Matej, ponavljani napadaji panike i strah od srčane bolesti
Matej ima 24 godine, radi u banci i navodi da je prije tri mjeseca, bez povoda, prvi put osjetio jako lupanje srca, znojenje, nedostatak zraka i strah da će umrijeti. Napad je trajao oko deset minuta i sam je popustio. Od tada je imao šest sličnih epizoda, uvijek neočekivano, a između njih stalno brine hoće li se ponoviti. Kardiološki nalaz, EKG tijekom 24 sata, hormoni štitnjače i krvna slika su uredni. Matej je prestao ići u teretanu i vozi se automobilom na posao jer se boji napada u autobusu. Kava mu, kaže, sigurno potiče napadaje, pa ju je izbacio. Ponekad mu se zavrti u glavi kad ustane, ali nikad ne gubi svijest. Psihologinja ga pita pije li alkohol ili droge; odgovara da ne. Najviše ga brine da ima bolest srca koju liječnici ne vide.
1. Kako bi psihologinja razlikovala panični napadaj, panični poremećaj i mogući tjelesni uzrok? Koje su ključne informacije već dostupne?
Read the worked answer
Panični napadaj je akutna epizoda: iznenadna jaka tjeskoba s tjelesnim simptomima, poput lupanja srca, znojenja i nedostatka zraka, i strahom od smrti, koja obično kulminira unutar nekoliko minuta. Matejevi napadi traju oko deset minuta i imaju tipičan profil. Panični poremećaj zahtijeva ponavljane, neočekivane napade i barem mjesec dana stalne brige o novom napadu ili promjene ponašanja - Matej to ima: izbjegava teretanu i autobus. Tjelesni uzroci nisu isključeni samo jednim nalazom, ali uredni EKG, 24-satni Holter, štitnjača i krvna slika značajno smanjuju vjerojatnost aritmije, hipertireoze ili anemije. Crveni signali bili bi napad pri naporu, gubitak svijesti, dugotrajna bol u prsima ili simptomi samo pri ustajanju. Psihologinja ne postavlja medicinsku dijagnozu; treba se konzultirati s liječnikom i psihijatrom te nastaviti psihološku procjenu.
2. Objasni Matejev krug održavanja pomoću interoceptivnog uvjetovanja, katastrofičnih interpretacija i izbjegavanja.
Read the worked answer
Matejev krug održavanja ima nekoliko dijelova. Tjelesne senzacije, poput ubrzanog pulsa i vrtoglavice, postupno postaju uvjetovani podražaji za strah: interoceptivno uvjetovanje. On ih katastrofično tumači - srce će mi stati, liječnici ne vide bolest - pa se tjeskoba pojačava i stvara još tjelesnih simptoma. Izbjegavanje autobusa i teretane kratkoročno snižava strah, pa se negativno potkrepljuje, ali ga dugoročno održava jer sprječava ispravljanje pogrešnog uvjerenja. Izbacivanje kave razumno je kao mjera opreza, ali ako postane dio šireg izbjegavanja, može ojačati ideju da je svaka uzbuđenost opasna. Sigurnosna ponašanja, poput stalnog provjeravanja pulsa ili nošenja tableta za svaki slučaj, također smanjuju priliku za učenje da simptomi nisu opasni. Zato je cilj postupno izlaganje tim senzacijama, a ne samo izbjegavanje okidača.
3. Predloži pristup liječenja i objasni zašto samo uvjeravanje da je zdrav nije dovoljno.
Read the worked answer
Prvi korak je suradnja s liječnikom i psihijatrom: potvrditi da je obrada dovoljna i dogovoriti daljnje praćenje. Psihološki tretman izbora je kognitivno-bihevioralna terapija s psihoedukacijom, kognitivnom restrukturacijom katastrofičnih misli i interoceptivnim izlaganjem, primjerice namjernim ubrzavanjem pulsa stepenicama i zadržavanjem daha, zatim izlaganjem situacijama koje izbjegava - autobus, teretana. Cilj nije da ga se samo uvjeri da nije ništa, jer uvjeravanje daje kratkoročnu olakšicu i može postati sigurnosno ponašanje. Važno je da Matej sam eksperimentira i otkrije da simptomi ne vode katastrofi. Ako je poremećaj umjeren do težak, psihijatar može razmotriti SSRI. Treba pratiti suicidalnost, iako ona nije tipična za panični poremećaj, te alkohol i droge kao način samoliječenja. Bez liječenja često dolazi do depresije i sve većeg izbjegavanja.