a zahtjevi tih uloga su proturječni, nastaje:

  1. difuzija identiteta
  2. sukob uloga Correct answer.
  3. društvena mobilnost
  4. kulturna difuzija

Explanation

Sukob uloga nastaje kada zahtjevi dviju ili više uloga koje pojedinac istodobno ima nisu međusobno uskladivi. Primjer je napetost između obiteljskih i radnih obveza.

Question 32Society, culture and social interaction

Koji pojam označava način na koji pojedinac u interakciji nastoji upravljati dojmom koji ostavlja na druge, prema Goffmanovu dramaturškom pristupu?

  1. upravljanje dojmovima Correct answer.
  2. etnometodologija
  3. društvena razmjena
  4. razmjena resursa

Explanation

Goffmanov dramaturški pristup promatra društveni život kao kazalište, gdje pojedinci nastoje upravljati dojmovima koje ostavljaju na publiku. Razlikuje prednju i stražnju pozornicu ponašanja.

Question 33Society, culture and social interaction

U Goffmanovoj dramaturškoj analizi, mjesto gdje pojedinac priprema svoj nastup i gdje se opušta izvan pogleda publike naziva se:

  1. totalna ustanova
  2. stražnja pozornica Correct answer.
  3. prednja pozornica
  4. društvena scena

Explanation

Stražnja pozornica je područje gdje se pojedinac priprema za nastup i gdje može odbaciti ulogu pred publikom. Prednja je pozornica dio gdje se odvija javni nastup i gdje se dojam kontrolira.

Question 34Society, culture and social interaction

Koji od navedenih primjera predstavlja neformalnu sankciju?

  1. Sud izrekne novčanu kaznu zbog prekršaja.
  2. Poslodavac uruči pisanu opomenu zaposleniku.
  3. Škola izda ukor zbog nedoličnog ponašanja.
  4. Prijatelji prekinu razgovor s osobom koja je prekršila pravilo uljudnosti. Correct answer.

Explanation

Neformalne sankcije provode se spontano, kroz društveni pritisak i reakcije okoline, poput prekida razgovora ili ogovaranja. Formalne sankcije provode ovlaštene institucije poput suda, poslodavca ili škole.

Question 35Society, culture and social interaction

Koja od sljedećih tvrdnji o podjelama kulture (visoka, popularna, supkultura) je sociološki najtočnija?

  1. Supkultura uvijek znači potpuno odbacivanje šire kulture.
  2. Popularna kultura nužno je manje vrijedna od visoke kulture.
  3. Supkultura je skupina unutar šireg društva koja ima prepoznatljive obrasce i vrijednosti. Correct answer.
  4. Visoka kultura obuhvaća svakodnevne proizvode masovne potrošnje.

Explanation

Supkultura dijeli temeljne elemente šire kulture, ali razvija prepoznatljive obrasce, vrijednosti i stilove (npr. glazbene ili sportske skupine). Visoka i popularna kultura razlikuju se po području i publici, a ne po intrinzičnoj vrijednosti.

Question 36Society, culture and social interaction

Pojam koji označava vrednovanje vlastite kulture kao mjerila za procjenu drugih kultura naziva se:

  1. kulturna difuzija
  2. etnocentrizam Correct answer.
  3. kulturni relativizam
  4. kulturna asimilacija

Explanation

Etnocentrizam je sklonost da se vlastita kultura postavi kao središnja i mjerodavna za ocjenjivanje drugih. Kulturni relativizam, nasuprot tomu, traži razumijevanje kulture iz njezinih vlastitih kriterija.

Question 37Society, culture and social interaction

Turist se žali da je lokalna kuhinja „čudna i neukusna“ jer je drukčija od njegove. Koji sociološki pojam najbolje opisuje takvo vrednovanje?

  1. supkultura
  2. kulturni relativizam
  3. etnocentrizam Correct answer.
  4. kulturna difuzija

Explanation

Turist procjenjuje drugu kulturu prema mjerilima vlastite i zbog toga je označava manje vrijednom, što je obilježje etnocentrizma. Kulturni relativizam tražio bi razumijevanje kuhinje unutar njezina vlastitog konteksta.

Question 38Society, culture and social interaction

Koja je najtočnija razlika između kulture i društva u sociološkom smislu?

