Socijalizacija, osobnost i pojedinac u društvu
Ovo područje provjerava kako pojedinac postaje društveno biće i kako se oblikuje osobnost. Na maturi se traži razlikovanje socijalizacije od odgoja, primarne od sekundarne socijalizacije te objašnjenje uloge agenata i teorija razvoja selfa.
Proces i agenti socijalizacije
Socijalizacija je proces usvajanja kulture, norma, vrijednosti i vještina potrebnih za život u društvu. Primarna se odvija u ranom djetinjstvu, najčešće u obitelji, kroz emocionalne veze; sekundarna u školi, vršnjačkim skupinama, medijima, religiji i na radu. Odgoj je uži i namjerniji proces, dok socijalizacija uključuje i nenamjerne utjecaje. Rodna socijalizacija pokazuje kako se očekivanja o muškosti i ženskosti uče kroz interakciju. Resocijalizacija mijenja prethodne obrasce, primjerice u vojsci, zatvoru ili novom zanimanju. Anticipatorna socijalizacija priprema za buduću ulogu. Goffmanovi totalni instituti nadziru svakodnevni život i mogu poticati resocijalizaciju, ali i otpor. U totalnim institutima pojedinac gubi dio prijašnjeg identiteta, ali ga ne mora prihvatiti bez otpora.
Teorijski okviri
Charles H. Cooley opisuje zrcalni self: sliku o sebi gradimo prema tome kako mislimo da nas drugi vide. George H. Mead razlikuje „I“ kao spontani, kreativni dio selfa i „me“ kao internalizirana društvena očekivanja; razvoj ide prema preuzimanju uloge drugoga i generaliziranog drugoga. Freud id, ego i superego objašnjava unutarnji sukob nagona i društvenih zabrana. Piaget proučava kognitivne faze, Kohlberg moralno prosuđivanje, a Erikson krize kroz životni tijek. Suvremena objašnjenja naglašavaju interakciju bioloških predispozicija i okoline, a ne isključivo jednu stranu.
Radni primjer
Novi zaposlenik u bolnici uči pravila odijevanja, komunikacije i hijerarhije. To je sekundarna socijalizacija; mentorski odnos i kolektiv stvaraju anticipatornu pripremu za odgovorniju ulogu. Ako se pravila prekrše, formalne i neformalne sankcije pokazuju kako institucija nadzire ponašanje. Objašnjenje mora povezati agenta, vrstu socijalizacije i teorijski pojam, ne samo opisati scenu.
Zamke koje odnose bodove
Socijalizacija ne završava u djetinjstvu. „Priroda nasuprot odgoju“ nije potpuni izbor jedne strane. Meadov „I“ nije isto što i „me“. Ne brkaj resocijalizaciju s anticipatornom socijalizacijom. Totalni institut nije svaka velika organizacija.