Porezno pravo i pravni okvir oporezivanja
Ova domena provjerava poznavanje pravnih izvora, načela i granica oporezivanja u Hrvatskoj: tko smije propisati porez, kako se tumače propisi i kako pravo EU ulazi u nacionalni sustav.
Načelo zakonitosti i izvori
Prema čl. 51. Ustava RH porezi se mogu uvoditi samo zakonom. Zakon mora odrediti barem bitne elemente: poreznog obveznika, predmet, osnovicu i stopu. Podzakonski akti (uredbe, pravilnici) smiju samo razraditi zakon, ne proširiti obvezu. Izvori su i međunarodni ugovori (nakon ratifikacije imaju snagu zakona) te pravo EU: direktive, uredbe i sudska praksa Suda EU. Načela su zakonitost, jednakost, nediskriminacija, proporcionalnost i zabrana retroaktivnosti.
Primjer
Grad općim aktom uvede „naknadu za korištenje javne površine“ čija se visina određuje prema prometu obveznika, a ne stvarnom korištenju. Ako je riječ o prikrivenom porezu, akt je neustavan jer porez mora biti uveden zakonom; ako je riječ o stvarnoj naknadi, mora postojati zakonska osnova i kriterij stvarnog korištenja.
Zamke
Kandidati često miješaju porez, doprinos i naknadu; pretpostavljaju da pravilnik može stvoriti novu obvezu; zanemaruju izravni učinak direktive i obvezu sukladnog tumačenja; te olako prihvaćaju retroaktivnu primjenu „u korist proračuna“.
Ključno
- Porez samo zakonom; bitni elementi moraju biti u zakonu.
- Podzakonski akt ne može proširiti poreznu obvezu.
- EU direktive obvezuju u cilju, a nacionalno pravo tumači se sukladno EU.
- Zabrana retroaktivnosti je ustavno načelo.
- Međunarodni ugovor primjenjuje se nakon ratifikacije.