  1. Kultura je biološka, a društvo je psihološka kategorija.
  2. Kultura i društvo su potpuno neovisni pojmovi bez međusobne veze.
  3. Kultura postoji samo u pisanom obliku, a društvo samo u usmenom.
  4. Kultura je sustav značenja i obrazaca, a društvo je organizirani skup odnosa među ljudima. Correct answer.

Explanation

Kultura obuhvaća značenja, vrijednosti, norme i tvorevine, dok društvo označava organizirane odnose i institucije među ljudima. Pojmovi su povezani jer se kultura prenosi i održava kroz društvene odnose.

Question 39Society, culture and social interaction

Pojam „društvena interakcija“ u sociologiji označava:

  1. proces nasljeđivanja bioloških osobina
  2. raspodjelu materijalnih dobara u društvu
  3. pravilo zapisano u zakonskom tekstu
  4. uzajamno djelovanje dvaju ili više aktera koji svoje ponašanje usklađuju Correct answer.

Explanation

Društvena interakcija podrazumijeva uzajamno djelovanje aktera koji tumače postupke drugih i usklađuju vlastito ponašanje. Temelji se na komunikaciji i uzajamnim očekivanjima, a ne na biološkim ili pravnim čimbenicima.

Question 40Society, culture and social interaction

Koji oblik interakcije označava suradnju aktera radi zajedničkog cilja, pri čemu svi imaju korist?

  1. kompeticija
  2. konflikt
  3. kooperacija Correct answer.
  4. akomodacija

Explanation

Kooperacija je oblik interakcije u kojem akteri udružuju napore radi zajedničkog cilja, pa ishod može biti koristan za sve uključene. Kompeticija i konflikt uključuju suprotstavljene interese, a akomodacija prilagodbu.

Question 41Society, culture and social interaction

Dvije tvrtke natječu se za istog kupca, ali poštuju pravila tržišnog natjecanja i ne ulaze u međusobni sukob. O kojem je obliku društvene interakcije riječ?

  1. kooperaciji
  2. akomodaciji
  3. kompeticiji Correct answer.
  4. asimilaciji

Explanation

Kompeticija je oblik interakcije u kojem akteri slijede isti cilj koji nije dostupan svima, ali djeluju prema prihvaćenim pravilima. Za razliku od konflikta, natjecanje ostaje unutar dogovorenih okvira.

Question 42Society, culture and social interaction

Koji pojam označava situaciju u kojoj pojedinac ima manje moći i resursa te je podređen u odnosu prema drugima unutar iste interakcije?

  1. integracija
  2. solidarnost
  3. reciprocitet
  4. asimetrija moći Correct answer.

Explanation

Asimetrija moći opisuje nejednaku raspodjelu moći i resursa među akterima u interakciji, pri čemu jedan akter ima veći utjecaj. Reciprocitet i solidarnost upućuju na uzajamnost i povezanost, a ne na nejednakost.

Question 43Society, culture and social interaction

Simbolički interakcionizam u proučavanju društva najviše se usredotočuje na:

  1. ekonomske zakonitosti tržišta
  2. biološke uzroke ljudskog ponašanja
  3. značenja koja akteri pridaju simbolima u svakodnevnoj interakciji Correct answer.
  4. makrostrukture poput klasa i države

Explanation

Simbolički interakcionizam polazi od toga da ljudi djeluju prema značenjima koja pridaju simbolima, a ta značenja nastaju i mijenjaju se u interakciji. Zato je fokus na mikrorazini svakodnevnog života, a ne na makrostrukturama.

Question 44Society, culture and social interaction

Prema funkcionalističkom shvaćanju kulture, koja je njezina glavna funkcija u društvu?

  1. poticanje trajnog sukoba među društvenim skupinama
  2. ukidanje svih društvenih normi
  3. osiguravanje zajedničkih vrijednosti i integracije članova društva Correct answer.
  4. raspodjela političke moći među strankama

Explanation

Funkcionalizam promatra kulturu kao sustav koji osigurava zajedničke vrijednosti, norme i solidarnost, čime pridonosi integraciji društva. Sukob i nejednakost u tom se pristupu promatraju kao odstupanje, a ne kao glavna funkcija kulture.

Question 45Society, culture and social interaction

Koja tvrdnja o odnosu jezika i kulture najbolje odgovara sociološkom shvaćanju?

