Socijalna psihologija
Socijalna psihologija proučava kako prisutnost drugih i grupni kontekst mijenjaju ponašanje, stavove i prosudbe. Ispit traži atribucije, konformizam, poslušnost, grupne pojave i predrasude.
Socijalna kognicija
Atribucija je objašnjenje uzroka ponašanja. Fundamentalna atribucijska pogreška: tuđe ponašanje pripisujemo ličnosti, a vlastito situaciji (actor–observer). Self-serving bias: uspjeh sebi, neuspjeh okolnosti. Stavovi imaju kognitivnu, afektivnu i bihevioralnu komponentu; kognitivna disonanca (Festinger) tjera na promjenu stava ili ponašanja.
Konformizam, poslušnost, grupe
Asch: sudionici često pristaju na očito pogrešan grupni odgovor zbog normativnog i informacijskog utjecaja. Milgram: poslušnost autoritetu može biti visoka i kad je ponašanje štetno. Grupne pojave: socijalna facilitacija (bolje izvođenje jednostavnih zadataka pred publikom), socijalno lijenčenje (manje truda u grupi), deindividuacija, groupthink (traženje konsenzusa guši kritiku), polarizacija.
Predrasude i pomaganje
Predrasuda je stav, stereotip kognitivna generalizacija, diskriminacija ponašanje. Latané i Darley: bystander efekt - što je više svjedoka, manja je vjerojatnost pomoći zbog difuzije odgovornosti. Pomaganje potiču jasna odgovornost, sličnost i osjećaj sigurnosti.
Primjer
U eksperimentu sličnom Aschovu, jedan sudionik kaže da je kraća crta jednaka duljoj jer tako kaže većina. To nije nužno uvjerenje da je većina u pravu; može biti normativni konformizam radi prihvaćanja u grupi.
Zamke
Ne miješajte konformizam (prilagodba grupi) s poslušnošću (izvršavanje naredbe). Ne tvrdite da svjedočenje uvijek smanjuje pomoć; efekt ovisi o jasnoći situacije i odgovornosti.