  1. Jezik prenosi i oblikuje kulturna značenja te omogućuje njihovo dijeljenje unutar skupine. Correct answer.
  2. Jezik je važan samo za pisanje zakona, a ne za svakodnevnu interakciju.
  3. Jezik je potpuno neovisan o kulturi i ne utječe na značenja.
  4. Jezik je isključivo biološka sposobnost bez društvene dimenzije.

Explanation

Jezik je sredstvo kojim se kulturna značenja prenose, dijele i oblikuju, pa je usko povezan sa socijalizacijom i identitetom skupine. Iako počiva na biološkoj sposobnosti, jezik je i društvena tvorevina koja se uči u interakciji.

Question 46Society, culture and social interaction

Pojam „kulturni šok“ najčešće se odnosi na:

  1. pravni postupak priznavanja strane diplome
  2. potpuno prihvaćanje nove kulture bez ikakvih poteškoća
  3. dezorijentaciju osobe suočene s nepoznatim kulturnim obrascima Correct answer.
  4. biološku reakciju organizma na promjenu klime

Explanation

Kulturni šok je stanje dezorijentacije i nelagode koje nastaje kada se osoba nađe u kulturi čiji su obrasci, norme i znakovi nepoznati. Obično uključuje fazu prilagodbe tijekom koje se usvajaju nove kulturne vještine.

Question 47Society, culture and social interaction

Koja od navedenih situacija najbolje ilustrira proces kulturne difuzije?

  1. Pojedinac odbija svaki oblik strane kulture.
  2. Društvo donosi zakon kojim se zabranjuje nošenje simbola.
  3. Upotreba kave, podrijetlom iz jedne regije, proširila se i prihvatila u mnogim društvima. Correct answer.
  4. Skupina mladih razvija vlastiti glazbeni stil unutar svog grada.

Explanation

Kulturna difuzija je širenje kulturnih elemenata (predmeta, običaja, ideja) iz jednog društva ili skupine u druge. Prihvaćanje kave u različitim društvima klasičan je primjer takvog širenja i prilagodbe.

Question 48Society, culture and social interaction

Koja tvrdnja o društvenim normama i devijantnosti je sociološki najprihvatljivija?

  1. Norme ne utječu na to što se smatra prihvatljivim ponašanjem.
  2. Devijantno je uvijek i svugdje isto ponašanje.
  3. Što se smatra devijantnim ovisi o normama određenog društva i razdoblja. Correct answer.
  4. Devijantnost je isključivo biološka osobina pojedinca.

Explanation

Devijantnost je relativna jer ovisi o normama koje vrijede u određenom društvu i vremenu; isto ponašanje može biti prihvatljivo u jednoj sredini, a ne u drugoj. Zato sociologija devijantnost promatra u društvenom kontekstu, a ne kao biološku osobinu.

Question 49Socialisation, personality and the individual in society

Koja od navedenih tvrdnji najbolje opisuje proces socijalizacije u sociologiji?

  1. Proces gospodarske proizvodnje i raspodjele dobara unutar zajednice.
  2. Proces kojim pojedinac usvaja norme, vrijednosti i obrasce ponašanja društva u kojem živi. Correct answer.
  3. Proces kojim društvo kažnjava pojedince koji se ne pridržavaju zakonskih propisa.
  4. Biološki proces sazrijevanja jedinke koji je određen isključivo genetskim naslijeđem.

Explanation

Socijalizacija je proces usvajanja kulture, normi i vrijednosti kojima pojedinac postaje član društva. Njome se stječu društvene vještine i identitet, a odvija se tijekom cijeloga života kroz različite agense.

Question 50Socialisation, personality and the individual in society

Koja je glavna razlika između primarne i sekundarne socijalizacije?

  1. Primarna traje cijeli život, a sekundarna završava ulaskom u obrazovni sustav.
  2. Primarna se odvija u obitelji u ranom djetinjstvu, a sekundarna u formalnim institucijama kasnije. Correct answer.
  3. Primarna se odvija u školi, a sekundarna u medijima i vršnjačkim skupinama.
  4. Primarna je biološki uvjetovana, a sekundarna je isključivo rezultat društvenog pritiska.

Explanation

Primarna socijalizacija zbiva se u ranom djetinjstvu, najčešće u obitelji, gdje dijete usvaja temeljne vrijednosti i jezik. Sekundarna socijalizacija slijedi u školi, vršnjačkim skupinama i institucijama te uvodi pojedinca u specifične društvene uloge.